Čaplja danguba

Čaplja danguba
Status zaštite
	; Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Razred:	Aves;
Red:	Ciconiiformes;
Porodica:	Ardeidae;
Rod:	Ardea;
Vrsta:	A. purpurea;
Dvojno ime
	Ardea purpurea; (Linnaeus, 1766)
Rasprostranjenost
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Čaplja danguba, crvena čaplja, čaplja mrka, ili zmijar ptica (lat. Ardea purpurea) je barska ptica iz porodice čaplji.

Opis[uredi | uredi kôd]

Dosta je velika ptica. Visoka je 80-90 cm, duga je otprilike isto toliko. Teška je 0.5-1.3 kg, a raspon krila joj je 120-150 cm. Nešto je manja od sive čaplje, od koje se razlikuje po svom crvenkastosmeđem perju, i, kod odraslih, tamnije sivim leđima. Čelo i gornji dio glave zajedno s ukrasnim perima je crno, kao i prsa i trbuh, a tamniji su i dijelovi ramena i dijelovi prsa. Crne pruge se pružaju od kljuna, ispod lica do prsa, a perje vrata i dijelovi lica su kestenjastosmeđi. Ima uži žuti kljun, koji je kod odraslih svjetliji za vrijeme sezone parenja. Purpurno-crvene nijanse na perju teško se vide s daljine, kada izgleda nešto tamnija od sive čaplje. U letu, naprijed uperen zavoj vrata manje je zaobljen nego kod sive čaplje, čineći oštriji luk. Glava i vrat su uži i vijugaviji. Prsti su duži, stražnji prst strši u letu. Leđa i krila su plavosiva. Stopala su joj veća nego u sive čaplje.

Ponašanje[uredi | uredi kôd]

Hranu nalazi u plitkoj vodi. Hrani se malim ribama, žabama, kukcima, malim sisavcima, gmazovima i pticama. Često nepomično čeka plijen ili polako lovi pretraživanjem. Zauzima pozu za skrivanje kao bukavac.^[1]

Spor je letač, dok leti vrat joj je uvučen. Dugi vrat za vrijeme leta izgleda zmijoliko, poprima oblik slova S. Poziv je glasno graktanje krek.

Razmnožavanje[uredi | uredi kôd]

Gnijezdi se u tršćaku i vrbovoj šikari. Nakon ritualnog sparivanja koje je slično sivoj čaplji, par zasniva gnijezdo jednostavne građe izgrađeno od vlati šaš a, trstike i sličnih materijala iz okoliša. U gnijezdu se nađe 4 do 5 plavozelenih jaja. Inkubacija traje 25-30 dana. Mladi napuštaju gnijezdo za 7-8 tjedana. Roditelji su brižni i redovito ih hrane i štite od prejakog sunca i neprijatelja.

Taksonomija[uredi | uredi kôd]

Ardea purpurea purpurea Linnaeus, 1766. Afrika, Europa sjeverno do Nizozemske i jugoistočna Azija istočno do Kazahstana.
Ardea purpurea bournei (de Naurois, 1966), Zelenortska Republika (neki je tretoraju kao zasebnu vrstu Ardea bournei).
Ardea purpurea madagascariensis Oort, 1910. Madagaskar.
Ardea purpurea manilensis Meyen, 1834. Azija od Pakistan istočno do Filipina i sjeverno do Primorskog kraja u Rusiji.

Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]

Selica je koja u naše krajeve stiže krajem ožujka, a napušta ih najčešće u kolovozu i rujnu, nekad kasnije. Kolonije ove čaplje u Hrvatskoj nalaze se u Kopačkom ritu, Krapje đolu, Jelas polju u Hrvatskoj. Ova čaplja također nalazi se i u Blatnom jezeru i Valencijskim jezerima u Mađarskoj, Treboni u Češkoj, na više mjesta u Slovačkoj, na Nežiderskom jezeru u Austriji, u Friziji i Utrechtu u Nizozemskoj,u Bosni i Hercegovini : Jezero Bardača u poriječju rijeke Po u Italiji, Camargue u Francuskoj, delti Dunava u Rumunjskoj, te u Portugalu i Španjolskoj. Osim što je ima u Europi, nastanjuje i Afriku i središnju Aziju.

Još nedavno bila je najbrojniji stanovnik Kopačkog rita i ostalih močvara u Hrvatskoj. Danas se neredovito gnijezdi, nekoliko parova gnijezdi se na Malom Dunavu između Vardarca i Eblina.^[2] Nasuprot tome, u 19. stoljeću zabilježene su kolonije gdje je i do 400 parova bilo zajedno na gniježđenju. Postale su rijetke i na seobi. Gnijezdeća populacija na Vranskom jezeru jedina je u priobalnom dijelu Hrvatske, a čini preko 10% ukupne hrvatske populacije.^[3]

Čaplja danguba i ljudi[uredi | uredi kôd]

22. ožujka 2004. Hrvatska pošta je u suradnji sa Svjetskom organizacijom za zaštitu prirode izdala četiri prigodne poštanske marke s motivom čaplje dangube.^[4]

Štite je mnoge međunarodne konvencije: Bonska iz 1975. i Bernska konvencija iz 1979., zatim Sporazum o zaštiti afričko–euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA) iz 1995., Konvencija o zaštiti vodenih staništa iz Ramsara iz 1971. U Hrvatskoj je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode iz 2003. te Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta ptica iz 1995.^[5]

Galerija[uredi | uredi kôd]

Odrasla jedinka u Indiji
Prizemljavanje
Čekajući plijen
Loveći ribu
Museum specimen

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. srpnja 2011. Pristupljeno 5. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. lipnja 2010. Pristupljeno 5. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. srpnja 2009. Pristupljeno 5. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
↑ http://www.kontkod.hr/filatelija/arh041.htm
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. srpnja 2010. Pristupljeno 5. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[1] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. srpnja 2011. Pristupljeno 5. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[2] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. lipnja 2010. Pristupljeno 5. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[3] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. srpnja 2009. Pristupljeno 5. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[4] ttp://www.kontkod.hr/filatelija/arh041.htm

[5] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. srpnja 2010. Pristupljeno 5. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]