Sabor u Konstanzu

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Sabor u Konstanzu
Ekumenski sabori
Datum 1414.-1418.
Prihvaćaju ga Katolička Crkva
Prethodni sabor Sabor u Vienni
Sljedeći sabor Sabor u Baselu-Ferrari-Firenci
Sazvao ga protupapa Ivan XXIII.
Predsjedao
Sudionici 600
Teme rasprave izbor pape
Dokumenti i odluke odbacivanje protupapa, izbor Martina V. za papu, osuda heretika
Odbacuju ga
Portal: Kršćanstvo

Saziva ga protupapa Ivan XXIII. s carem Žigmundom Luksemburškim, u Konstanzu (Njemačka) 1414. godine, s ciljem rješavanja izbora pape, jer su izabrani tri pape u isto vrijeme (pravi papa Grgur XII. i dva protupape Ivan XXIII. i Benedikt XIII.). Sabor je trajao do 1418. godine. Raspravljalo se i o: nacionalnom suverenitetu, pravima pogana, o sukobu između Kraljevine Poljske i Reda vitezova Teutonaca. Sabor je važan i za pitanja o papinskoj nadmoći i koncijalirizmu. Sabor je osudio učenja Johna Wycliffea i Jana Husa, koji je na istome bio i inkviziran.

Prethodni Sabor u Pisi 1409. godine, smatrao se nelegitimnim, koji ne samo da nije riješio pitanje raskola, nego ga je i zakomplicirao. Protupapa Ivan XXIII. tvrdio je, da se jedinstvo Crkve može postići zbacivanje s prijestolja svo trojice papa i odabirom novog zajedničkog pape.

Rimski papa Grgur XII. je podnio ostavku na funkciju pape, a avinjonski papa Benedikt XII. je bio smijenjen. Protupapa Ivan XXIII., koji je osudio Jana Husa na smrt, završio je u zatvoru zbog ubojstava, preljuba, kupovanja papinske dužnosti i drugih nedjela. Protupapom ga je službeno nazvao ovaj Sabor u Kostanci 1415. godine, koji mu je i sudio te ga zatvorio u dvorac Hausen kod Mannheima, a potom u Heidelbergu. Slijede dvije godine sedisvakancije te 1417. za papu biva izabran Martin V.