Biljana Borzan

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Biljana Borzan, 2017

Biljana Borzan (Osijek, 29. studenog 1971.), hrvatska političarka, liječnica i članica SDP-a.

Rođena je u Osijeku, 29. studenog 1971.. Tamo je završila osnovnu školu, kao i srednju školu (Centar za usmjereno obrazovanje "Braća Ribar", smjer suradnik u kulturno-znanstvenim ustanovama. Studij medicine također završava u Osijeku, te se 1997. zapošljava u Domu zdravlja Osijek. Specijalizirala je medicinu rada i sporta.[1]

Od 2007. do 2013. godine kao članica SDP-a bila je zastupnica u Hrvatskom saboru.

Europski parlament (2013-...)[uredi VE | uredi]

Na prvim izborima 2013. je izabrana za jednu od prvih 12 hrvatskih članova Europskog parlamenta. Na izborima 2014. ponovno je izabrana među 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Puna je članica parlamentarnog Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, a zamjenska članica u odborima za zaštitu potrošača i ženska prava Parlamenta. Članica je delegacije EP za odnose s Makedonijom te zamjenska članica delegacije EP za odnose s Crnom Gorom.

Istakla se radom u području kvalitete i sigurnosti hrane, prava žena te po pitanjima javnog zdravlja i zaštite prava potrošača. U teme kojima se bavi ubrajaju se borba za jednaku kvalitetu proizvoda u EU, smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane, subvencioniranje ugradnje dizala u višekatne zgrade te otvaranje digitalnog tržišta za sve građane EU.

U listopadu 2016. imenovana je predstavnicom Europskog parlamenta za odnose s Europskom agencijom za lijekove(EMA).[2]

The Parliament Magazine je 2018. Borzan proglasio najistaknutijom eurozastupnicom u području borbe za prava žena i ravnopravnost spolova.[3]



Direktiva o mogućnosti zabrane uzgoja GMO[4][uredi VE | uredi]

U 2015. donesene su izmjene i dopune EU direktive 2015/412 o uzgoju GMO-a koja je državama članicama EU dala mogućnost da na svom teritoriju ograniče ili zabrane uzgoj tih kultura. Borzan je putem amandmana u tekst zakona ugradila tzv. „standstill“ mehanizam koji, u razdoblju od predlaganja nacionalnih mjera zabrane do stupanja njihovog na snagu, zabranjuje sve aktivnosti vezane uz sijanje GMO kultura.


Regulativa o medicinskim[5] in vitro uređajima[6][uredi VE | uredi]

Borzan je 2014. imenovana kao predstavnica Grupe socijalista i demokrata u pregovaračkom timu Europskog parlamenta za pregovore s Europskim vijećem i Europskom komisijom oko donošenja izmjena i dopuna regulativa o medicinskim i in vitro medicinskim uređajima[7].

Radi se u čitavom spektru uređaja od onih za kućnu upotrebu poput flastera, testova na trudnoću i optičkih leća do složenih poput rendgena, pacemakera, silikonskih implantanata, umjetnih kukova i testova na HIV. Izmjene regulativa su pokrenute radi skandala s PIP implantatima za grudi punjenim industrijskim silikonom te otrovnim umjetnim kukovima.

Nova pravila su donesena 2017. i uključuju niz mjera kojima je cilj povećati sigurnost pacijenata, pojačati inspekcijski nadzor i olakšati obeštećenje oštećenih korisnika.


Povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane u EU[8][uredi VE | uredi]

Godišnje se u EU baci preko 88 milijuna tona hrane, a u isto vrijeme gotovo četvrtina građana unije je u riziku od siromaštva. Europski parlament imenovao je 2016. Biljanu Borzan za glavnu izvjestiteljicu za Izvješće o inicijativi za učinkovitu uporabu resursa: smanjenje rasipanja hrane, poboljšanje sigurnosti hrane. Izvještaj je izglasan u Europskom parlamentu u svibnju 2017. i sadrži političke i praktične mjere za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane duž cijelog proizvodno-prodajno-potrošačkog lanca. Od mjera iz izvještaja Europska komisija je izradila smjernice za doniranje hrane po prvi put na jednom mjestu objedinjuju upute i savjete kako urediti sustave doniranja hrane, a da se pritom poštuju svi EU propisi i ne ugrožava sigurnost hrane te zdravlje primatelja donacija.[9]

Nadalje, Komisija je objavila studiju o utjecaju oznaka rokova trajnosti na bacanje hrane u EU koje je pokazalo da se oko 9 milijuna tona hrane godišnje baci u EU iz razloga povezanih s oznakama trajnosti prehrambenih proizvoda[10].

Borzan je, zajedno s platformom Mreža hrane, organizirala prvu dodjelu nagrade „Najdonator“, namijenjenu tvrtkama u kategorijama trgovaca i proizvođača hrane koje su donirale najviše hrane u Hrvatskoj. U 2017. nagrađene su tvrtke Dukat d.o.o. i Konzum d.o.o.[11]


Inicijativa „Dostupnost do stana“ - subvencioniranje ugradnje dizala u višekatne zgrade iz EU fondova[12][uredi VE | uredi]

Prema istraživanju umirovljeničkih udruga u Hrvatskoj postoji preko 16 tisuća zgrada preko četiri etaže koje nemaju ugrađena dizala. Kako bi se pomoglo umirovljenicima, invalidima i drugim slabo pokretnim osobama koje žive u takvim objektima, koordinacija udruga umirovljenika Hrvatske pošte i Hrvatskog telekoma zatražila osmislila je projekt „Dostupnost do stana“. Projektu je cilj osigurati sufinanciranje ugradnje dizala iz EU fondova.

Biljana Borzan je od Europske komisije 2016. dobila informacije da je takav projekt prihvatljiv za financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoje. Borzan i udruge umirovljenika od tada lobiraju kod organa Vlade RH, ponajviše Ministarstva za regionalni razvoj i EU fondove, da se izmjeni Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ te da se u njega uvrsti projekt ugradnje dizala.


Zakonodavna aktivnost u Europskom parlamentu[uredi VE | uredi]

Lista zakonodavnih i političkih dokumenata Europskog parlamenta u čijoj izradi je Biljana Borzan imala vodeću ulogu[13]:

- Izvješće o inicijativi za učinkovitu uporabu resursa: smanjenje rasipanja hrane, poboljšanje sigurnosti hrane

- Izvješće o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 726/2004 s obzirom na mjesto sjedišta Europske agencije za lijekove

- Izvješće o Akcijskom planu EU-a za e-upravu 2016. – 2020.

- Izvješće o pravima žena u državama Istočnog partnerstva

- Izvješće o vanjskim čimbenicima koji otežavaju žensko poduzetništvo u Europi

- Mišljenje o dvojnoj kvaliteti proizvoda na jedinstvenom tržištu

- Mišljenje o provedbi makroregionalnih strategija EU-a

- Mišljenje o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama prekogranične dostave paketa

- Mišljenje o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020.

- Mišljenje o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2016. i politici Europske unije u tom području

- Stajalište u obliku amandmana o provedbi Europske strategije za osobe s invaliditetom

- Mišljenje Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Unije za potporu određenih aktivnosti kojima se jača sudjelovanje potrošača i drugih krajnjih korisnika financijskih usluga u donošenju politika Unije u području financijskih usluga za razdoblje 2017. – 2020.

- Mišljenje o ostvarivanju novih pogodnosti za potrošače energije

- Mišljenje o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije

- Mišljenje o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog instituta za jednakost spolova za financijsku godinu 2014.

- Mišljenje o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016.

- Mišljenje o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2016.

- Mišljenje o postupcima i načinima saslušanja kandidata za povjerenike, pouke iz postupka 2014.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]