Fran Binički

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Fran Binički (Malo selo, [1] Mušaluk kraj Gospića, 11. srpnja 1875. – Gospić, 1. svibnja 1945.) – hrvatski svećenik, pisac, filozof, novinar, esejist, povjesničar, prevoditelj.

Životopis[uredi VE | uredi]

Klasičnu gimnaziju završio je u Gospiću, a bogosloviju u Senju (1896.-1899.)[2] te 1899. služio mladu misu. Bio je članom gospićkog kluba Stranke prava. S njime su surađivali Marko Došen i Bogdan Ogrizović. Binički je bio vatreni pravaš što ga je stajalo i zatvora u međuraću. Blizak Antunu Mahniću u vodstvu i organizaciji Hrvatskog katoličkog pokreta.[2]

Doktorirao je 1902. u Innsbrucku. Godne 1919. župnik je u Širokoj Kuli, a od 1924. u Ličkom Osiku. Pisao je pjesme, eseje i polemike, bavio se novinarstvom. Bio je vrstan prevoditelj, jer je znao grčki, latinski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, engleski, ruski, poljski, češki i bugarski jezik. Bio je župnik župa sv. Josipa u Ličkom Osiku. U Senju je na bogoslovnom učilištu predavao je povijest Crkve i kanonsko pravo te jedno vrijeme i staroslavenski (starohrvatski).[2]

Nakon zauzimanja Gospića i ulaska u grad 4. travnja 1945., partizani su u dvije godine u Gospiću i neposrednoj okolici gradića, na razne načine ubili više od 3500 nevinih osoba. Ista sudbina snašla je i Biničkog.[3]

Uhitili su ga i zatvorili u kaznionicu, gdje je obolio od tifusa, pa još neosuđenog iz gospićke kaznionice sa zakašnjenjem prebacili u gospićku bolnicu, gdje je 1. svibnja 1945. umro u mukama. Tijelo su mu prijatelji prokriomčarili da ne bi bilo oskvrnuto nego dostojno pokopano. Pod plastom sijena kriomice su prevezli i pokopali uz grob njegovih roditelja na katoličkom groblju u Ličkom Osiku, nedaleko od rodnoga mušalučkoga Malog sela. Prozorski zastor za pokrov pokojnom župniku Biničkom poklonila je Katinka Zdunić iz bolničkog susjedstva, a njegovo "otmicu" iz gospićke bolnice pomogao je ondašnji ravnatelj dr. Dane Vuković, kojeg su Židovi nekoliko desetljeća kasnije proglasili pravednikom među narodima. [1]

Vidi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Partizanski poslijeratni zločini u Gospiću i okolici, Glas Koncila Gk-24-25, str.65, Issuu.com, 16. ožujka 2008. Pristupljeno 14. lipnja 2017.
  2. 2,0 2,1 2,2 Senjski zbornik 26 Mile Bogović: Znamenite ličnosti senjskoga filozofskog i teološkog učilišta 1806.-1940., str. 287 (1999.) (pristupljeno 17. kolovoza 2017.)
  3. Lički pop Alojzije Kukec: Ratni vihor u Gospiću i okolici, ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., ISBN 978-953-56683-3-6, str. 9