Prijeđi na sadržaj

Željeznička ustaška vojnica

Izvor: Wikipedija
Željeznička ustaška vojnica
Aktivna 13. listopada 1941. – 19. kolovoza 1944.
Država Nezavisna Država Hrvatska
Odanost Nezavisna Država Hrvatska
Grana Ustaška vojnica
Vrsta Mehanizirano pješaštvo
Uloga osiguranje željezničkog prometa
Veličina 2 zdruga (brigade)
Sjedište Zagreb
Sudjelovanje u borbama Operacija Trio
Operacija Dinara
Zapovjednici
Istaknuti
zapovjednici
Vilko Pečnikar
Ante Vokić
Ivo Herenčić

Željeznička ustaška vojnica bila je posebna grana tj. postrojba Ustaške vojnice u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tijekom drugog svjetskog rata. Kasnije je mijenjala ime u Ustaška vojnica – Prometni zdrugovi i Prometni zdrug Ustaške vojnice.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Željeznička ustaška vojnica je ustrojena radi osiguranja i nadzora željezničkih pruga i prateće infrastrukture, čuvanje željezničkih uređaja te pratnja vlakova i nadzora nad kretanjem putnika i tereta. Formirana je 13. listopada 1941., a za popunu su bili predviđeni djelatni i bivši željezničari pripadnici Ustaškog pokreta.[1] Na čelu Željezničke ustaške vojnice nalazio se Zapovjednik željezničke ustaške vojnice sa sjedištem u Zagrebu, kojeg je imenovao poglavnik Ante Pavelić. Za prvog zapovjednika postavljen je satnik, kasnije bojnik P.T.B.-a Vilko Pečnikar. Željeznička ustaška vojnica prvobitno se sastojala od I. željezničke ustaške bojne u Zagrebu, te od II. željezničke ustaške bojne u Sarajevu. Svaka je bojna u svom sastavu imala stožer bojne i tri satnije. Postrojavanje III. željezničke ustaške bojne započeto je tek u svibnju 1942. u Osijeku, a u bojni je do početkom listopada 1942. ustrojena samo jedna satnija te je istoga mjeseca ugašena.

U srpnju 1942. Željeznička ustaška vojnica mijenja ime u Ustaška vojnica – Prometni zdrugovi. Za zapovjednika je imenovan ustaški potpukovnik Ivo Herenčić, dok se sam sastav nije mijenjao i nadalje se sastojao od dvije bojne, s tim da su objedinjeni u postrojbu pod nazivom Prometni zdrug Ustaške vojnice. U svibnju 1943. godine ustrojene su III. i IV. željeznička ustaška bojna, a u kolovozu iste godine postojeći Prometni zdrug Ustaške vojnice preustrojen je u dva prometna zdruga na sljedeći način:

  • I. prometni zdrug sa stožerom u Zagrebu
    • I. prometna bojna I. prometnog zdruga,
    • Udarna bojna I. prometnog zdruga Zagreb,
    • I. doknadna bojna I. prometnog zdruga,
    • II. doknadna bojna I. prometnog zdruga,
    • Posadna bojna I. prometnog zdruga,
    • Popunidbeni vodovi I. prometnog zdruga u Lepoglavi, Klanjcu i Sisku.
  • II. prometni zdrug sa stožerom u Sarajevu
    • I. bojna II. prometnog zdruga,
    • II. bojna II. prometnog zdruga,
    • III. bojna II. prometnog zdruga.

19. kolovoza 1944. Prometni zdrugovi su rasformirani a njihovo ljudstvo je poslužilo za formiranje IX., X., i XI. ustaškog zdruga.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Skupina autora – Ustaška vojnica 1, Despot infinitus d.o.o., Zagreb, 2013., str. 259
  2. Jug, Damir; Oružane snage NDH, 2004., str. 239