Golubić
| Golubić | |
|---|---|
  Golubić Golubić na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Zadarska županija |
| Općina/Grad | Obrovac |
| Najbliži (veći) grad | Obrovac |
| Zemljopisne koordinate | 44°11′58″N 15°49′13″E / 44.199436°N 15.820313°E |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 132 |
| Broj stanovnika Golubić (Obrovac, Zadarska) [uredi] | |
| 2001. | |
| 2011. | 132 |
| 2021. | 101 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
 Golubić Golubić na zemljovidu Zadarske županije | |
 Kudin most
| |
Golubić je selo u Zadarskoj županiji.
Uprava[uredi | uredi kôd]
Upravnom organizacijom dijelom je Grada Obrovca.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Selo je bilo naseljeno još u starohrvatsko doba, o čemu svjedoči starohrvatsko groblje kraj pravoslavne crkve te komadi crkvenoga namještaja koji su iz prijelaza 9. na 10. stoljeće. Još su stariji nalazi zlatna nakita iz početka 7. stoljeća, koji su se pokazali vrijednim kad se sastavljalo kronologiju starohrvatskih spomenika.[1]
U zaseoku Šimići je podignuta spilja Gospe Lurdske. Oštećena je tijekom drugog svjetskog rata, a popravljena je tek 27 godina poslije rata i to tek djelomično. Pobunjeni Srbi su ju opustošili za vrijeme velikosrpske pobune i agresije na Hrvatsku 1990-ih. Nakon oslobođenja, spilja je očišćena, ali ne i obnovljena.[1]
Selo je imalo ulogu u agresiji na Hrvatsku. 5. travnja 1991. srpska tajna služba je u sklopu Operacije Proboj-1 ovdje prvi srpski teroristički centar za uvježbavanje, a radi onemogućavanja uspostave hrvatske države i pripremanja terena za ostvaraenje Velike Srbije.[2]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
| broj stanovnika | 357 | 428 | 483 | 489 | 573 | 682 | 639 | 720 | 663 | 704 | 674 | 595 | 505 | 478 | 36 | 132 | 101 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- spilja Gospe Lurdske, zaselak Šimići
- spomenik graditeljstva Kudin most
- arheološko područje/lokalitet
- Babin Grad
- Gradina kod Bilića
- Gradina kod Krnjeze[3]
- pravoslavna crkva sv. Stefana iz 1462. godine[4]
Nalaz predromaničkog epigrafičkog ulomka upućuje i na postojanje ranosrednjovjekovne crkve s titularom Svete Marije na istom mjestu. Preoblikovanje i nadogradnja srednjovjekovne crkve dogodila se u postturskom razdoblju kada je ona namijenjena pravoslavnoj crkvenoj liturgiji.[5]
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Milan Damjanović, nogometaš
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja Vrpolje - povijest župe
- ↑ Buljan, Joško; Tajne srpske operacije koje nisu mogle zaustaviti put prema nezavisnosti. Hrvatski tjednik, 12. listopada 2017., str. 16-18
- ↑ http://www.mzopu.hr/doc/PPZHR2010/13-Zadar/00-Zadar-ID12-2006.pdf[neaktivna poveznica]
- ↑ Izvor #160 (str. 14), Vaska Radulović: I pored nedaća, života još uvek ima Inačica izvorne stranice arhivirana 25. siječnja 2018., objavljeno 1. veljače 2017. godine, pristupljeno 24. siječnja 2018. godine
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. ožujka 2016. Pristupljeno 18. prosinca 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
| |||||||
.gif){kind=small}
|
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |