Bahrein

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kraljevina Bahrein
مملكة البحرين
Mamlakat al-Bahrain
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Bahrainona
Položaj Bahreina
Glavni grad Manama
Službeni jezik arapski
Državni vrh
 - Kralj Hamad bin Isa al-Kalifa
 - Predsjednik Vlade Kalifa bin Salman al-Kalifa
Neovisnost Od Perzijskog Carstva 1783., od Ujedinjenog Kraljevstva 1971.
Površina 175. po veličini
 - ukupno 665 km2
 - % vode 0 %
Stanovništvo 157. po veličini
 - ukupno (2005) 688.345
 - gustoća 1035/km2
Valuta bahreinski dinar (1000 filsa)
Pozivni broj +973
Vremenska zona UTC +3
Internetski nastavak .bh

Bahrein, službeno Kraljevina Bahrein je otočna država u jugozapadnoj Aziji. Obuhvaća istoimeni otok i nekoliko manjih u Perzijskom zaljevu. Ima morsku granicu s Katarom i Saudijskom Arabijom s kojom je povezan cestovnim mostom.

Gospodarstvo Bahreina temelji se na proizvodnji i rafiniranju nafte, ali zemlja se zbog ograničenih zaliha sve više okreće uslužnom, osobito financijskom sektoru.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prema mišljenju povjesničara, najstariji spomen Bahreina je u mezopotamskim tekstovima gdje se spominje kao Dilmun (3000. pr. Kr.), čija je prijestolnica bila Utvrda Bahrein, kasnije sjedište kasitskih babilonskih upravitelja. Do dolaska islama u 7. st. je bio pod vlašću Perzijanaca (do 3. st. pr. Kr. pod vlašću dinastije Ahemenida, kasnije Parti i Sasanida).

899. godine je Bahrein zauzela islamska sekta Karmatinci koja je tamo željela osnovati tzv. idealnu državu. Bahrein je bio centar Karmatinaca koji su u 10. st. osnovali moćnu državu i pljačkali okolni prostor. 930. godine su čak opljačkali Meku i Medinu i sveti kamen Kabu donijeli u Bahrein. Abasidi su pobijedili Karmatince 976. godine, a 1076. su Hasidi konačno zauzeli Bahrein. U 14. st. ga je kontrolirala šijitska dinastija Qatif. U to doba se naziv Bahrein koristio za cijeli obalni prostor od Kuvajta do Omana, a sam otok se zvao Awal.

U 16. st. su Portugalci širili svoje kolonijalno carstvo i osnivali trgovačka uporišta po svijetu. 1521. su zauzeli Bahrein i njime vladali do 1602. Tada su ih protjerali Perzijanci (dinastija Safavida) koji su u Bahreinu nametnuli šijitski pravac islama koji je državna vjera u Perziji. 1717. i 1732. su Bahrein napali Turci, a Perzijanci su svoju vlast vratili 1753. 1783. je Bahreinom zavladalo pleme Beni Utba. 1797. je stigla dinastija al-Kalifa koja je s vremenom stekla vlast. Dinastija al-Kalifa sklapa trgovačke sporazume s Britancima i gospodarski razvija Bahrein.

Britanci su s vremenom dobivali sve veći utjecaj u Bahreinu koji je 1861. postao njihov protektorat. 1932. je otkrivena nafta i od tada se gospodarstvo brzo razvija. Nakon 2. svj. rata i osnivanja Izraela jača protužidovsko raspoloženje, te se iz Bahreina iseljavaju brojni Židovi. 1970. je održan referendum na kojem se većina stanovništva opredjelila za potpunu nezavisnost od Velike Britanije. Iran je tražio pripojenje Bahreina, ali to nije postignuto. 1971. je Bahrein postao nezavisni emirat. 1981. su šijiti pomoću Irana pokušali neuspješni državni udar. Bahrein se profilira kao vodeći financijski centar arapskog svijeta. 1986. je nasuta pješčana prevlaka koja Bahrein povezuje sa Saudijskom Arabijom i po njoj je sagrađena cesta, te je na taj način Bahrein spojen s kopnom (Most kralja Fahda). 2002. je promijenjeno ime države i emirat je službeno postao kraljevina.

Od veljače 2011. traju masovni prosvjedi šijita i boraca za ljudska prava sa ciljem demokratizacije bahreinskog društva. Kralj je na prosvjede odgovorio represijom, a Saudijska Arabija je poslala vojsku kao pomoć u gušenju prosvjeda. Zbog prosvjeda je 2011. otkazan Grand Prix, no 2012. je ipak održan.[1]

Topografska karta Bahreina
Fontana u Manami

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Bahrein je otočje koje se sastoji od 33 otoka (otok Bahrein i 32 manja otočića od kojih su dva veća Havar i Muharak). Nalazi se u Perzijskom zaljevu uz sjevernu obalu Arapskog poluotoka u zaljevu između Katara i arapske obale. Otok je većinom ravan i prekriven pješčanim dinama. U središtu je 134 m visoko brdo Jabal ad Dukhan.

Klima je pustinjska s izrazito vrućim ljetima i nešto blažim zimama. Količina padalina je mala i većinom padaju zimi kad je visoka vlažnost zraka. Često puše sjeverozapadni vjetar šamal

Promet[uredi VE | uredi]

Bahrein je Mostom kralja Fahda povezan sa Saudijskom Arabijom. To nije most u pravom smislu riječi jer je sagrađen na nasutom terenu (u more se nasipavao pijesak i po njemu se gradila cesta). Dugačak je 28 km. Najznačajnije morske luke za međunarodni promet su Mina', Salman, Manama i Sitrah. U Bahreinu postoje dvije zračne luke (međunarodni aerodrom Among i aerodrom Shaikh Isa).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Bahreina

Većina stanovnika Bahreina su Arapi, a ima i mnogo stranih radnika. Islam je državna vjera. Oko 80% stanovnika su muslimani, 10% kršćani, a 10% pripadnici raznih azijskih vjera (većinom strani radnici). Među muslimanima prevladavaju šijiti. Vrlo je visok prirodni prirast i povećanje broja stanovnika.

Oblik vlasti[uredi VE | uredi]

Promjenom ustava 2002. godine je Bahrein postao parlamentarna monarhija s dvodomnim parlamentom. Na vlasti je dinastija al-Kalifa iz koje potječu emir (kralj), premijer i 80% vlade. Kralj imenuje zastupnike gornjeg doma parlamenta (50% zastupnika), a donji dom se bira na izborima.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Bahrein spada među gospodarski izrazito razvijene države Perzijskog zaljeva koje svoje bogatstvo temelje isključivo na izvozu nafte i prirodnog plina. Nafta i prirodni plin čine preko 60% izvoza i prihoda države. Zbog toga je gospodarstvo Bahreina izrazito osjetljivo na cijene nafte. Smatra se da je Bahrein financijski centar arapskog svijeta. Posebno je razvijeno tzv. islamsko bankarstvo. U bahreinskim bankama se vode mnogi poslovi s naftom zemalja Perzijskog zaljeva.

Turizam[uredi VE | uredi]

Bahrein je turistički primamljiva destinacija jer ima relativno liberalne zakone u arapskom svijetu. Turiste privlače ostaci arapskih i portugalskih tvrđava, brojni otoci i pješčane plaže.

Šport[uredi VE | uredi]

Velika nagrada Bahreina je utrka Formule 1 koja se od 2004. održava u Bahreinu.

Bahrein ulaže ogromne iznose u šport. U stolnom tenisu nakon što je dovedena garnitura europskih trenera na čelu s Hrvatom Borisom Baničekom ostvarili su prve zapažene rezultate u okviru zemalja GCC-a, ali i na svjetskoj sceni.

Redovni sudionik Olimpijskih igara. Sudjelovat će na OI 2016..

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Bahrein
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bahrein
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu Bahrein u Wječniku, slobodnom rječniku.