Centar za ženske studije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Logotip Centra za ženske studije

Centar za ženske studije prvi je multidisciplinarni i interdisciplinarni studij o ženskoj tematici u Hrvatskoj, osnovan u Zagrebu 1995. godine. Organiziraju ga i vode feministkinje, znanstvenice, umjetnice i žene s iskustvom iz ženskog i civilnog aktivizma. Centar je mjesto susreta akademskog diskursa, aktivističkog angažmana i umjetničke prakse. U okviru Centra obavlja se izdavačka i knjižnična djelatnost, provode se istraživački, kulturno-umjetnički i drugi projekti. Centar vodi brigu i upravlja Memorijalnim stanom Marije Jurić Zagorke.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Osnivačice Centra za ženske studije su: Aida Bagić, Rada Borić, Nadežda Čačinovič, Sanja Iveković, Željka Jelavić, Biljana Kašić, Jasmina Lukić, Nela Pamuković, Karmen Ratković, Vesna Teršelič, Neva Tölle i Maja Uzelac. Centar je nastao 1995. godine kao reakcija na ratni i poslijeratni kontekst u Hrvatskoj, sa željom rješavanja problema s kojima su se kao posljedicama rata suočavale žene. Osnovna zamisao u pokretanju Centra za ženske studije bila je mogućnost obrazovanja i istraživanja ženske tematike - interdisciplinarno, interaktivno i na kritičkim modelima spoznaje.

Centar za ženske studije aktivno sudjeluje u promicanju vrijednosti civilnog društva i rodne ravnopravnosti te kroz niz projekata i pružanjem stručnih znanja utječe na javne politike, izmjene u zakonodavstvu, promjenu paradigme u obrazovanju te daje podršku inicijativama koje se bave ženskom tematikom, u lokalnom, regionalnom i međunarodnom kontekstu.

Obrazovni program Ženskih studija[uredi | uredi kôd]

Od 1995. godine do danas Centar provodi obrazovni program Ženskih studija.[1] Program djeluje na promicanju ženskostudijskih tema na sveučilištu, potiče istraživanja povijesti i kulture, roda/spola, moći i znanja; pridonosi promicanju rodno osviještene politike iz kritičkog feminističkog gledišta. Program se tijekom godina se mijenjao sadržajem i koncepcijom, unapređujući metode rada, stvarajući nove obrazovne smjernice.[2] Metodologija, teorije i pedagogija se ne zasnivaju na hijerarhijskim i neoliberalno-natjecateljskim modelima učenja, već na principima jednakosti, sudjelovanja i feminističkim principima.

Centar za ženske studije je od 1999. suorganizator poslijediplomskog seminara Feminisms in a transnational perspective koji se svake godine u svibnju održava pri Interuniverzitetskom centru IUC u Dubrovniku.[3]

Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke[uredi | uredi kôd]

Od 2009. godine, kada je Grad Zagreb otkupio stan od njezinih nasljednika, Centar za ženske studije vodi brigu i upravlja Memorijalnim stanom hrvatske književnice i novinarke Marije Jurić Zagorke na adresi Dolac 8, Zagreb.[4] Centar u stanu provodi dokumentacijsko-informativne, obrazovne i kulturne aktivnosti vezane uz proučavanje i promicanje nasljeđa djela Marije Jurić Zagorke i tema vezanih uz žensko stvaralaštvo.[5] Svake godine Centar u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizira kulturno-znanstvenu manifestaciju, Dani Marije Jurić Zagorke.[6] Memorijalni stan otvoren je za javnost i posjete.

Godine 2017., u suradnji Centra za ženske studije s Hrvatskim novinarskim društvom, stvorena je digitalna zbirka osobnih dokumenata i korespodencije Marije Jurić Zagorke.[7]

Projekti[uredi | uredi kôd]

Centar za ženske studije provodi istraživačke, kulturno-umjetničke i druge projekte vezane uz njegovo programsko usmjerenje. Istraživački projekti vezani su uz ženskostudijsko obrazovanje i rodnu jednakost. Kulturno-umjetnički projekti vezani su uz žensko stvaralaštvo, povijest i suvremenu žensku umjetničku produkciju. Dio projekata vezan je uz programe Europske unije kojima se odgovara na teme vezane uz žensko osnaživanje, rodnu jednakost i ženska ljudska prava.

Knjižnica[uredi | uredi kôd]

Knjižnica Centra za ženske studije razvijala se kao ženskostudijska knjižnica. Pokrenuta je za potrebe studentica i suradnica te za obrazovno-istraživačke potrebe. Teme koje obuhvaća knjižnična građa su feministička teorija, feministička književna kritika i ženska književnost, nasilje nad ženama, ženska ljudska prava, feministički pristup pravdi, ekonomiji, politici, lezbijski i queer studiji, ženske umjetničke teorije i prakse, ženska povijest, ženski pokreti. Knjižnica raspolaže s oko 4000 naslova knjiga, 6 časopisa s područja ženskih i rodnih studija te feminističke teorije.[8] Sastavni dio knjižnice je Zbirka Marije Jurić Zagorke. Knjižnica je otvorena najširem krugu korisnica i korisnika.

Izdavaštvo[uredi | uredi kôd]

Izdavački program Centra za ženske studije pokrenut je sa željom da se ispuni praznina u ponudi feminističke literature na hrvatskome jeziku i potakne objavljivanje srodnih tema. U okviru nakladništva osnovane su tematske biblioteke Virginia Woolf,[9] Žene i… te Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi.[10] Centar objavljuje zbornike radova međunarodnog znanstvenog skupa Marija Jurić Zagorka – život, djelo, naslijeđe.[11]

Časopis Treća[uredi | uredi kôd]

Treća je interdisciplinarni teorijsko-istraživački časopis osnovan 1998. godine s namjerom informiranja i promicanja suvremenih teorijskih promišljanja iz feminističke perspektive. Časopis Treća donosi stručne, znanstvene i esejističke tekstove s područja proučavanja ženskih i rodnih studija, kulturalnih studija, feminističke teorije, suvremenih umjetničkih praksi, književnosti, kazališta, filma i novih medija te prikaze knjiga iz recentne ženskostudijske i rodnostudijske produkcije. Od 2017. godine je digitaliziran i dostupan na mrežnim stranicama Centra.[12] Povodom 20. obljetnice Centra za ženske studije, 2016. godine objavljen je tematski broj časopisa Treća naslovljen Re/generacijski feminizmi: prema dijalogu teorija u iskustava.[13]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Centar za ženske studije - Studentski.hr. studentski.hr. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  2. Obrazovni program Centra za ženske studije u Zagrebu 'Feministički odgovori na krizu: prepreke i prilike' - Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 14. travnja 2021. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  3. Inter University Centre Dubrovnik. iuc.hr. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  4. Naslovna. Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  5. Zgrada na Dolcu u kojoj je smješten Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke | Lice Grada. 8. travnja 2021. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  6. Dani Marije Jurić Zagorke. ravnopravnost.gov.hr. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  7. Jutarnji list - DIGITALIZIRANA MARIJA JURIĆ ZAGORKA Zbirka osobnih dokumenata i korespondencije slavne hrvatske književnice i novinarke sada je na internetu. www.jutarnji.hr. 7. srpnja 2017. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  8. Katalog Knjižnica grada Zagreba - Rezultati pretraživanja. katalog.kgz.hr. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  9. 10 godina s Virginiom Woolf – VoxFeminae. voxfeminae.net. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  10. Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi: Promišljanje sjevera i juga u postkolonijalnosti / Rethinking north and south in post-coloniality|Institut za etnologiju i folkloristiku. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  11. studije, Centar za ženske. e-IZDANJE ZBORNIKA S 10. DANA MARIJE JURIĆ ZAGORKE. Centar za ženske studije. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  12. kultura, Vizkultura hr-Vizualne umjetnosti i. 8. studenoga 2017. Časopis Treća odsad i online. vizkultura.hr. Pristupljeno 5. ožujka 2022.
  13. Teorijska čitanka: Feminističke generacije, znanje i sukobi – VoxFeminae. voxfeminae.net. Pristupljeno 5. ožujka 2022.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]