Drugi svibnja 1808.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
El dos de mayo de 1808 en Madrid.jpg
Drugi svibnja 1808. (Juriš Mameluka)
Francisco Goya, 1814.
ulje na platnu
266 × 345 cm
Prado, Madrid
Portal: Likovna umjetnost

Drugi svibnja 1808., poznata i kao Juriš Mameluka (španjolski: El 2 de mayo de 1808 en Madrid ili La carga de los mamelucos[1]) je slika španjolskog romantičarskog slikara Francisca Goye; najslavnija kao pratnja njegove još slavnije slike, Treći svibnja 1808.. Obje slike su naslikane u roku od dva mjeseca tijekom 1814. god., a danas se nalaze izložene jedna pored druge u muzeju Prado u Madridu.

Odlike[uredi | uredi kôd]

Peter Paul Rubens, Henrik IV. u bitci kod Ivryja iz 1636. god. je djelo koje je Goya zasigurno vidio u muzeju Uffizi u Firenci tijekom svog posjeta Italiji.

Goya je odlučio da ne slika neku određenu radnju, niti da ima ikakvu žarišnu točku kako bi naglasio kaos drame. Kompozicija je tako bila pod jasnim utjecajem baroknog slikarstva, te je predloženo kako su na sliku snažno utjecale Rubensove slike (kao što je npr. Bitka s Amazonkama), a koje je Goya imao priliku vidjeti u kraljevskoj kolekciji ili posjeti Italiji[2]. Pejzaž je oblikovan sumorno i u slici se javlja tendencija realističkom slikanju.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Platno prikazuje početak ustanka protiv Napoleonovog brata, Josépha Bonapartea, 2. svibnja 1808. god. kada su dvojica španjolskih pobunjenika u ulici Calle de Alcalá, u blizini trga Puerta del Sol u Madridu, otvorili vatru na petnaestak francuskih vojnika. Maršal Joachim Murat je tada Mamelucima iz francuske carske garde naredio da opkole i pokore pobunjene građane, ali umjesto da se raziđu, gomila se uključila u borbu protiv Mameluka, što je rezultiralo bjesomučnom bitkom i na koncu pokrenulo Španjolski rat za neovisnost. Poistovjećenje umjetnika sa žrtvama odredilo je kompoziciju, iako se smatra kako Francisco Goya vjerojatno nije bio prisutan za vrijeme stvarnog juriša Mameluka. Odabravši da prikaže omražene Mameluke iz francuske vojske, Goya se na ovom platnu obraćao aktualnim nacionalističkim raspoloženjima u Španjolskoj, povezujući se s borbom predaka protiv muslimana, povijesnih neprijatelja Španjolaca, još od vremena Rekonkviste[3].

Njegove slike je, nakon protjerivanja Napoleonove vojske iz Španjolske 1814. godine, naručilo Upravno vijeće koje je vladalo državom do povratka kralja Ferdinanda VII.. Goya je odlučio prikazati građane Madrida kao nepoznate junake koji su koristili prosto oružje, poput noževa, za napad na profesionalno opremljenu, okupatorsku vojsku. To se kralju nije svidjelo, te slike dugo nisu javno bile izlagane.

Tijekom Španjolskog građanskog rata, nakon što je Madrid bombardovan 1936. god., republikanska vlada je odlučila obje Goyine slike skloniti na sigurno. No, kamion koji je prevozio slike je imao prometnu nezgodu i Drugi svibnja 1808. je teško bila oštećena. Slika je bila rasparana i nedostaju joj neki dijelovi. Obnovljena je prvi put 1941. god., kada su slike vraćene u Madrid, a restauracija je dovršena od 2007.-2008. god.[1].

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. a b Slika na službenim stranicama muzeja Prado (šp.) Pristupljeno 26. svibnja 2020.
  2. Kenneth Clark, Looking at Pictures, 1960., str.127. (engl.)
  3. Silvia Borghesi i Giovanna Rocchi, Goya, I Classici dell'Arte, god. 5., Rizzoli, 2003. (tal.)