Golubić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Golubić
Golubić na karti Hrvatska
Golubić
Golubić
Golubić na zemljovidu Hrvatske
Županija Zadarska županija
Općina/Grad Obrovac
Najbliži (veći) grad Obrovac
Zemljopisne koordinate 44°11′58″N 15°49′13″E / 44.199436°N 15.820313°E / 44.199436; 15.820313Koordinate: 44°11′58″N 15°49′13″E / 44.199436°N 15.820313°E / 44.199436; 15.820313
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 132
Golubić na karti Zadarska županija
Golubić
Golubić
Golubić na zemljovidu Zadarske županije
Kudin most Golubić Z-5972 3.jpg
Kudin most

Golubić je selo u Zadarskoj županiji.

Uprava[uredi VE | uredi]

Upravnom organizacijom dijelom je Grada Obrovca.

Povijest[uredi VE | uredi]

Selo je bilo naseljeno još u starohrvatsko doba, o čemu svjedoči starohrvatsko groblje kraj pravoslavne crkve te komadi crkvenoga namještaja koji su iz prijelaza 9. na 10. stoljeće. Još su stariji nalazi zlatna nakita iz početka 7. stoljeća, koji su se pokazali vrijednim kad se sastavljalo kronologiju starohrvatskih spomenika.[1]

U zaseoku Šimići je podignuta spilja Gospe Lurdske. Oštećena je tijekom drugog svjetskog rata, a popravljena je tek 27 godina poslije rata i to tek djelomično. Pobunjeni Srbi su ju opustošili za vrijeme velikosrpske pobune i agresije na Hrvatsku 1990-ih. Nakon oslobođenja, spilja je očišćena, ali ne i obnovljena. [1]

Selo je imalo ulogu u agresiji na Hrvatsku. 5. travnja 1991. srpska tajna služba je u sklopu Operacije Proboj-1 ovdje prvi srpski teroristički centar za uvježbavanje, a radi onemogućavanja uspostave hrvatske države i pripremanja terena za ostvaraenje Velike Srbije.[2]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • spilja Gospe Lurdske, zaselak Šimići
  • spomenik graditeljstva Kudin most
  • arheološko područje/lokalitet
    • Babin Grad
    • Gradina kod Bilića
    • Gradina kod Krnjeze [3]
Kudin most

Nalaz predromaničkog epigrafičkog ulomka upućuje i na postojanje ranosrednjovjekovne crkve s titularom Svete Marije na istom mjestu. Preoblikovanje i nadogradnja srednjovjekovne crkve dogodila se u postturskom razdoblju kada je ona namijenjena pravoslavnoj crkvenoj liturgiji. [5]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja Vrpolje - povijest župe
  2. Buljan, Joško; Tajne srpske operacije koje nisu mogle zaustaviti put prema nezavisnosti. Hrvatski tjednik, 12. listopada 2017., str. 16-18
  3. http://www.mzopu.hr/doc/PPZHR2010/13-Zadar/00-Zadar-ID12-2006.pdf
  4. Izvor #160 (str. 14), Vaska Radulović: I pored nedaća, života još uvek ima, objavljeno 1. veljače 2017. godine, pristupljeno 24. siječnja 2018. godine
  5. http://grad-knin.net/knin/hrvatska/zasticena-kulturna-dobra-na-podrucju-grada-knina/
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.