Funkcijsko programiranje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Funkcijsko programiranje je programska paradigma koja tretira računanje kao evaluaciju matematičkih funkcija i izbjegava stanje i mutabilne podatke. Naglašava primjenu funkcija, kao suprotnost stilu imperativnog programiranja koji naglašava promjene u stanju.[1]

Šira koncepcija funkcijskog programiranja jednostavno definira skup zajedničkih briga i tema mjesto popisa distinkcija od ostalih paradigmi. Često se važnima smatraju funkcije višeg reda i prvorazredne funkcije, zatvaranja i rekurzija. Druga uobičajena svojstva funkcijskih programskih jezika su kontinuacije, Hindley-Milner sustavi inference tipova, nestriktne evaluacijske strategije (uključujući i "lijenost") te monade.

Funkcijski jezici uključuju APL, Erlang, Haskell, Lisp, ML i Scheme (u abecednom poretku).

Funkcijski programski jezici, napose "čisti funkcijski", su često istaknuti u akademskoj zajednici, za razliku od komercijalnog razvoja programske podrške. U drugu ruku, istaknuti funkcijski jezici korišteni u industriji i komercijalnim aplikacijama uključuju Erlang (konkurentne aplikacije),[2], R (statistika)[3], Mathematica (simbolička matematika),[4] Haskell,[5][6] ML,[7] J i K (financijska analiza), te domenski-specifične programske jezike kao što je XSLT.[8][9]

Lambda račun je osnovica većine modela funkcijskog programiranja.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Hudak, Paul. 1989. Conception, evolution, and application of functional programming languages (PDF). ACM Computing Surveys. 21 (3): 359–411. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 20. ožujka 2009. Pristupljeno 9. lipnja 2007. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - archivedate (pomoć); Nepoznati parametar |month= zanemaren (pomoć)
  2. Who uses Erlang for product development?. Frequently asked questions about Erlang. Pristupljeno 27. lipnja 2006. #"The largest user of Erlang is (surprise!) Ericsson. Ericsson uses it to #write software used in telecommunications systems. Many (dozens) projects have #used it, a particularly large one is the extremely scalable AXD301 ATM switch." Other commercial users listed as part of the FAQ include: Nortel, Deutsche Flugsicherung (the German national air traffic control organisation), and T-Mobile.
  3. The useR! 2006 conference schedule includes papers on the commercial use of R
  4. Department of Applied Math, University of Colorado. Functional vs. Procedural Programming Language. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. studenoga 2007. Pristupljeno 28. kolovoza 2006. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - archiveurl (pomoć)
  5. Haskell and the Linspire Toolchain. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. ožujka 2007. Pristupljeno 9. lipnja 2007. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - archiveurl (pomoć)
  6. Why Functional Programming Matters to Credit Suisse. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. ožujka 2007. Pristupljeno 9. lipnja 2007. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - archiveurl (pomoć)
  7. Caml Trader: Adventures of a Functional Programmer on Wall Street. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. ožujka 2007. Pristupljeno 9. lipnja 2007. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - archiveurl (pomoć)
  8. Dimitre Novatchev. The Functional Programming Language XSLT - A proof through examples. TopXML. Pristupljeno May 27 Nepoznati parametar |accessyear= zanemaren (prijedlog zamjene: |access-date=) (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)
  9. David Mertz. XML Programming Paradigms (part four): Functional Programming approached to XML processing. IBM developerWorks. Pristupljeno May 27 Nepoznati parametar |accessyear= zanemaren (prijedlog zamjene: |access-date=) (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)