Prijeđi na sadržaj

Habemus Papam

Izvor: Wikipedija
Habemus papam! 1415.

Habemus Papam! (Imamo papu!) objava je na latinskom jeziku koju izriče kardinal protođakon pri odabiru novoga pape, poglavara Katoličke Crkve. Objava se izriče sa središnjeg balkona bazilike Svetog Petra u Vatikanu. Nakon objave, novoizabrani papa se predstavlja i daje svoj prvi blagoslov „Urbi et Orbi” (Gradu i svijetu).

Sadržaj

[uredi | uredi kôd]

Izjava koju daje kardinal glasi:

Annuntio vobis gaudium magnum:
 Habemus Papam!
 Eminentissimum ac reverendissimum Dominum,
 Dominum...ime.
 Sanctae Romanae Ecclesiae Cardinalem...prezime...
 Qui sibi nomen imposuit...papinsko ime...

Prijevod na hrvatski jezik:

Objavljujem vam veliku radost:
 Imamo papu!
 Najčasnijeg i najuzoritijeg gospodina,
 Gospodina...ime...
 Kardinala Svete Rimske Crkve...prezime...
 Koji si je uzeo ime...papinsko ime...

Primjer iz izbora kardinala Bergoglia:

Annuntio vobis gaudium magnum:
 Habemus Papam!
 eminentissimum ac reverendissimum Dominum,
 Dominum Georgium Marium
 Sanctae Romanae Ecclesiae Cardinalem Bergoglio
 Qui sibi nomen imposuit Franciscum.

Primjer iz izbora kardinala Prevosta:

Annuntio vobis gaudium magnum:
 Habemus Papam!
 eminentissimum ac reverendissimum Dominum,
 Dominum Robertum Franciscum
 Sanctae Romanae Ecclesiae Cardinalem Prevost
 Qui sibi nomen imposuit Leonem Decimum Quatrum.

U objavi Habemus Papam! koju je izrekao kardinal protođakon Jorge Arturo Medina Estevez, dana 19. travnja 2005., nakon izbora kardinala Josepha Ratzingera za papu Benedikta XVI., dodani su pozdravi na nekoliko jezika:

  • Fratelli e sorelle carissimi (tal.)
  • Queridísimos hermanos y hermanas (šp.)
  • Bien chers frères et sœurs (fr.)
  • Liebe Brüder und Schwestern (njem.)
  • Dear brothers and sisters (engl.)

Izricanje imena novog pape

[uredi | uredi kôd]

Ime kardinala i novoizabranog pape izriče se u akuzativu jednine latinskog jezika (npr. Eugenium, Angelum Iosephum, Ioannem Baptistam, Albinum, Carolum, Iosephum, Georgium Marium...), a prezime kardinala se izgovara u izvorniku (npr. Pacelli, Roncalli, Montini, Luciani, Wojtyła, Ratzinger, Bergoglio). Papinsko ime može se izreći u genitivu ili akuzativu na latinskom jeziku.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Tekst objave djelomično je nadahnut Evanđeljem po Luki (2: 10-11), koji bilježi riječi anđela koji najavljuje pastirima rođenje Mesije:

»Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin.«

Usvajanje ove formule datira od izbora pape Martina V. (1417.), kojeg za novog papu izabraše kardinali iz različitih zemalja na saboru u Konstanzu. Za vrijeme njegova pontifikata, djelovala su još dvojica protupapa: Ivan XXIII. i Benedikt XIII. Dvije godine nakon što su protupape svrgnute, vijeće bira novog papu. Njegova najava se može tumačiti kao: „(Konačno) imamo papu (i samo jednog!)”.[1]

Popis protođakona

[uredi | uredi kôd]

Ovo je popis kardinala protođakona koji su izricali objavu:

kardinalpapagodina
15. stoljeće
Francesco PiccolominiInocent XIII.1484.
Aleksandar VI.1492.
16. stoljeće
Raffaele RiarioPio III.1503.
Julije II.
Alessandro FarneseLav X.1513.
Marco CornaroHadrijan VI.1522.
Klement VII.1523.
Innocenzo CiboPavao III.1534.
Julije III.1550.
Francesco PisaniPio III.1555.
Marcel II.
Alessandro FarnesePio IV.1559.
Giulio Feltre della RoverePio V.1566.
Girolamo SimoncelliGrgur XIII.1572.
Luigi d'EsteSiksto V.1585.
Francesco Sforza di Santa FioraUrban VII.1590.
Andreas von ÖsterreichGrgur XIV.1590.
Inocent IX.1591.
Klement VIII.1592.
17. stoljeće
Francesco Sforza di Santa FioraLav XI.1605.
Pavao IV.
Andrea Baroni Peretti MontaltoGrgur XV.1621.
Alessandro d'EsteUrban VIII.1623.
Giangiacomo Teodoro TrivulzioAleksandar VII.1655.
Rinaldo d'EsteKlement IX.1667.
Francesco BarberiniInocent X.1644.
Francesco MaidalchiniKlement X.1670.
Inocent XI.1676.
Aleksandar VIII.1689.
Urbano SaccettiInocent XII.1691.
18. stoljeće
Benedetto PamphiljKlement XI.1700.
Inocent XIII.1721.
Benedikt XIII.1724.
Lorenzo AltieriKlement XII.1730.
Carlo Maria MariniBenedikt XIV.1740.
Alessandro AlbaniKlement XIII.1758.
Klement XIV.1769.
Pio VI.1775.
19. stoljeće
Antonio Doria PamphiliPio VII.1800.
Fabrizio RuffoLav XII.1823.
Giuseppe AlbaniPio VIII.1829.
Grgur XVI.1831.
Tommaso Riario SforzaPio IX.1846.
Prospero CateriniLav XIII.1878.
20. stoljeće
Luigi MacchiPio X.1903.
Francesco Salesio Della VolpeBenedikt XV.1914.
Gaetano BisletiPio XI.1922.
Camillo Caccia-DominioniPio XII.1939.
Nicola CanaliIvan XXIII.1958.
Alfredo OttavianiPavao VI.1963.
Pericle FeliciIvan Pavao I.1978.
Ivan Pavao II.
21. stoljeće
Jorge Medina EstévezBenedikt XVI.2005.
Jean-Louis TauranFranjo2013.
Dominique MambertiLav XIV.2025.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Origins of the 'Annuntio vobis gaudium magnum: habemus papam. News.va Official Vatican Network – Vatican Radio. 21. ožujka 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. lipnja 2014. Pristupljeno 27. veljače 2014.