Prijeđi na sadržaj

Centar za ženske studije

Izvor: Wikipedija
Logotip Centra za ženske studije

Centar za ženske studije prvi je multidisciplinarni i interdisciplinarni studij o ženskoj tematici u Hrvatskoj, osnovan u Zagrebu 1995. godine. Organiziraju ga i vode feministkinje, znanstvenice, umjetnice i žene s iskustvom iz ženskog i civilnog aktivizma. Centar je mjesto susreta akademskog diskursa, aktivističkog angažmana i umjetničke prakse. U okviru Centra obavlja se izdavačka i knjižnična djelatnost, provode se istraživački, kulturno-umjetnički i drugi projekti. Centar vodi brigu i upravlja Memorijalnim stanom Marije Jurić Zagorke.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Osnivačice Centra za ženske studije su: Aida Bagić, Rada Borić, Nadežda Čačinovič, Sanja Iveković, Željka Jelavić, Biljana Kašić, Jasmina Lukić, Nela Pamuković, Karmen Ratković, Vesna Teršelič, Neva Tölle i Maja Uzelac. Centar je nastao 1995. godine kao reakcija na ratni i poslijeratni kontekst u Hrvatskoj, sa željom rješavanja problema s kojima su se kao posljedicama rata suočavale žene. Osnovna zamisao u pokretanju Centra za ženske studije bila je mogućnost obrazovanja i istraživanja ženske tematike - interdisciplinarno, interaktivno i na kritičkim modelima spoznaje.

Centar za ženske studije aktivno sudjeluje u promicanju vrijednosti civilnog društva i rodne ravnopravnosti te kroz niz projekata i pružanjem stručnih znanja utječe na javne politike, izmjene u zakonodavstvu, promjenu paradigme u obrazovanju te daje podršku inicijativama koje se bave ženskom tematikom, u lokalnom, regionalnom i međunarodnom kontekstu.

Obrazovni program Ženskih studija

[uredi | uredi kôd]

Od 1995. godine do danas Centar provodi obrazovni program Ženskih studija.[1] Program djeluje na promicanju ženskostudijskih tema na sveučilištu, potiče istraživanja povijesti i kulture, roda/spola, moći i znanja; pridonosi promicanju rodno osviještene politike iz kritičkog feminističkog gledišta. Program se tijekom godina se mijenjao sadržajem i koncepcijom, unapređujući metode rada, stvarajući nove obrazovne smjernice.[2] Metodologija, teorije i pedagogija se ne zasnivaju na hijerarhijskim i neoliberalno-natjecateljskim modelima učenja, već na principima jednakosti, sudjelovanja i feminističkim principima.

Centar za ženske studije je od 1999. suorganizator poslijediplomskog seminara Feminisms in a transnational perspective koji se svake godine u svibnju održava pri Interuniverzitetskom centru IUC u Dubrovniku.[3]

Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke

[uredi | uredi kôd]

Od 2009. godine, kada je Grad Zagreb otkupio stan od njezinih nasljednika, Centar za ženske studije vodi brigu i upravlja Memorijalnim stanom hrvatske književnice i novinarke Marije Jurić Zagorke na adresi Dolac 8, Zagreb.[4] Centar u stanu provodi dokumentacijsko-informativne, obrazovne i kulturne aktivnosti vezane uz proučavanje i promicanje nasljeđa djela Marije Jurić Zagorke i tema vezanih uz žensko stvaralaštvo.[5] Svake godine Centar u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizira kulturno-znanstvenu manifestaciju, Dani Marije Jurić Zagorke.[6] Memorijalni stan otvoren je za javnost i posjete.

Godine 2017., u suradnji Centra za ženske studije s Hrvatskim novinarskim društvom, stvorena je digitalna zbirka osobnih dokumenata i korespodencije Marije Jurić Zagorke.[7]

Projekti

[uredi | uredi kôd]

Centar za ženske studije provodi istraživačke, kulturno-umjetničke i druge projekte vezane uz njegovo programsko usmjerenje. Istraživački projekti vezani su uz ženskostudijsko obrazovanje i rodnu jednakost. Kulturno-umjetnički projekti vezani su uz žensko stvaralaštvo, povijest i suvremenu žensku umjetničku produkciju. Dio projekata vezan je uz programe Europske unije kojima se odgovara na teme vezane uz žensko osnaživanje, rodnu jednakost i ženska ljudska prava.

Knjižnica

[uredi | uredi kôd]

Knjižnica Centra za ženske studije razvijala se kao ženskostudijska knjižnica. Pokrenuta je za potrebe studentica i suradnica te za obrazovno-istraživačke potrebe. Teme koje obuhvaća knjižnična građa su feministička teorija, feministička književna kritika i ženska književnost, nasilje nad ženama, ženska ljudska prava, feministički pristup pravdi, ekonomiji, politici, lezbijski i queer studiji, ženske umjetničke teorije i prakse, ženska povijest, ženski pokreti. Knjižnica raspolaže s oko 4000 naslova knjiga, 6 časopisa s područja ženskih i rodnih studija te feminističke teorije.[8] Sastavni dio knjižnice je Zbirka Marije Jurić Zagorke. Knjižnica je otvorena najširem krugu korisnica i korisnika.

Izdavaštvo

[uredi | uredi kôd]

Izdavački program Centra za ženske studije pokrenut je sa željom da se ispuni praznina u ponudi feminističke literature na hrvatskome jeziku i potakne objavljivanje srodnih tema. U okviru nakladništva osnovane su tematske biblioteke Virginia Woolf,[9] Žene i… te Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi.[10] Centar objavljuje zbornike radova međunarodnog znanstvenog skupa Marija Jurić Zagorka – život, djelo, naslijeđe.[11]

Časopis Treća

[uredi | uredi kôd]

Treća je interdisciplinarni teorijsko-istraživački časopis osnovan 1998. godine s namjerom informiranja i promicanja suvremenih teorijskih promišljanja iz feminističke perspektive. Časopis Treća donosi stručne, znanstvene i esejističke tekstove s područja proučavanja ženskih i rodnih studija, kulturalnih studija, feminističke teorije, suvremenih umjetničkih praksi, književnosti, kazališta, filma i novih medija te prikaze knjiga iz recentne ženskostudijske i rodnostudijske produkcije. Od 2017. godine je digitaliziran i dostupan na mrežnim stranicama Centra.[12] Povodom 20. obljetnice Centra za ženske studije, 2016. godine objavljen je tematski broj časopisa Treća naslovljen Re/generacijski feminizmi: prema dijalogu teorija u iskustava.[13]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Centar za ženske studije - Studentski.hr. studentski.hr. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  2. ↑ Obrazovni program Centra za ženske studije u Zagrebu 'Feministički odgovori na krizu: prepreke i prilike' - Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 14. travnja 2021. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  3. ↑ Inter University Centre Dubrovnik. iuc.hr. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  4. ↑ Naslovna. Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  5. ↑ Zgrada na Dolcu u kojoj je smješten Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke | Lice Grada. 8. travnja 2021. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  6. ↑ Dani Marije Jurić Zagorke. ravnopravnost.gov.hr. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  7. ↑ Jutarnji list - DIGITALIZIRANA MARIJA JURIĆ ZAGORKA Zbirka osobnih dokumenata i korespondencije slavne hrvatske književnice i novinarke sada je na internetu. www.jutarnji.hr. 7. srpnja 2017. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  8. ↑ Katalog Knjižnica grada Zagreba - Rezultati pretraživanja. katalog.kgz.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. siječnja 2026. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  9. ↑ 10 godina s Virginiom Woolf – VoxFeminae. voxfeminae.net. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  10. ↑ Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi: Promišljanje sjevera i juga u postkolonijalnosti / Rethinking north and south in post-coloniality|Institut za etnologiju i folkloristiku. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  11. ↑ studije, Centar za ženske. e-IZDANJE ZBORNIKA S 10. DANA MARIJE JURIĆ ZAGORKE. Centar za ženske studije. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  12. ↑ kultura, Vizkultura hr-Vizualne umjetnosti i. 8. studenoga 2017. Časopis Treća odsad i online. vizkultura.hr. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  13. ↑ Teorijska čitanka: Feminističke generacije, znanje i sukobi – VoxFeminae. voxfeminae.net. Pristupljeno 5. ožujka 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]