Dragojla Jarnević

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Spomenik Dragojli Jarnević u Crikvenici
Spomenik Dragojli Jarnević u Karlovcu

Dragojla Jarnević (Karlovac, 4. siječnja 1812.Karlovac, 12. ožujka 1875.), hrvatska književnica i učiteljica.

Nakon školovanja u Karlovcu boravila je u više europskih gradova (Grazu,Trstu, Veneciji) radeći kao odgojiteljica i guvernanta u bogatim obiteljima. Po povratku u Karlovac, pokušala je osnovati privatnu djevojačku školu, a potom je podučavala djecu oba spola u vlastitom domu. Posebice je poticala svijest o potrebi boljeg obrazvovanja djevojčica.

Književnost[uredi | uredi kôd]

Bila je za ono vrijeme vrlo napredna intelektualka, isticala se kao vatrena ilirka i borac za prava žena. Pristupivši ilirskom, odnosno hrvatskom preporodnom pokretu počela je pisati domoljubne pjesme i tekstove na hrvatskom jeziku objavljujući ih u preporodnim časopisima iako je bila odgojena na njemačkom jeziku i literaturi. Njezin roman "Dva pira" s tematikom iz revolucionarne 1848., pisan u tradiciji romantizma izlazio je u nastavcima u "Domobranu" 1864.

Literarno je najvredniji njezin intimni "Dnevnik", pisan s prekidima od 1832. do 1874. Na tisuću dvjesto stranica rukopisa osim autobiografskih zapisa sadrži i zanimljiva opažanja Dragojle Jarnević o istaknutim suvremenicima i bilješke o političkim događajima. Ovaj dragocjeni dnevnik u cijelosti objavljen tek 2000. (priredila i komentarima popratila Irena Lukšić). Dragojla Jarnević je pisala i drame "Veronika Desinićeva", "Marija kraljica ugarska", "Duvna" koje su sudeći po naslovima i njezinom književnom talentu bile veoma zanimljiva i vrijedna književna ostvarenja, ali su nažalost izgubljene.

Pripadala je najuglednijim sudionicima hrvatskog narodnog preporoda pa je na glasovitom letku "Muževi ilirske dobe" među preporodnim velikanima otisnut i njezin lik.

Dragojla Jarnević i Ivan Trnski[uredi | uredi kôd]

Boravila je u Grazu od 16. svibnja 1839. kako bi se usavršila u krojaštvu. Prilikom šetnje na brdo Schlossberg slučajno je na kuli našla stihove napisane na hrvatskom jeziku: "Zdrav mi svaki bratac bio/ Koj' je godir roda moga./ Kom je jezik ovaj mio, /Koj me j' u njem razumio -/ Sva mu sreća došla od Boga!".

Bila je toliko oduševljena da je dopisala tekst : "Ilirkinja 'e ovdi jedna/ Koja jezik ovaj razumi/ Premda ona tebe ne zna /Vendar joj je kruto drago/ Da je našla ovdi r'ječi, kojim srce svoje l'ječi."

Uskoro je 20. kolovoza odlučila napustiti Graz i upoznala se s autorom stihova hrvatskim književnikom Ivanom Trnskim (najvećim lirskim pjesnikom ilirskoga pokreta), koji joj je postao bliski prijatelj,[1] a bila je i zaljubljena u njega.[2] Trnski je bio mlađi sedam godina.

Pristupanje ilirskim idejama, zahvaljujući Ivanu Trnskom, uvelike utječe na kreiranje političkog identiteta Dragojle Jarnević.[3] Ostavila se njemačkog jezika i na poticaj Trnskog napisala svoju prvu pjesmu na hrvatskom jeziku "Želja za domovinom". Trnski je napisao "Osvrt na pjesmu Želja za Domovinom" u Danici ilirskoj, 1839.[4]

Nikada se nije udala svojom odlukom, a Ivan Trnski je oženio strankinju s kojom je imao petero djece. Između njih je bila "tipična romantičarska ljubav – ili romantična ljubav tipično nerealizirana brakom".[5] Dragojla je mogla birati između mnogo muškaraca u svoje vrijeme jer je bila vrlo lijepa i privlačna žena, k tomu još obrazovana, spisateljica te pjesnikinja. Zapisi kažu kako je zaista imala mnogo udvarača od kojih je jedan ostao neprežaljen do kraja njenog života, Ivan Trnski. Svi udvarači su odbijeni s njene strane nekim nejasnim osjećajem srama i grješnosti. Naime, Dragojla je bila vrlo pobožna i bogobojazna žena no, također, i vrlo ponosita na sebe i svoja postignuća u životu.[6] Prema popisu iz 1869. godine u Hrvatskoj je bilo pismeno 11% žena prema 23% pismenih muškaraca.[7]

Trnskog je viđala s vremena na vrijeme, kad bi došao u njen rodni Karlovac ili bi ga ona posjetila u Gvozdu ili Glini. Posvetila mu je mnoge retke svog dnevnika, ali ju fatalna ljubav prema njemu nije priječila da poštenjaka Ivana Trnskog opiše kao slavohlepnog, sujetnog i sebeljubivog slabića koji je oženio strankinju, u karijeri napredovao do majora, kasnije postao zastupnik u saboru, a dopustio da mu niti jedno od petero djece ne govori hrvatski. Još ondašnja javnost držala je da je Trnski svoje „Kriesnice“ posvetio nesuđenoj Dragojli.[8]

Nije nikako uspjela objaviti nijedno svoje djelo u književnom časopisu "Vijenac", kojemu je Ivan Trnski dao ime. Radovi Trnskog su s druge strane redovito izlazili u "Vijencu". Njega je najviše krivila za to i optužila ga da je u svojoj pripovijetci "Prieki liek" opisao neku zgodu iz njezina života koja je zapravo "gola laž". Njezino se ime u "Vijencu" konačno pojavilo 3. travnja 1875. godine u nekrologu što ga je pod znakovitim naslovom "Pouka. Vjekopis Dragoile Jarnevićeve" objavio naravno – Ivan Trnski.[5]

Planinarenje[uredi | uredi kôd]

Bila je začetnica planinarstva i alpinizma u Hrvatskoj u doba Ilirskog pokreta pa se smatra prvom hrvatskom planinarkom i alpinisticom. Godine 1843. kao prva žena popela se na Okić s južne, strmije strane. U to vrijeme bio je to velik poduhvat jer nije bilo alpinističke opreme pa se morala penjati bosa po stijenama. Staza njezinog uspona danas je označena kao Dragojlina staza.

Djela[uredi | uredi kôd]

  • zbirka pripovijesti Domorodne poviesti, Karlovac, 1843.
  • roman Dva pira, Domobran, 1864.
  • Život jedne žene. Odabrane strane Dnevnika. Zagreb 1958.
  • Dnevnik. Karlovac 2000.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Dvoržak, S.: Dragojla Jarnević - Ilirkinja iz Karlovca
  2. http://www.nsk.hr/dvjesto-godina-od-rodjenja-dragojle-jarnevic/ Preuzeto 26. lipnja 2017.
  3. http://voxfeminae.net/strasne-zene/item/6879-dragojla-jarnevic-rusenje-mita-o-maskulitetnom-19-stoljecu Preuzeto 26. lipnja 2017.
  4. http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=132 Preuzeto 26. lipnja 2017.
  5. a b http://www.matica.hr/vijenac/484/tajni-zivot-prve-dame-ilirizma-18916/ Preuzeto 26. lipnja 2017.
  6. https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri%3A102/datastream/PDF/view Preuzeto 26. lipnja 2017.
  7. Grubišić Pulišelić, Eldi; Odraz preporodnih ideja u Dnevniku Dragojle Jarnević nakon 1848. godine; str 1.
  8. http://www.kafotka.net/price/4269 Preuzeto 26. lipnja 2017.