Drijeva

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Ruševine Starog grada u Gabeli o kojem sigurni podatci postoje od 1559., ali je moguće da su ga podigli Mlečani 1452.[1]

Drijeva je bilo srednjovjekovno trgovište koje se nalazilo se na lijevoj obali Neretve, a na desnoj obali Krupe, pored današnjeg naselja Gabela. Ime je dobilo po staroslavenskoj riječi drijevo što je značilo drvo, ali i lađu.[2] Građa na latinskom jeziku Drijevu je nazivala imenom Forum Narenti vel mercatum de Narenta, a nazivala se još i Neretvanskim Gradom.[3] Dubrovački spisi nazivaju je Drijeva, portus Narenti, forum Narenti i gabella Nerente.[1]

Prvi spomen Drijeve je 1186. u ugovoru između srpskog velikog župana Stefana Nemanje i Dubrovnika. Njime se dubrovačkim trgovcima jamčila sloboda trgovanja u Drijevi. U Drijevi se odvijala trgovina s Bosnom, i to ponajviše solju, žitom, pa čak i robovima. Vlasništvo nad Drijevom često se mijenjalo. Tako je oko 1280. bila u posjedu Đorđa (sina humskog kneza Andrije), početkom 14. stoljeća pod srpskom vlašću, od 1357. u posjedu Mađara, a nakon 1382. u posjedu Tvrtka I. U to vrijeme se spominju Dubrovčani kao zakupnici carine, za što su plaćali godišnju zakupninu od 6000 dukata. U 15. stoljeću vlasnici su bili vojvoda i herceg Hrvoje Vukčić Hrvatinić (od 1404.), vojvoda Sandalj Hranić (od 1410.), herceg Stjepan Vukčić Kosača (od 1435.) te kralj Stjepan Tomaš (od 1444.). Osmanlije su Drijevu spalile 1448., a Mlečani su na drugoj obali Neretve osnovali novo naselje. Tada počinje gubiti na važnosti, a Osmanlije je zauzimaju 1493. i nastavljaju ubirati carinu.[3][2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Odluka o proglašenju arheološkog područja Gabela nacionalnim spomenikom BiH Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 5. ožujka 2017.)
  2. 2,0 2,1 Drijeva Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 5. ožujka 2017.)
  3. 3,0 3,1 Marko Vego: Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svjetlost Sarajevo, 1957. (str. 35.)