Gradovi dizajna (UNESCO)

Izvor: Wikipedija

UNESCO-ov projekt gradovi dizajna dio je šire mreže kreativnih gradova. Mreža kreativnih gradova je pokrenuta 2004. godine i ima gradove članove u sedam kreativnih područja. Ta područja su: dizajn, obrt i tradicionalna umjetnost, glazba, film, gastronomija, književnost i medijska umjetnost.

Kriteriji za UNESCO-ve gradove dizajna[uredi | uredi kôd]

Da bi bili odobreni kao gradovi dizajna, gradovi moraju ispuniti niz kriterija koje je postavio UNESCO.[1]

Gradovi dizajna proglašeni UNESCO-om dijele slične karakteristike kao što su uspostavljena industrija dizajna; kulturni krajolik održavan projektiranjem i izgrađeni okoliš (arhitektura, urbanizam, javni prostori, spomenici, prijevoz); škole dizajna i istraživački centri dizajna; aktivne grupe dizajnera s kontinuiranim djelovanjem na lokalnoj i nacionalnoj razini; iskustvo u održavanju sajmova, događanja i izložbi posvećenih dizajnu; prilika za lokalne dizajnere i urbaniste da iskoriste lokalne materijale i urbane/prirodne uvjete; kreativne industrije vođene dizajnom kao što su arhitektura i interijeri, moda i tekstil, nakit i dodaci, interakcijski dizajn, urbani dizajn, održivi dizajn.

Postoji 40 gradova dizajna:

Grad Zemlja Godina upisa
Asahikawa Japan 2019[2]
Baku Azerbajdžan 2019[3]
Bandung Indonezija 2015[4]
Bangkok Tajland 2019[5]
Beijing NR Kina 2012[6]
Berlin Njemačka 2006[7]
Bilbao Španjolska 2014[8]
Brasília Brazil 2017[9]
Budapest Mađarska 2015[10]
Buenos Aires Argentina 2005[11]
Cape Town JAR 2017[12]
Cebu City Filipini 2019[13]
Curitiba Brazil 2014[14]
Detroit SAD 2015[15]
Dubai Ujedinjeni Arapski Emirati 2018[16]
Dundee Ujedinjeno Kraljevstvo 2014[17]
Fortaleza Brazil 2019[18]
Geelong Australija 2017[19]
Graz Austrija 2011[20]
Hanoi Vijetnam 2019[21]
Helsinki Finska 2014[22]
Istanbul Turska 2017[23]
Kaunas Litva 2015[24]
Kobe Japan 2008[25]
Kolding Danska 2017[26]
Kortrijk Belgija 2017[27]
Medellín Kolumbija 2018[28]
Mexico City Meksiko 2017[29]
Montreal Kanada 2006[30]
Muharraq Bahrein 2019[31]
Nagoya Japan 2008[32]
Puebla Meksiko 2015[33]
Querétaro Meksiko 2019[34]
Saint-Etienne Francuska 2010[35]
San José Kostarika 2019[36]
Seoul Južna Koreja 2010[37]
Shanghai NR Kina 2010[38]
Shenzhen NR Kina 2008[39]
Singapore Singapur 2015[40]
Turin Italija 2014[41]
Wuhan NR Kina 2017[42]

Vidi također[uredi | uredi kôd]

Reference[uredi | uredi kôd]

  1. The Creative Cities Network - A Global Platform for Local Endeavour (PDF). UNESCO. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 2. studenoga 2013.
  2. Asahikawa. 30. listopada 2019.
  3. Baku. 30. listopada 2019.
  4. Bandung. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. travnja 2017.
  5. Bangkok. 30. listopada 2019.
  6. Beijing
  7. Berlin
  8. Bilbao
  9. Brasilia. Siječanj 2018
  10. Budapest. 14. prosinca 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. svibnja 2023. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
  11. Buenos Aires
  12. Cape Town
  13. Cebu City. 30. listopada 2019.
  14. Curitiba
  15. Detroit
  16. Dubai
  17. Dundee
  18. Fortaleza. 30. listopada 2019.
  19. Geelong. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. ožujka 2019.
  20. Graz
  21. Hanoi. 30. listopada 2019.
  22. Helsinki
  23. Istanbul. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. kolovoza 2020. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
  24. Kaunas
  25. Kobe
  26. Kolding
  27. Kortrijk
  28. Medellín, la ciudad que se transformó | Casa & Diseño
  29. Mexico
  30. Montreal
  31. Muharraq. 30. listopada 2019.
  32. Nagoya
  33. Puebla. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. kolovoza 2020. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
  34. Querétaro. 30. listopada 2019.
  35. Saint-Etienne
  36. San José
  37. Seoul
  38. Shanghai
  39. Shenzhen
  40. Singapore
  41. Torino. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. srpnja 2019.
  42. Wuhan. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. rujna 2022. Pristupljeno 18. svibnja 2023.