Ernest Brajder

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Ernest Brajder (Zagreb, 1949. - Zagreb, 27. studenoga 1980.), bio je hrvatski studentski aktivist, domoljub, židovskog podrijetla.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Ernest Brajder rođen je u Zagrebu 1949. godine. Ernest je iz obitelji hrvatskih disidenata. Oca, Ernesta Breidera starijeg, političkog zatvorenika, nikad nije ni vidio. Obitelj mu je preživjela Holokaust.[1] Zadnjih deset godina života, sve do smrti 1961. godine Brajderov otac proveo je u kaznionici u Lepoglavi. Brajderov otac je uhićen s pismom kardinala Stepinca.

Brajder je sudjelovao u akciji pripremanja i potpisivanja predstavke za amnestiju svih političkih zatvorenika iz tadašnjih jugoslavenskih zatvora 1980. godine.

Ubijen je u doba hrvatske šutnje. U višegodišnjim progonima hrvatskih proljećarskih studenata poslije gušenja Hrvatskog proljeća. Tada su u Zagrebu milicionari uhićivali studente i odvodili ih na ispitivanja. Ispitano je više od 30 000 studenata. U Hrvatskoj zbog snažne cenzure nitko nije znao da su ubijeni Bruno Bušić i Ernest Brajder, premda su i o uhićenju Bušića, drugim masovnim kršenjima ljudskih prava pisale novine diljem svijeta, američki kongresni izvještaji, Amnesty International i brojne druge organizacije.[2]

Brajdera je, po nekim navodima, ubila UDBA. Navodno je izbačen kroz prozor na 3. katu policijske zgrade, a tijelo mu je preneseno u Novi Zagreb, da se slučaj zamaskira.[3] Po drugima, bačen je kroz prozor 4. kata novogradnje u Novom Zagrebu.[2] Treći izvori tvrde da je ubijen u zagrebačkome zatvoru.[4] postoji i scenarij po kojem je vjerojatno ubijen u Petrinjskoj ulici, u središtu Zagreba, i poslije bačen s balkona svojeg stana, s četvrtog kata, u novozagrebačkom naselju Trnskom.

Zbog okrutnog postupanja i usmrćivanja Ernesta Brajdera prosvjedovao je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić. Amnesty International i druge međunarodne ustanove također su poslije zatražile istragu. Istragu o Brajderu navodno je još od jugoslavenske vlade u posebnom zakonu zahtijevao cjelokupni američki Senat 1989. godine, čemu se je navodno protivila ondašnja američka vlada Georgea Busha starijeg. Zahtjev su 1998. godine navodno ponovili najznačajniji predsjednici odbora Zastupničkog doma u predloženoj Rezoluciji Predstavničkog doma američkog Kongresa.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Acta Croatica Ernest Breider Izvor: 'Brzoglasni imenik NDH, godina 1942.
  2. 2,0 2,1 CroExpressInačica izvorne stranice arhivirana 28. studenoga 2016. Presudan trenutak mog života bila je vožnja Slavijatransovim busom 1971. Autor: Dinko Dedić. 15. siječnja 2015.
  3. 24sata, Anamarija Mlačak: Hoćemo li uskoro odgonetnuti krimić 'likvidacija Đurekovića'?, 9. siječnja 2014. (pristupljeno 6. ožujka 2017.)
  4. Večernji list, Moja Hrvatska, Matica: Osnutak Hrvatskoga narodnog vijeća: Bolna iskustva hrvatske političke emigracije: Nismo dobivali samo prijetnje smrću, 27. listopada 2016. (pristupljeno 6. ožujka 2016.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]