Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu
Za druga značenja pogledajte Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije rimokatolička je crkva na Širokom Brijegu.
Temelji crkve položeni su 23. srpnja 1846. godine. Dimenzije tadašnje crkve bile su 20×10 metara. Godine 1871. podignut je i zvonik.
Međutim, 1863. je odlučeno da se gradi nova crkva po nacrtima Mattea Lorenzonija. Nova je crkva zamišljena kao trobrodna bazilika u stilu talijanskog baroka, s dva tornja i kupolom poviše oltara. Ovaj plan nije ostvaren zbog manjka sredstava i iskusnih majstora. Nacrt crkve je sačuvan.
Zgrada je stare crkve 1905. godine porušena. Dana 20. lipnja 1905. godine polaže se kamen temeljac u gradnji nove crkve u kasnoromaničkom stilu po nacrtu M. Davida. Krov je podignut 1911. godine, sjeverni zvonik 1927. godine, a svodovi srednje lađe, preinačeni prema nacrtima Stjepana Podhorskoga, izvedeni su 1938.
Crkva je duga 50 m, široka 26 m, a visina je zvonika 32 m. Glavna lađa odijeljena je od bočnih masivnim kamenim stupovima romaničkog izgleda. Oltar je ukrašen motivima sa stećaka i kao takav postavljen 1978. godine. Svetohranište je izgrađeno od hercegovačkog granita s brončanim vratima u visokom reljefu slično propovjedaonici sa simbolima četiriju evanđelista. Oltar, svetohranište i propovjedaonica djelo su akad. kipara Ante Starčevića. Kip Gospe potječe od talijanskih majstora iz sredine 19. stoljeća. Vitraje u crkvi izradila je radionica Dedić, Koch i Marinković u Zagrebu 1912. godine, a postaje Križnog puta uradio je akad. slikar Rudolf Labaš 1983.
U lijevoj bočnoj lađi crkve nalaze se grobovi poznatih franjevaca: fra Didaka Buntića (graditelja crkve i narodnog prosvjetitelja) i Rafe Barišića (prvog hercegovačkog biskupa).U desnoj bočnoj lađi nalazi se grobnica s posmrtnim ostacima franjevačkih mučenika koje su partizani pobili i spalili u samostanskom vrtu nakon pada Širokog Brijega 7. veljače 1945. godine. Također, u ovu su grobnicu položeni posmrtni ostatci i drugih franjevaca koji su stradali 1945. godine, a tek su im nakon Domovinskog rata aktivnošću Hercegovačke franjevačke provincije, posmrtni ostatci pronađeni u Zagvozdu u Imotskoj krajini i Vrgorcu, a isto tako bit će položeni i svi drugi posmrtni ostaci hercegovačkih fratara koje će se pronaći istražujući.
Stilizirani prikaz crkve nalazi se na grbu općine kao i na grbovima športskih društava i raznih kulturno-umjetničkih organizacija.
Galerija[uredi | uredi kôd]
-
Crkva i samostan u Širokom Brijegu, slika glavnog ulaza u crkvu sa zapadne strane -
Crkva u Širokom Brijegu, slika pogled sa sjevera -
Slika crkve s istočne strane -
Crkva i gimnazija u Širokom Brijegu, zračna snimka iz 1936.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Pobijeni.info Stanko Mabić: Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu. Franjevci i glazbena baština crkve i samostana na Širokom Brijegu