Kruševo (Obrovac)

Kruševo
	; Kruševo Kruševo na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska županija
Općina/Grad	Obrovac
Zemljopisne koordinate	44°04′16″N 15°43′59″E / 44.071°N 15.733°E
Stanovništvo (2011.)
- Ukupno	1.112
- Broj domaćinstava	300
	Broj stanovnika; Kruševo (Obrovac, Zadarska) [uredi]
2001.
2011.	1112
2021.	954
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Pošta	23452 Kruševo
Pozivni broj	+ 385 (0)23
Autooznaka	ZD
	; Kruševo Kruševo na zemljovidu Zadarske županije
	Pogled prema Novigradskom moru

Kruševo je površinom najveće selo u Zadarskoj županiji, upravno se nalazi u sastavu grada Obrovca.

Kruševo čine i zaseoci Donje i Gornje polje (Srida sela), Otišina, Brčić, Zevelinac, Uzdrage, Ribnica, Podgreda, Orljak, Kobljani, Kosmač, Bukovac, Drage, itd.

Većina naselja je devastirana tijekom Domovinskog rata, ali se počelo obnavljati povratkom stanovnika. No, nažalost, neki zaseoci još danas, 23 godina poslije rata, nemaju pitku vodu ni asfaltiranu cestu.

Početkom 7. stoljeća Kruševo su naselili Hrvati. U dokumentima svetog Krševana Kruševo se spominje 2. listopada 1224. godine. Prvi pisani podaci o Kruševu datiraju iz 1709. godine, tada je u mjestu živjelo 659 osoba. U crkvenim knjigama se spominje Hotissima (Otišina) kao naselje u kojem su stanovali knezovi Kurjakovići.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Većina stanovništva Kruševa je nažalost odselila u Benkovac, Zadar, Split, Zagreb ili u inozemstvo, uglavnom u Njemačku.^{[nedostaje izvor]}

Kretanje broja stanovnika[uredi | uredi kôd]

Naselje Kruševo: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1044	1182	1249	1339	1600	1775	1663	1710	1827	2017	2206	2370	1978	1674	1078	1112	954
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Na području Kruševa u zimskim mjesecima sjeveroistočni vjetar bura dostiže olujnu jačinu. Bura otežava život na ovim područjima, ali u svakom slučaju doprinosi da Dalmatinski pršut s ovih područja spada u prvu kategoriju sušenog mesa u Hrvatskoj i svijetu.

Stanovnici Kruševa se uglavnom bave stočarstvom, točnije ovčarstvom, lovom i turizmom.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Unatoč velikom emigriranju stanovništva neki su narodni običaji zaboravljeni, ali neki su se održali do danas, poput običaja "Baka sela", koji se i danas njeguje.