Biljana Borzan

Izvor: Wikipedija
Biljana Borzan, 2017.

Biljana Borzan (Osijek, 29. studenog 1971.), hrvatska političarka, liječnica, zastupnica u Europskom parlamentu i članica SDP-a. Godine 2019. izabrana je za potpredsjednicu Grupe Socijalista i Demokrata u Europskom parlamentu.

Rođena je u Osijeku, 29. studenog 1971. Tamo je završila osnovnu školu, kao i srednju školu (Centar za usmjereno obrazovanje "Braća Ribar", smjer suradnik u kulturno-znanstvenim ustanovama). Studij medicine također završava u Osijeku, te se 1997. zapošljava u Domu zdravlja Osijek. Specijalizirala je medicinu rada i sporta.[1]

Članica je SDP-a od 1999. U Gradski odbor SDP-a Osijek izabrana je 2000. godine, a godinu dana kasnije postaje potpredsjednica Foruma žena Gradske organizacije Osijek. Od 2001. vijećnica u osječkome Gradskom vijeću. Predsjednica je Gradske organizacije SDP Osijek od 2005., a članica Županijskog odbora SDP-a od 2006. godine. Od 2004. do 2008. obnaša dužnost potpredsjednice Glavnog odbora SDP Hrvatske. Na 11. Konvenciji SDP-a 2008. izabrana je za članicu Predsjedništva stranke. U isto tijelo reizabrana je na sljedeće tri nacionalne konvencije SDP-a, zaključno s onom 2016.

Bila je kandidatkinja SDP-a za gradonačelnicu na izborima 2005., 2007. te 2008. Predsjednica Gradskog vijeća Grada Osijeka od rujna 2004. do kraja mandata u svibnju 2005. Zamjenica gradonačelnika Osijeka od prijevremenih izbora u Osijeku u ožujku 2008. do siječnja 2009.

Na parlamentarnim izborima 2007. izabrana je za zastupnicu u Hrvatskom saboru čija je članica do 2013 godine. Od 2011. pa do izbora u Europski parlament obnaša dužnost predsjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Sabora. U travnju 2012. imenovana je za promatračicu Sabora u Europskom parlamentu.[2]

Europski parlament (2013-danas)[uredi | uredi kôd]

Na prvim izborima 2013. je izabrana za jednu od prvih 12 hrvatskih članova Europskog parlamenta. Na izborima 2014. ponovno je izabrana među 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Puna je članica parlamentarnog Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, a zamjenska članica u odborima za zaštitu potrošača i ženska prava Parlamenta. Članica je delegacije EP za odnose s Makedonijom te zamjenska članica delegacije EP za odnose s Crnom Gorom.

Istakla se radom u području kvalitete i sigurnosti hrane, prava žena te po pitanjima javnog zdravlja i zaštite prava potrošača. U teme kojima se bavi ubrajaju se borba za jednaku kvalitetu proizvoda u EU, smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane, subvencioniranje ugradnje dizala u višekatne zgrade te otvaranje digitalnog tržišta za sve građane EU.

U listopadu 2016. imenovana je predstavnicom Europskog parlamenta za odnose s Europskom agencijom za lijekove (EMA).[3]

The Parliament Magazine je 2018. Borzan proglasio najistaknutijom eurozastupnicom u području borbe za prava žena i ravnopravnost spolova.[4]

Na izborima za Europski parlament u svibnju 2019. izabrana je s najvećim brojem glasova (64.736) s lista SDP-a.[5] U lipnju 2019. izabrana je za potpredsjednicu Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu,[6] te voditeljicu SDP hrvatske delegacije u Europskom parlamentu. Njen potpredsjednički portfelj je "Nova ekonomija koja radi za ljude", koja uključuje Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbor za ekonomska i monetarna pitanja te Odbor za međunarodnu trgovinu.[7]

Borzan je imenovana članicom parlamentarnog Odbora za jedinstveno tržište i zaštitu potrošača te zamjenskom članicom Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane. Članica je parlamentarnih delegacija za odnose sa zemljama Južne Azije te Sjevernom Makedonijom.

Različita kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu EU[uredi | uredi kôd]

Od početka svog djelovanja u Europskom parlamentu Biljana Borzan postala je žestoka zagovornica izjednačavanja kvalitete naizgled istih proizvoda na istoku i zapadu Europske unije. U suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu, napravila je prvo istraživanje za hrvatsko i njemačko tržište „Jedna Unija- jedna kvaliteta“[8] i dokazala da je kvaliteta proizvoda u Hrvatskoj niža, a da su proizvodi nerijetko i skuplji. To je bilo prvo istraživanje u Europi koje je usporedilo i neprehrambene proizvode. Nakon istraživanja HIPP je objavio da povlači proizvode niže kvalitete s hrvatskog tržišta.[9] Borzan je rezultate proslijedila i predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru koji je u godišnjem govoru o stanju EU najavio novi zakon za borbu protiv tog problema. Borzan je u međuvremenu postala Izvjestiteljica Europskog parlamenta za kvalitetu proizvoda u području hrane[10] te je uspješno ispregovarala prvu poziciju Europskog parlamenta. Borzan je također povukla 800 tisuća eura iz europskog budžeta za europsko istraživanje proizvoda koje bi trebalo biti gotovo početkom 2019.

Povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane u EU[uredi | uredi kôd]

Godišnje se u EU baci preko 88 milijuna tona hrane, a u isto vrijeme gotovo četvrtina građana unije je u riziku od siromaštva. Europski parlament imenovao je 2016. Biljanu Borzan za glavnu izvjestiteljicu za Izvješće o inicijativi za učinkovitu uporabu resursa: smanjenje rasipanja hrane, poboljšanje sigurnosti hrane.[11] Izvještaj je izglasan u Europskom parlamentu u svibnju 2017. i sadrži političke i praktične mjere za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane duž cijelog proizvodno-prodajno-potrošačkog lanca. Od mjera iz izvještaja Europska komisija je izradila smjernice za doniranje hrane[12] po prvi put na jednom mjestu objedinjuju upute i savjete kako urediti sustave doniranja hrane, a da se pritom poštuju svi EU propisi i ne ugrožava sigurnost hrane te zdravlje primatelja donacija.[13] Nadalje, Komisija je objavila studiju o utjecaju oznaka rokova trajnosti na bacanje hrane u EU[14] koje je pokazalo da se oko 9 milijuna tona hrane godišnje baci u EU iz razloga povezanih s oznakama trajnosti prehrambenih proizvoda.[15] Borzan je, zajedno s platformom Mreža hrane, organizatorica dodjele priznanja „Najdonator“, namijenjenog tvrtkama u kategorijama trgovaca i proizvođača hrane koji su donirali najviše hrane u Hrvatskoj.

Digitalno tržište[uredi | uredi kôd]

Borzan je bila Izvjestiteljica Europskog parlamenta za prekograničnu dostavu paketa u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača. Cilj uredbe[16] je niža cijena dostave i veća transparentnost tržišta. U pregovorima koji su trajali dvije godine, Borzan se izborila za ukidanje diskriminacije i umjetno visokih cijena za potrošače iz manjih država članica EU. Borzan je amandmane o dostavi uvrstila i u Direktivu o geoblockingu[17] odnosno diskriminaciji prema mjestu prebivališta, gdje se također založila za jednake uvjete pri online kupovini za kupce iz svih članica EU. Tako od prosinca 2018. svi trgovci u EU moraju svim kupcima omogućiti da po jednakim cijenama i jednakoj ponudi kupuju bilo gdje iz EU. Borzan je također radila i na Uredbi o prekograničnom prijenosu sadržaja[18] te Direktivi o digitalnim ugovorima.

Regulativa o medicinskim[19] in vitro uređajima[20][uredi | uredi kôd]

Borzan je 2014. imenovana kao predstavnica Grupe socijalista i demokrata u pregovaračkom timu Europskog parlamenta za pregovore s Europskim vijećem i Europskom komisijom oko donošenja izmjena i dopuna regulativa o medicinskim i in vitro medicinskim uređajima.[21]

Radi se u čitavom spektru uređaja od onih za kućnu upotrebu poput flastera, testova na trudnoću i optičkih leća do složenih poput rendgena, pacemakera, silikonskih implantanata, umjetnih kukova i testova na HIV. Izmjene regulativa su pokrenute radi skandala s PIP implantatima za grudi punjenim industrijskim silikonom te otrovnim umjetnim kukovima. Nova pravila su donesena 2017. i uključuju niz mjera kojima je cilj povećati sigurnost pacijenata, pojačati inspekcijski nadzor i olakšati obeštećenje oštećenih korisnika.

Jeftiniji međunarodni pozivi[uredi | uredi kôd]

U Uredbu o europskom elektroničkom komunikacijskom kodu[22] Borzan je ugradila amandmane o smanjenju cijena međunarodnih poziva. Nakon inter-institucionalnih pregovora na razini EU, na osnovi njenih prijedloga, odlučeno je da će maksimalna cijena međunarodnih poziva u EU biti 19 centi /min od svibnja 2019.

Direktiva o mogućnosti zabrane uzgoja GMO[uredi | uredi kôd]

U 2015. donesene su izmjene i dopune EU direktive 2015/412 o uzgoju GMO-a koja je državama članicama EU dala mogućnost da na svom teritoriju ograniče ili zabrane uzgoj tih kultura.[23] Borzan je putem amandmana u tekst zakona ugradila tzv. „standstill“ mehanizam koji, u razdoblju od predlaganja nacionalnih mjera zabrane do stupanja njihovog na snagu, zabranjuje sve aktivnosti vezane uz sijanje GMO kultura.

Programirano kvarenje uređaja[uredi | uredi kôd]

Problem programiranog kvarenja uređaja, odnosno ugrađenih kvarova u elektronske uređaje, Borzan je pokušala riješiti stavljanjem amandmana na Izvješće o duljem trajanju uređaja.[24] Zalaže se za zabranu programiranog kvarenja, zabranu neodvojive ugradnje vitalnih dijelova, veću dostupnost rezervnih dijelova na tržištu te uvođenje oznake minimalnog trajanja uređaja.

Europske oznake porijekla za nepoljoprivredne proizvode[uredi | uredi kôd]

Tijekom mandata u Europskom parlamentu Borzan se zauzimala i za uvođenje oznake zaštićenih zemljopisnog porijekla i za nepoljoprivredne proizvode poput bračkog kamena ili paške čipke. Sudjelovala je u izradi Izvješća Europskog parlamenta o zaštiti takvih proizvoda.[25] U nekoliko navrata organizirala je prezentacije hrvatskih tradicionalnih poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda u Europskom parlamentu.

Inicijativa „Dostupnost do stana“ - subvencioniranje ugradnje dizala u višekatne zgrade iz EU fondova[26][uredi | uredi kôd]

Prema istraživanju umirovljeničkih udruga u Hrvatskoj postoji preko 16 tisuća zgrada preko četiri etaže koje nemaju ugrađena dizala. Kako bi se pomoglo umirovljenicima, invalidima i drugim slabo pokretnim osobama koje žive u takvim objektima, koordinacija udruga umirovljenika Hrvatske pošte i Hrvatskog telekoma zatražila osmislila je projekt „Dostupnost do stana“. Projektu je cilj osigurati sufinanciranje ugradnje dizala iz EU fondova. Biljana Borzan je od Europske komisije 2016. dobila informacije da je prilagodba stambene infrastrukture prihvatljiva za financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj.[27] Borzan i udruge umirovljenika od tada lobiraju kod organa Vlade RH, ponajviše Ministarstva za regionalni razvoj i EU fondove, da se u relevantni Operativni program za EU fondove uvrsti projekt ugradnje dizala.

Prava žena[uredi | uredi kôd]

Parliament Magazine je Biljanu Borzan proglasio je najboljom zastupnicom u kategoriji ženskih prava i ravnopravnosti spolova za 2017 godinu. Nakon što ju je nominiralo 29 nevladinih organizacija iz Hrvatske i regije, a i s razine EU nominiralo za nagradu, stručni žiri Parliamnet Magazinea je u jakoj konkurenciji proglasio Borzan pobjednicom. Nominirane su još bile Iratxe Garcia Perez iz Španjolske i Terry Reintke iz Njemačke. Borzan je nagradu posvetila svim ženama u EU, a posebno ženama na Balkanu.

Biljana Borzan je Izvjestiteljica Europskog parlamenta za prva žena na Zapadnom Balkanu. U Izvješće razmatra ekonomski položaj žena na Balkanu, zaštitu žena od nasilja, ulogu žena u društvu i specifičnosti za regiju. Borzan je bila Izvjestiteljica za godišnje izvješće o demokraciji i ljudskim pravima u svijetu te za Izvješče o pravima žena u zemljama Istočnog partnerstva. Borzan je početkom mandata skupila oko 400 potpisa europarlamentaraca za Pisanu deklaraciju o proglašenju 2017. godine godinom borbe protiv nasilja nad ženama.[28] Europska komisija je po deklaraciji odredila 2017. godinom projekata za borbu protiv nasilja nad ženama s budžetom od 4 milijuna eura. Borzan pozorno prati i postupak ratifikacije Istanbulske konvencije na razini EU. Posebno je aktivna na ekonomskom osnaživanju žena, a kao Izvjestiteljica za Grupu socijalista i demokrata radila je na Izvješću o vanjskim čimbenicima koji otežavaju žensko poduzetništvo u Europi te na Mišljenju o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020.[29] Također, bila je izvjestiteljica za provedbu Europske strategije za osobe s invaliditetom iz perspektive ravnopravnosti spolova te za izvještaj o ženama koje boluju od raka.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Biljana Borzan: Liječnica, političarka, zastupnica u Europskom parlamentu. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. svibnja 2014. Pristupljeno 31. svibnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Biografija - Biljana Borzan. web.archive.org. 28. studenoga 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. studenoga 2018. Pristupljeno 9. rujna 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  3. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvatska-ima-izgleda-dobiti-europsku-agenciju-za-lijekove-20161120
  4. MEP awards 2018: A word from the winners. The Parliament Magazine (engleski). 29. lipnja 2020. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  5. Izbori članova u EU parlament iz RH (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. srpnja 2019. Pristupljeno 4. srpnja 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. S&D Group elects its new Bureau. 19. lipnja 2019.
  7. BORZAN Biljana. Socialists & Democrats (engleski). Pristupljeno 9. rujna 2022.
  8. Jedna Unija-jedna kvaliteta (PDF). web.archive.org. 30. listopada 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. listopada 2018. Pristupljeno 9. rujna 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  9. HiPP to relaunch Croatian baby food item amid row over inferior products. the Guardian (engleski). 25. rujna 2017. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  10. Sehnalová, Olga. 19. srpnja 2018. REPORT on dual quality of products in the single market (2018/2008(INI)) (PDF)
  11. BORZAN, Biljana. IZVJEŠĆE o inicijativi za učinkovitu uporabu resursa: smanjenje rasipanja hrane, poboljšanje sigurnosti hrane | A8-0175/2017 | Europski parlament. www.europarl.europa.eu. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  12. EUR-Lex - 52017XC1025(01) - EN - EUR-Lex. eur-lex.europa.eu (engleski). Pristupljeno 9. rujna 2022.
  13. Borzan predstavila nove EU smjernice za doniranje hrane | N1 HR. web.archive.org. 11. listopada 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. listopada 2018. Pristupljeno 9. rujna 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  14. European Commission. Directorate General for Health and Food Safety.; ICF.; Anthesis.; Brook Lyndhurst.; WRAP. 2018. Market study on date marking and other information provided on food labels and food waste prevention: final report. Publications Office. LU. doi:10.2875/808514
  15. 'U EU se baci 90 milijuna tona hrane, a dobar dio je iskoristiv'. www.24sata.hr. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  16. Regulation (EU) 2018/644 of the European Parliament and of the Council of 18 April 2018 on cross-border parcel delivery services (Text with EEA relevance. ) (engleski). 2. svibnja 2018. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  17. Regulation (EU) 2018/302 of the European Parliament and of the Council of 28 February 2018 on addressing unjustified geo-blocking and other forms of discrimination based on customers' nationality, place of residence or place of establishment within the internal market and amending Regulations (EC) No 2006/2004 and (EU) 2017/2394 and Directive 2009/22/EC (Text with EEA relevance. ) (engleski). 2. ožujka 2018. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  18. Regulation (EU) 2017/1128 of the European Parliament and of the Council of 14 June 2017 on cross-border portability of online content services in the internal marketText with EEA relevance (engleski). 30. lipnja 2017. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  19. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32017R0745
  20. EUR-Lex - 32017R0746 - EN - EUR-Lex. eur-lex.europa.eu (engleski). Pristupljeno 9. rujna 2022.
  21. Medicinski uređaji: veća sigurnost | Vijesti | Europski parlament. www.europarl.europa.eu. 4. svibnja 2017. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  22. EUR-Lex - 52016PC0590 - EN - EUR-Lex. eur-lex.europa.eu (engleski). Pristupljeno 9. rujna 2022.
  23. Direktiva (EU) 2015/412 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o izmjeni Direktive 2001/18/EZ u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uzgoj genetski modificiranih organizama (GMO-a) na svojem državnom području Tekst značajan za EGP. 13. ožujka 2015. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  24. P8 TA(2017)0287 A longer lifetime for products: benefits for consumers and companies (PDF). European Parliament
  25. P8_TA(2015)0331 Possible extension of geographical indication protection of the EU to non-agricultural products (PDF). European Parliament
  26. Slobodna Dalmacija - Spas za nemoćne: uzmimo od EU-a 2,4 milijarde kuna za liftove u 8500 hrvatskih zgrada. slobodnadalmacija.hr. 1. veljače 2017. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  27. BORZAN, Biljana. Parlamentarno pitanje | Sufinanciranje prilagodbe stambenih zgrada starijim osobama | P-006636/2016 | Europski parlament. www.europarl.europa.eu. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  28. http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-%2F%2FEP%2F%2FNONSGML%2BWDECL%2BP8-DCL-2015-0004%2B0%2BDOC%2BPDF%2BV0%2F%2FEN
  29. http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-%2f%2fEP%2f%2fNONSGML%2bCOMPARL%2bPE-557.295%2b02%2bDOC%2bPDF%2bV0%2f%2fEN