Hezbollah

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Hezbolah)
Skoči na: orijentacija, traži
Hezbollah
Hizbollah flag.jpg
Glavni tajnik Hassan Nasrallah
Osnovana 1985.
Država djelovanja Libanon
Ideologija džihad
khomenizam
panislamizam
anti-cionizam
anti-zapadna politika
antisemitizam
anti-imperijalizam
Politički položaj desni centar
Libanonski parlament
12 / 130
Libanonski kabinet
2 / 30
Službena stranica

Hezbollah (حزب الله , ili Hizbolah, odnosno Hizb Allah, na hrvatskom Božja stranka) je šijitska islamistička politička stranka i militantna skupina sa sjedištem u Libanonu. Hezbollah ima dva krila, paravojno (Džihadsko vijeće) i političko (Lojalnost bloku otpora). Od ubojstva utjecajnoj šiitskog klerika Abbasa al-Musawa od strane Izraela 1992., Hezbollah vodi glavni tajnik stranke Hassan Nasrallah. Mnoge države i međunarodne organizacije, uključujući Australiju, Izrael, Kanadu, Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Arapsku ligu, Europsku uniju i Zaljevsko vijeće za suradnju, smatraju ga terorističkom organizacijom.

1982. Izrael je izvršio invaziju na Libanon s ciljem pružanja potpore samoproglašenoj Slobodnoj Državi Libanon (1979–1984) te je zauzeo područje južnog Libanona koje je bilo pod kontrolom pro-Izraelske, većinski kršćanske, Južne Libanonske vojske (SLA). Hezbollah je osnovan početkom 1980-ih kao dio iranskog nastojanja da objedini niz militantnih libanonskih šijitskih skupina pod jednu organizaciju. Zamišljen je od strane muslimanskih klerika te finaciran od Irana prvenstveno kako bi se suprotstavio izraelskoj okupaciji Libanona. Njegovi čelnici bili su sljedbenici Ruholah Homeinia, a vojne snage trenirane i organizirane od strane 1.500 pripadnika Iranske revolucionarne garde koji su u Libanon doputovali iz Irana s dozvolom Sirijske vlade koja je i sama u to vrijeme sudjelovala u okupaciji. U Hezbollahovom manifest iz 1985. je navedeno kako je cilj organizacije "trajno izbaciti Amerikanace, Francuze i njihove saveznike iz Libanona, okončavajući bilo kakav kolonijalni entitet na našoj zemlji", podvrgavanje Phalangista (pristaše, najčešće Maroniti, kršćansko-demokratske stranke Kataeb) "pravednoj vlasti" i njihovo "dovođenje pred lice pravde za zločine koje su počinili nad muslimanima i kršćanima" te omogućavanje "svim sinovima našega naroda da izaberu oblik vlasti koji žele" uz poziv da odaberu "islamski oblik".

Hezbollah je koristio gerilski način ratovanja te tako 24. svibnja 2000. prisilio Izrael da se povuče iz Libanona, a SLA da se preda. Uz potporu Irana, Hezbollahovi borci su sudjelovali u borbi protiv srpskih okupacijskih snaga tijekom Rata u Bosni i Hercegovini. Hezbollahova vojna snaga narasla je do te mjere da se njezino paravojno krilo smatra moćnijim od same libanonske vojske. Hezbollah je opisan kao "država unutar države" te je narastao u organizaciju koja ima članove u Libanonskoj vladi, radiju i satelitskoj TV postaji, socijalnoj službi kao i veliki broj vojnika izvan granica Libanona. Hezbollah je dio konzervativne Kolicije 8. ožujka i uživa snažnu potporu među libanonskim šijitskim stanovništvom, dok mu se suniti suprotstavljaju. Hezbollah također uživa potporu unutar nekih kršćanskih područja Libanona koji se smatraju njegovim utvrdama. Hezbollah dobiva vojnu i financijsku potporu od Irana i političku potporu od Sirije. Hezbollah i Izrael su se borili u Izraelsko-libanonskom ratu 2006.

Nakon libanonskih prosvjeda i sukoba koji su trajali između 2006. i 2008., formirana je vlada nacionalnog jedinstva u kojoj su Hezbollah i njegovi saveznici iz opozicije dobili jedanaest od trideset ministarstava što im je dalo pravo veta. U kolovozu 2008., Vlada nacionalnog jedinstva je jednoglasno usvojila nacrt političke izjave u kojoj je prepoznato Hezbollahovo postojanje kao oružane organizacije kojoj se jamči pravo na "oslobađanje ili vraćanje okupirane zemalje". Od 2012, Hezbollah pomaže vladi Bašara al-Asada u sirijskom građanskom ratu u borbi protiv sirijske opozicije koju opisuje kao cionističku urotu i cionističko-vahabijsku zavjeru kojoj je cilj uništiti savez Hezbollaha i al-Asada u borbi protiv Izraela. Hezbollah je rasporedio svoje paravojne snage u Siriji i Iraku s ciljem borbe protiv Islamske države. Slika Hezbollaha diljem Arapskog svijeta kao legitimnog pokreta otpora teško je narušena zbog sektaške prirode Sirijskog građanskog rata u koji je upleten.

Povijest[uredi VE | uredi]

1980. - 1990.[uredi VE | uredi]

Hezbollah se javlja u južnom Libanonu tijekom konsolidacije Shia militanata koji su bili protivnici vojne organizacije Amal. Također, Hezbollah je odigrao jednu od ključnih uloga u libanonskom građanskom ratu, suprostavljajući se SAD-u i Amalu.[1]

U to je vrijeme Hezbollahu glavni prioritet bio oslobađanje teritorija južnog Libanona kojeg su zaposjeli izraelci.[2]

U ovom periodu grupa je koristila bombaške napade koji su uključivali samoubilačke napade i auto-bombe. Također su se koristili otmicama i atentatima na važne ljude Izraelskih snaga.[3]

1990. - danas[uredi VE | uredi]

Početkom desetljeća Hezbollah je preoblikovao svoje djelovanje na papiru u čisto političko. Tijekom 1992. godine, tada već oformljena politička stranka, sudjeluje na izborima (osvajaju 12 zastupničkih mjesta). Značajni događaj desio se potkraj 1992. godine kada Hezbollah započinje formalne pregovore sa libanonskom kršćanskom strankom.[4]

Godine 1997. Hezbollah osniva multi-konfesionalnu vojsku koja ima zadaću boriti se sa Izraelom.

Tijekom 2014. godine, pojedini članovi Hezbollaha uhićeni su na Tajlandu pod sumnjom da surađuju sa određenim terorističkim skupinama iz Azije.[5]

Ideologija[uredi VE | uredi]

Tijekom 80-ih godina 20. stoljeća ideologija Hezbollaha opisivana je kao radikalna zbog toga što je njen primarni cilj bila borba protiv SAD-a i Izraela. Drugi razlog zašto se smatrala radikalna je zbog toga što su pripadnici Hezbollaha imali cilj ujediniti sve muslimane.

Danas, ideologija Hezbollaha je bazirana na šijitizmu. Šijitizam je drugi po veličini ogranak islama, te se razlikuje od sunizma.[6]

Financiranje[uredi VE | uredi]

Dio novca prikuplja se donacijama preko libanonskih poslovnih grupa, privatnih osoba i libanonske dijaspore.[7] Sama organizacija tvrdo kako su njihov primarni izvor novca i financiranja u drugim oblicima upravo njihove investicije te muslimanske donacije. Usprkos tome, zapadne zemlje tvrde kako se Hezbollah financira uglavnom od strane Irana i Sirije.[8] Vjeruje se kako je od strane iranske vlade između 1983. i 1989. na račune organizacije uplaćeno više od 400 milijuna dolara.[9] SAD pak tvrdi i procjenjuje kako na godišnjoj razini Iran uplati između 60 i 100 milijuna dolara na razne račune koje posjeduje Hezbollah i tako financira njihove aktivnosti. Hezbollah je također bio upleten u niz afera oko ilegalne trgovine i prometa cigareta, droge i ostalih ilegalnih sredstava.[10]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Who are Hezbollah?, http://news.bbc.co.uk/, pristupljeno 7. travnja 2016.
  2. Lebanon profile - Timeline, bbc.com, pristupljeno 7. travnja 2016.
  3. Origins of Hezbollah, theatlantic.com, pristupljeno 7. travnja 2016.
  4. The strategy and tactics of Hizballah's current ‘Lebanonization process’, tandfonline.com, pristupljeno 7. travnja 2016.
  5. Hezbollah members arrested in Thailand: report, dailystar.com.lb, pristupljeno 7. travnja 2016.
  6. Everyone casting suspicious eye on Iraq's Hezbollah, sfgate.com, pristupljeno 12. travnja 2016.
  7. Engeland, Dr Anisseh Van; Rudolph, Ms Rachael M (2013). From Terrorism to Politics. Ashgate Publishing, Ltd. stranice. 33–34. ISBN 978-1-4094-9870-4.
  8. IN THE PARTY OF GOD, newyorker.com, pristupljeno 7. srpnja 2016.
  9. Hezbollah's Global Finance Network: The Triple Frontier, meforum.org, pristupljeno 7. srpnja 2016.
  10. Lebanese exchange houses accused of scheme involving money from used car dealerships, drug trade going to terror group., jpost.com, pristupljeno 7. srpnja 2016.