Šri Lanka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Demokratska Socijalistička
Republika Šri Lanka
SrilankaFont.png

(Šrī Lamkā Prajātāntrika
Samājavādī Janarajaya)
இலங்கை சனநாயக
சோஷலிசக் குடியரசு

(Ilankai Jananāyaka
Čōšaličak Kutiyaraču)
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Sri Lanka Matha
Položaj Šri Lanke
Glavni grad Colombo i Sri Jayawardenepura Kotte1
Službeni jezik singaleški i tamilski
Državni vrh
 - Predsjednik Maithripala Sirisena
 - Predsjednik Vlade Ranil Wickremesinghe
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 4. veljače 1948.
Površina 119. po veličini
 - ukupno 65.610 km2
 - % vode 1,3 %
Stanovništvo 51. po veličini
 - ukupno (2002) 19.607.519
 - gustoća 298/km2
Valuta šrilanska rupija (100 centa)
Pozivni broj +94
Vremenska zona UTC +6
Internetski nastavak .lk
(1) Colombo je sjedište izvršne vlasti, a Sri Jayewardenepura (Kotte) zakonodavne.

Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je otočna država u južnoj Aziji. Zauzima otok Šri Lanku (u prošlosti zvan i Cejlon) te nekoliko manjih otočića u Indijskom oceanu, jugoistočno od Indijskog poluotoka.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Većinu zemlje zauzimaju nizine i brežuljkasta područja. Planine se nalaze samo u unutrašnjosti otoka, s najvišim vrhom Pidurutalagalom (2.524 m). Klima je monsunska. Rijeke Mahawelli, Bala i Gelani obiluju vodom samo u kišno doba godine. Tropska je vegetacija veoma bujna, a pješčane obale obrasle su mangrovama. Godišnja količina oborina u jugoistočnim krajevima je oko 5 000 mm, a u sjevernima 1 000 mm. Prosječna godišnja temperatura na 1 000 m visine je 24.5, a u primorskoj ravnici 27.3 Celzijevih stupnjeva.

Flora i fauna su slične indijskoj, međutim 23% biljaka i 16% sisavaca su endemi. Slonova je do 19. stoljeća bilo oko 20 000, a danas ih ima tek oko 3 500. Od divljih mačaka najveći su leopardi, a tigrovi su iščezli. Na otoku je potvrđeno 26 endemskih vrsta ptica, no većina je ugrožena naglim pustošenjem šuma i presušivanjem riječnih tokova. Poznati endemi su crvenoglava i plavoglava malkoha. Preko 190 vrsta selica zaustavlja se na Šri Lanki tijekom svog putovanja. Od gmazova se nalazi više od 90 vrsta zmija, od čega pet otrovnica među kojima je najpoznatija kobra. Tu je i veliki broj raznih guštera, paukova iz roda crne udovice, stonoga iznimne veličine i brzine kretanja, krokodila i kornjača. Na otoku postoji preko 250 vrsta žaba, te s preko 3.7 vrsta po četvornom kilometru ili 7% ukupnog broja vrsta uopće je ovim vodozemcima najbrojnije stanište.

Na otoku raste više od 15 vrsta riže, a od voća najraširenije su vrste ananas, marakuja, šipak, papaja, avokado, mango, nekoliko vrsta guave, više od deset vrsta banana te mnoge egzotične endemske vrste. Na sjeverozapadu raste većina od 10 000 000 stabala kokosa. U prehrani stanovništva najkorištenije ribe i morski plodovi su sleđevi, palamide, morski psi, cipoli, specifične vrste, rakovi, sipe, jastozi i tigrasti škampi. Najpoznatije jelo šrilankanske kuhinje je kotu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Otok Cejlon stari zemljopisci su poznavali pod nazivom Taprobane [1](od snskrtskog Tamrapani[1] ) te Salike ili Serinda (iz sanskrtskog Sinhaladnipa tj. "otok lavova" [1]) Pretpostavlja se da su se danas većinski Sinhalezi doselili na Šri Lanku pri kraju 6. stoljeća pr. Kr. Nakon što je u 3. stoljeću pr. Kr. iz Indije uvezen Budizam nastale su značajne civilizacije sa središtima u Anuradhapuri (oko 200. pr. Kr. – oko 1000 p. Kr.) i Polonnaruwi (oko 1070. – 1200.).

Na otok su se s indijskog kopna doselili i Tamili koji su se nastanili uglavnom na sjeveru i duž obala. Broj doseljenika i vrijeme migracije još su uvijek predmet rasprave. Singalezi i Tamili povremeno su se sukobljavali oko prevlasti na otoku.

U srednjem vijeku su ga opisali Marko Polo i Ibn Battuta.[1]

Prvi europski kolonizatori, Portugalci došli su 1505. i osnovali grad Colombo[1] Kasnije u došli i Nizozemci u 17. stoljeću ograničili su se na zauzimanje obalnih područja, a unutrašnjost je ostala uglavnom neovisna s glavnim gradom u Kandyju. Sukob Portugalaca i Nizozemaca je završio 1658. u korist Nizozemaca.[1] Širenje britanskog carstva i moći u Indiji dovelo je do prvih sukoba Britanaca i Nizozemaca, no Nizozemci su se uspjeli održati do kraja 18. stoljeća.[1] Kad je Nizozemska osvojena od Francuske i i pretvorena u Batavijsku republiku (1795. ) Britanci su krenuli u opći napad. na nizozemske kolonije koje su uspjeli osvojiti 1796 čime je otok postao je dio Britanskog Imperija . [1] Mirom u Amiensu takvo de facto stanje je potvrđeno.[1]


Nakon neovisnosti dominantnu ulogu u politici zemlje imala je sinhaleška većina, koja je ukinula engleski jezik kao službeni, te proglasila sinhaleški jedinim službenim jezikom, iako njime ne govori trećina stanovništva otoka, što je dovelo do nezadovoljstva Tamila i njihove otvorene pobune 1983. pod vodstvom gerilske skupine Tamilskih tigrova.

19. svibnja 2009. godine, predsjednik Šri Lanke službeno potvrdio kraj pobune i pobjedu vojske Šri Lanke.[2][3]

Šri Lanka je jedna od zemalja najteže pogođenih tsunamijem u prosincu 2004. Poginulo je više od 30.000 ljudi.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Dvije najveće zajednice su Singalezi, uglavnom Budisti (75%) i Tamili čija je religija tradicionalno Hinduizam (18%). Na otoku živi i značajna sunitska muslimanska zajednica (7%) čiji pripadnici govore tamilskim jezikom.

Etnička struktura[uredi VE | uredi]

Sinhalezi [%] Domaći tamili [%] Indijski Tamili [%] Mauri [%] Burgheri [%]
Sri Lanka Sinhalese.svg Sri Lanka Native Tamil.svg Sri Lanka Indian Tamil.svg Sri Lanka Moor.svg Sri Lanka Burgher.svg
Glavne etničke skupine u Šri Lanki. Prikazani postoci su iz 2001 tj 1981 (kurziv) Popis.[4]

Stanovništvo u razdoblju 1881. do 2001.

Godina Sinhalezi Domaći Tamili1 Indijski Tamili1 Mauri Ostali Ukupno
No. % No. % No. % No. % No. % No. %
1881 Popis 1,846,600 66.91% 687,200 24.90% 184,500 6.69% 41,400 1.50% 2,759,700 100.00%
1891 Popis 2,041,200 67.86% 723,900 24.07% 197,200 6.56% 45,500 1.51% 3,007,800 100.00%
1901 Popis 2,330,800 65.36% 951,700 26.69% 228,000 6.39% 55,500 1.56% 3,566,000 100.00%
1911 Popis 2,715,500 66.13% 528,000 12.86% 531,000 12.93% 233,900 5.70% 98,000 2.39% 4,106,400 100.00%
1921 Popis 3,016,200 67.05% 517,300 11.50% 602,700 13.40% 251,900 5.60% 110,600 2.46% 4,498,600 100.00%
1931 Procjena 3,473,000 65.45% 598,900 11.29% 818,500 15.43% 289,600 5.46% 126,000 2.37% 5,306,000 100.00%
1946 Popis 4,620,500 69.41% 733,700 11.02% 780,600 11.73% 373,600 5.61% 148,900 2.24% 6,657,300 100.00%
1953 Popis 5,616,700 69.36% 884,700 10.93% 974,100 12.03% 464,000 5.73% 158,400 1.96% 8,097,900 100.00%
1963 Popis 7,512,900 71.00% 1,164,700 11.01% 1,123,000 10.61% 626,800 5.92% 154,600 1.46% 10,582,000 100.00%
1971 Popis 9,131,300 71.96% 1,424,000 11.22% 1,174,900 9.26% 828,300 6.53% 131,400 1.04% 12,689,900 100.00%
1981 Popis 10,979,400 73.95% 1,886,900 12.71% 818,700 5.51% 1,046,900 7.05% 114,900 0.77% 14,846,800 100.00%
1989 Procjena 12,437,000 73.92% 2,124,000 12.62% 873,000 5.19% 1,249,000 7.42% 142,000 0.84% 16,825,000 100.00%
2001 Popis2
Izvori: [5] [6]

1 Indijski Tamili su bili označeni kao posebna etnička skupina od 1911. nadalje.

Vjerska struktura[uredi VE | uredi]

Budizam [70%] Hinduizam [15%] Islam [7.5%] kršćanstvo[7.5%]
Sri Lanka Buddhism.svg Sri Lanka Hinduism.svg Sri Lanka Islam.svg Sri Lanka Christians.svg
Vjerska raspodjela. Udjeli navedeni su iz 1981. osim onih navedenih u kurzivu koji su iz. .[4]

Stanovništvo u razdoblju od 1881. do 2001. prema religijskoj pripadnosti

Godina budisti hindusi Muslimani kršćani ostali Ukupno
No. % No. % No. % No. % No. % No. %
1881 Popis 1,698,100 61.53% 593,600 21.51% 197,800 7.17% 268,000 9.71% 2,300 0.08% 2,759,800 100.00%
1891 Popis 1,877,000 62.40% 615,900 20.48% 212,000 7.05% 302,100 10.04% 800 0.03% 3,007,800 100.00%
1901 Popis 2,141,400 60.06% 826,800 23.19% 246,100 6.90% 349,200 9.79% 2,500 0.07% 3,566,000 100.00%
1911 Popis 2,474,200 60.25% 938,300 22.85% 283,600 6.91% 409,200 9.96% 1,100 0.03% 4,106,400 100.00%
1921 Popis 2,769,800 61.57% 982,100 21.83% 302,500 6.72% 443,400 9.86% 800 0.02% 4,498,600 100.00%
1931 Procjena 3,266,600 61.55% 1,166,900 21.99% 354,200 6.67% 518,100 9.76% 1,100 0.02% 5,306,900 100.00%
1946 Popis 4,294,900 64.51% 1,320,400 19.83% 436,600 6.56% 603,200 9.06% 2,200 0.03% 6,657,300 100.00%
1953 Popis 5,209,400 64.33% 1,610,500 19.89% 541,500 6.69% 724,400 8.95% 12,100 0.15% 8,097,900 100.00%
1963 Popis 7,003,300 66.18% 1,958,400 18.51% 724,000 6.84% 884,900 8.36% 11,400 0.11% 10,582,000 100.00%
1971 Popis 8,536,800 67.27% 2,238,600 17.64% 901,700 7.11% 1,004,300 7.91% 8,400 0.07% 12,689,800 100.00%
1981 Popis 10,288,300 69.30% 2,297,800 15.48% 1,121,700 7.56% 1,130,600 7.62% 8,300 0.06% 14,846,700 100.00%
2001 Popis1
Izvor: [7]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U gospodarstvu Šri Lanke tradicionalno je najznačajniju ulogu imala plantažna poljoprivreda (čaj, guma, cimet). Nakon liberalizacije i privatizacije gospodarstva u protekla dva desetljeća u prvi plan je izbila tekstilna industrija i proizvodnja hrane, kao i snažni uslužni sektor (financije, telekomunikacije). BDP po stanovniku u 2004. bio je oko 4.000 USD, mjereno po PPP-u. Šri Lanka je najveći izvoznik crnog čaja (čini 24.5% ukupnog svjetskog izvoza), svijetlog i smeđeg kaučuka, cimeta (pokriva 90% ukupnog svjetskog izvoza) i smeđih kokosovih vlakana (pokriva 1/3 ukupne svjetske proizvodnje). Drugi je najveći izvoznik sušenog kokosa čime pokriva 30% ukupnog svjetskog izvoza. Izvoze se čaj, guma, kokos, odjeća, drago kamenje, sušeni kokos, cimet, keramički proizvodi, proizvodi od drveta, konfekcija, kokosova vlakna, aktivni ugljen, proizvodi od kože i kovina. Među industrijskim proizvodima prevladavaju konzervirano voće, cement, keramičko posuđe, kozmetički preparati, mliječni proizvodi, dijamanti (rezanje i brušenje), obuća, modni dodaci i ukrasi, rukavice, ručni rad, proizvodi od gume, drvo i proizvodi od drveta, papir i proizvodi od papira.

Uvoze se strojevi i oprema, naftni derivati, motorna vozila, sintetički materijali, umjetno gnojivo, kemikalije, građevni materijal i prehrambene namirnice. Pomorski promet je dobro razvijen, a glavne luke su Colombo, Trincomalee i Balle. Ukupan lučki promet 2004. godine iznosio je 40 900 000 tona. Međunarodne zračne luke u zemlji su Colombo (Kutunayake, Tathmalana), Trincomalee, Jaffna, Puttalam i Batticoloa. Šri Lanka ima 97 286 km cesta, od toga 2002. 78 802 km asfaltiranih. Godine 2006. bilo je 1 449 km željezničke pruge.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Vlatko Rukavina - Šri Lanka (zemlja koja se voli više od drugih), CEYLON HOUSE-Promotivni centar Šri Lanke, Zagreb 2009.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Povijest, 12. svezak , hrvatsko izdanje, Europapress sholding ,ISBN 978-953-300-046-6 , stranica 221
  2. http://www.vecernji.hr/vijesti/potukli-tamile-skupa-osumnjiceni-zlocine-a-sada-suparnici-izborima-clanak-87260
  3. http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/8056752.stm
  4. 4,0 4,1 Department of Popis and Statistics
  5. Population by ethnic group, Popis years, Statistical Abstract 2008, Department of Popis & Statistics
  6. Procjenad mid year population by ethnic group, 1980 - 1989, Statistical Abstract 2008, Department of Popis & Statistics
  7. Population by religion, Popis years, Statistical Abstract 2008, Department of Popis & Statistics

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Vlada
Turizam
Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Šri Lanka
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Šri Lanka
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu Šri Lanka u Wječniku, slobodnom rječniku.