Hidžra
Dio serije članaka vezanih uz |
Vjerovanja i običaji |
Jedinstvo • Bog |
Važne ličnosti |
Muhammed |
Tekstovi & zakoni |
Kur'an • Hadis |
Grane islama |
Društveni aspekti |
Škole • Teologija |
Vidi također |
Hidžra, rjeđe hedžra,[1] naziv je pod kojim muslimani podrazumijevaju preseljenje Muhameda i njegovih sljedbenika iz Meke u Medinu.
Preseljenje je bilo postupno: oko 313 muslimanskih obitelji tijekom tri mjeseca iselilo se u Medinu zbog nemogućnosti obavljanja svoje vjere, islama, u rodnom gradu Meki. Hidžra se odigrala između mjeseci muhàrema i rebiulèvela 622. godine. Zadnji se preselio sam Muhamed s prijateljem Ebu Bekrom i to upravo u noći u kojoj su Mekanci (Mečani[2]) pokušali provesti atentat na njega. Nakon hidžre Medina je postala središte Muhamedovoga djelovanja i promijenila ime Jesrib u Medinetu Resulillah (grad Alahovog Poslanika) ili još kraće Medina.
Hidžra je događaj koji je uzet za početnu točku novoga, hidžretskoga ili islamskoga kalendara.
- ↑ Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš. 1990. Hrvatski pravopis, str. 71. § 316. Školska knjiga. Zagreb. ISBN 86-03-00121-9
- ↑ Ivan Mažuranić, Jakov Užarević, »Njemačko-ilirski slovar«, Zagreb, 1842., str. 479., izvorno: Deutsch - illirisches Wörterbuch von I. Mažuranić und Dr. J. Užarević = Němačko-ilirski slovar sastavljen po I. Mažuraniću i Dru. J. Užareviću. Agram 1842. Verlag und Druck der 1. priv. illirischen National=Buchdruckerei von Dr. Ljudewit Gaj. Navodi se u surječju Meke, Mečanin, Mečkinja, mečki.
- Hidžra (hedžra) Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, gl. ur. Slaven Ravlić. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. 2016.Pristupljeno 24. siječnja 2017.