Žuti mukač

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Žuti mukač
BombinaVariegataJuv.jpg
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Amphibia
Red: Anura
Podred: Archaeobatrachia
Porodica: Bombinatoridae
Rod: Bombina
Vrsta: B. variegata
Dvojno ime
Bombina variegata
(Linnaeus, 1758)
Raspon
Rasprostranjenost žutog mukača (zeleno)

Rasprostranjenost žutog mukača (zeleno)

Žuti mukač (Bombina variegata) je vrsta iz porodice mukača i nastanjuje sve vrste voda stajaćica i područja oko njih širom srednje i jugoistočne Europe.

Opis vrste[uredi VE | uredi]

Žuti mukač je mala bezrepa zdepasta žaba. Može narasti od 35 do 55 mm. Leđa su im sivo smeđe do tamno maslinaste boje. Abdomen, uključujući i ekstremitete, je žut s crnim mrljama.

Karakteristična je zjenica žutog mukača u obliku srca.

Glasaju se u zborovima, danju i uvečer zvonkim "pup ... pup ... pup", jedan do dva zova na sekundu. Mužjaci nemaju vokalnu vrećicu (rezonator).

Jaja su im pojedinačna ili u labavim nakupinama do 30. Ličinke su jednolični smeđkasti punoglavci, a repna peraja im je posuta točkama.

Način života[uredi VE | uredi]

Žuti mukač je aktivan preko dana i tijekom noći. Hrani se pretežno kopnenim beskralješnjacima (kukcima, gliste) koje hvata blizu vodenih staništa.

Životni ciklus[uredi VE | uredi]

Parenje se odvija najčešće poslije kiše tijekom proljeća i ljeta. U vrijeme parenju, mužjaci privlače ženke zovom. Kad se uspiju približiti ženki, obuhvaćaju ih oko bokova prednjim nogama. Ženka ispušta jaja, a mužjak ih pritom oplođuje. U jednom ciklusu, ženka položi do 300 jaja, najčešće među vodenu vegetaciju, ali i slobodno na dno. Punoglavci koji se iz njih izlegu narastu do 45 mm, a krajem ljeta i početkom jeseni se preobraze u mukače dugačke 10-15 mm. Spolnu zrelost dostižu sa 2 do 4 godine, a ženkama se to događa kasnije od mužjaka. Mogu doživjeti 12 godina u prirodi, a u zatočeništvu i do 20.

Stanište i rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Tipično stanište
Žuti mukači u svom staništu

Žuti mukač je vodena vrsta. Živi u brdovitim i planinskim predjelima, u vodenim staništima, a može ih se naći čak i u malim lokvama na brdskim cestama.

Živoni prostor obuhvaća zapadnu, središnju i jugoistočnu Europu. Države u kojima ih se može naći su Ukrajina, Moldavija, Rumunjska, Bugarska, Grčka, Albanija, Makedonija, Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Mađarska, Slovačka, Poljska, Italija, Slovenija, Švicarska, Austrija, Njemačka, Češka, Francuska, Luksemburg i Belgija.

Prehrana[uredi VE | uredi]

Ličinke su biljojedi, te se hrane algama i vodenim biljem.

Odrasle jedinke na kopnu love puževe, stonoge, kukce i ličinke kukaca. Povremeno se hrane i u vodi, uglavnom račićima, vodenim kolutićavcima, kukcima, ličinkama kukaca.

Grabežljivci[uredi VE | uredi]

Žuti mukač u obrambenom položaju, pokazujući da je otrovan

Ličinke žutog mukača su hrana vodenim kukcima (ličinkama i odraslim jedinkama), vodenjacima, gmazovima, pticama i malim sisavcima.

Preobražene mukače štiti koža koja luči otrovne tvari koje ih čine nejestvima za mnoge vrste. Kada su napadnuti, često pokazuju boje koje signaliziraju da su otrovni. To rade uvrtanjem ili preokretanjem, pokazujući jarko obojen trbuh i druge obojene dijelove.

Zakonska zaštita[uredi VE | uredi]

Bombina variegata je zaštićen Bernskom konvencijom (Appendix II, strogo zaštićena vrsta) i europskom direktivom o zaštiti staništa i vrsta (Annex II, IV).

Žuti mukač može se naći u Turopolju i na popisu je zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj. Štiti ga Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06), gdje je naznačen kao "strogo zaštićena svojta".

Galerija slika[uredi VE | uredi]

Drugi projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Žuti mukač
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Žuti mukač
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o: Žutom mukaču

Izvori[uredi VE | uredi]