Frijapatije Partski

Izvor: Wikipedija

Frijapatije Partski, Arsak III. Frijapatije (perz. فریاپت , latinski izvori Phriapatius, Priapatius,[1] grčki ''Phriapatios, Phriapites) je bio vladarem Partskog Carstva. Bio je iz dinastije Arsakida. Vladao je od 190. pr. Kr. do 175. pr. Kr. (neki izvori navode 191. pr. Kr. – 176. pr. Kr.). Naslijedio je svog oca Arsaka II.

Frijapatije je vladao nakon što je seleukovićevski vladar Antioh III. Veliki napao Partsku. Nije kovao svoj novac, pa je to osnova pretpostavci da je možebitno bio u vazalskom odnosu k Seleukovićima.

Ime Phriapatios je prijepis grčkog Fryapati i znači "u Fryjinom posjedu ili posjeduje ga Frya". Frya je ime jednog besmrtnika, besmrtnog pretka plemena Fryâna. Justin precizira da su Parti ime "Arsak" davali svojim carevima isto kao što su Rimljani davali svojim carevima ime Cezara i Augusta".

Frijapatije je bio sin Arsaka II. i unuk Tiridata I., suosnivača partske dinastije (suosnivač je bio Tiridatov brat Arsak I.). Rimski povjesničar Justin u svojim djelima ne navodi ime Frijapatijevog oca.

O Frijapatiju se vrlo malo zna. Računa se da je ocem dvaju partskih careva, Fraata I. i Mitridata I. (prema Justinu), ako ne i triju (i Artabana I.). Moguće je i da je otac četiriju sinova - četvrtom ime nije poznato, a taj je otac partskog kralja Arsak IX. Gotarz I. Partski. Na prijestolju je Frijapatija naslijedio Fraat I.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Forum Romanum Justin: Epitoma Historiarum Philippicarum, Liber XLI, texte établi et traduit par Marie-Pierre Arnaud-Lindet.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • André Verstandig, Histoire de l'Empire parthe (-250 - 227), Le Cri Histoire édition (Belgique), 2001 (ISBN 2-87106-279-X).
  • Justin, xlv, 5., 41,5
  • Malcolm A. R. Colledge: The Parthians, Thames and Hudson, London 1967, S. 28
  • Richard Nelson Frye, The History of Ancient Iran, 1984.
  • Bivar, A.D.H. (1993.), "The Political History of Iran under the Arsacids", in Fischer, W.B.; Gershevitch, Ilya, Cambridge History of Iran, 3.1, London: Cambridge UP, str. 31., 51. – 67.
  • Józef Wolski, 'Arsace II et le genealogie des premiers arsacides', Historia XI (1962), 138-45

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]