Fraat V. Partski – Wikipedija

Fraat V. Partski (partski: Frahat, starogrčki: Φραάτης, poznat pod imenom odmilja Fraatak, partski Frahatak, starogrčki: Φραατάκης) je bio suvladarem Partskog Carstva od 2. pr. Kr. do 4. Bio je mlađi sin Fraata IV. i Muse Partske.

Fraat V. je imao brata Vonona I. koji je pokušao doći na vlast nakon ubitstva Oroda III.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Kad je Fraat IV. zaratio s Augustom, Marko Antonije nije bio u mogućnosti očuvati pod svojom vlašću krajeve koje je osvojio. Tako je Fraat uskoro vratio pod svoju vlast Atropatenu te istjerao Artavazdova sina Artaksa natrag u Armeniju. Njegove broje okrutnosti su naljutile njegove podanike, koji su stoga 32. pr. Kr. postavli Tiridata II. na prijestolje. Fraata su na prijestolje vratili Skiti, a Tiridat je pobjegao u Siriju. Rimljani su se nadali da bi August mogao osvetiti poraz kojeg su Parti nanijeli rimskom generalu Marka Licinija Krasa, no on je riješio stvar mirovnim sporazumom, po kojem je Fraat vratio zarobljenike, a kraljevstvo Armenija je priznato za rimsku dependenciju.

S druge je strane, Fraat, čiji najveći neprijatelji su bili iz njegove obitelji, zauzvrat poslao kao talce jamce osiguranja tog sporazuma svojih petero sinova 20-ih u Rim. Među njima su bili Vonon I. te Tiridat III. kojeg su Rimljani nastojali postaviti kao vazalnog kralja 35. pr. Kr. Fraat ih je poslao kao talce na Musin nagovor. Fraata V. odredio je za nasljednika. No kad su tako svi uklonjeni s puta, 2. pr. Kr. Fraat V. ubija oca Fraata IV. zajedno s Musom te njih dvoje sjedaju na prijestolje. Izgleda da su nakon toga bili suvladari, jer se na kovanicama kovanima nakon toga pojavljuju skupa.

Dok je vladao, prijetio je rat s Rimom zbog prevlasti nad Armenijom i Medijom. Kad je August (27. pr. Kr. – 14.) poslao svog usvojenog sina Gaja Julija Cezara Vipsanija na istok radi napada na Perziju, iranski Parti su bili skloni zaključiti sporazum (godine 1.) kojim su priznali Armeniju kao rimsku interesnu sferu.

Josip Flavije nagađa da se je Musa potom udala za Fraata V. Budući da je to Partima bilo neprihvatljivo, ustali su, zbacili ih s vlasti te ih ubili (oko 4.), a vlast ponudili Orodu III., koji je nakratko vladao.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Ovaj članak uključuje prijevod teksta iz jedanaestog izdanja Encyclopædije Britannice, urednik Hugh Chisholm, objavljenog 1911. godine, nakladnik Cambridge University Press, koje je javno dobro.
Josip Flavije, Židovske starine, xviii

Iranski vladari

Stari vijek

Medijska dinastija (728. – 550. pr. Kr.)	Dejok • Fraort • Madije • Kijaksar • Astijag

Ahemenidska dinastija (550. – 330. pr. Kr.)	Ahemen • Teisp • Kir I. • Arijaramn • Arsam • Kambiz I. • Kir Veliki • Kambiz II. • Smerdis • Darije Veliki • Kserkso I. • Artakserkso I. • Kserkso II. • Sogdijan • Darije II. • Artakserkso II. • Artakserkso III. • Artakserkso IV. • Darije III.

Strana vladavina (330. – 247. pr. Kr.)	Vidi: Popis argeadskih i seleukidskih vladara

Arsakidska dinastija (247. pr. Kr. – 224.)	Arsak I. • Tiridat I. • Arsak II. • Frijapatije • Fraat I. • Mitridat I. • Fraat II. • Artaban I. • Mitridat II. • Gotarz I. • Orod I. • Sinatruk I. • Fraat III. • Mitridat III. • Orod II. • Pakor I. • Fraat IV. • Tiridat II. • Musa • Fraat V. • Orod III. • Vonon I. • Artaban II. • Tiridat III. • Gotarz II. • Vardan I. • Vonon II. • Vologaz I. • Vardan II. • Vologaz II. • Pakor II. • Artaban III. • Hozroje I. • Vologaz III. • Mitridat IV. • Partamaspat • Sinatruk II. • Vologaz IV. • Hozroje II. • Vologaz V. • Vologaz VI. • Artaban IV.

Sasanidska dinastija (224. – 651.)	Ardašir I. • Šapur I. • Hormizd I. • Bahram I. • Bahram II. • Bahram III. • Narseh • Hormizd II. • Šapur II. • Ardašir II. • Šapur III. • Bahram IV. • Jezdegerd I. • Bahram V. • Jezdegerd II. • Hormizd III. • Peroz I. • Balaš • Kavad I. • Zamasp • Hozroje I. • Hormizd IV. • Bahram Čobin • Hozroje II. • Kavad II. • Ardašir III. • Šahrabaraz • Boran • Azarmedukt • Hozroje III. • Hormizd V. • Hozroje IV. • Jezdegerd III.

Srednji vijek

Strana vladavina (651. – 821.)	Vidi: Popis rašudinskih, omejidskih i abasidskih kalifa

Tahiridska dinastija (821. – 873.)	Tahir I. • Talha • Abdulah • Tahir II. • Muhamed

Safaridska dinastija (861. – 1003.)	Jakub • Amru I. • Tahir I. • Laith • Muhamed I. • Mufadal • Amru II. • Ahmed • Halaf

Samanidska dinastija (819. – 999.)	Saman Hoda • Asad • Nuh bin Asad • Jahja • Elijas • Ibrahim • Ahmed I. • Nasr I. • Ismail • Ahmed II. • Nasr II. • Nuh I. • Abdul Malik I. • Mansur I. • Nuh II. • Mansur II. • Ismail Muntasir • Abdul Malik II.

Bujidska dinastija (934. – 1055.)	Ali • Hasan • Ahmad • Adud • Iz • Faher • Muajad • Šaraf • Samsam • Šams • Abu Taleb Rostam • Baha • Mušarif • Sultan • Kavam • Sama • Abu Kalidžar • Džalal • Abu Nasr Hozroje Firuz • Abu Mansur Pulad Sutun

Gaznavidska dinastija (963. – 1187.)	Alp Tegin • Sabuk Tegin • Ismail I. • Mahmud • Muhamed • Masud • Mavdud

Seldžučka dinastija (1037. – 1077.)	Togrul I. • Alp Arslan • Malik-šah I. • Mahmud I. • Barkijaruk • Malik-šah II. • Muhamed I. • Ahmed Sandžar • Mahmud II.

Guridska dinastija (1161. – 1206.)	Saif • Gijas • Šahab Muhamed

Horezmijska dinastija (1077. – 1231.)	Anuštegin • Ekinči • Muhamed I. • Atsiz • Il-Arslan • Sultan-šah • Takeš • Muhamed II. • Džalal

Strana vladavina (1231. – 1501.)	Vidi: Popis mongolskih, ilhanidskih i timuridskih vladara

Novi vijek

Safavidska dinastija (1501. – 1736.)	Ismail I. • Tahmasp I. • Ismail II. • Muhamed Hodabanda • Abas Veliki • Safi I. • Abas II. • Sulejman I. • Sultan Husain • Tahmasp II. • Abas III.

Hotakijska dinastija (1709. – 1738.)	Mir Vais • Abdul Aziz • Mahmud • Ašraf • Husein

Afšaridska dinastija (1736. – 1796.)	Nader-šah • Adel-šah • Ebrahim • Šaheroh

Zandijska dinastija (1750. – 1794.)	Karim-han • Muhamed Ali-han • Abol Fateh-han • Zaki-han • Sadek-han • Ali Morad-han • Džafar-han • Sajed Morad-han • Lotf Ali-han

Kadžarska dinastija (1785. – 1925.)	Muhamed-han • Fateh Ali-šah • Muhamed-šah • Mahd-e Olia • Nasrudin-šah • Mozafaradin-šah • Muhamed Ali-šah • Ahmed-šah

Najnovije doba

Pahlavijska dinastija (1925. – 1979.)	Reza-šah Pahlavi • Mohammed Reza Pahlavi

Islamska republika (1979. – danas)	Imam Homeini • Ali Hamenei