Hrvoje Šošić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvoje Šošić
Hrvoje Šošić
Hrvoje Šošić
Rođenje 16. lipnja 1928.
Smrt 4. srpnja 2012.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje ekonomist, političar
Portal: Životopis

Hrvoje Šošić (Osijek, 16. lipnja 1928. - Zagreb, 4. srpnja 2012.), bio je hrvatski ekonomist i političar.

Životopis[uredi VE | uredi]

Hrvoje Šošić rodio se u Osijeku 1928. godine. Klasičnu gimnaziju polazio je u Zagrebu ali je nije završio.[1] Nakon što je prošao Križni put od Bleiburga do Zagreba bio je poslan na odsluženje vojnog rok u JNA, u Niš.[1] U Nišu je zbog iskrenog iskazivanja svojega mišljenja dobio tri godine zatvora koji je do kraja odslužio u zatvoru u Lepoglavi.[1] U Lepoglavi je robijao od 1950. do 1953. godine.[2] Nakon izlaska iz zatvora zaposlio se u osječkoj Autoreparaturi te uz rad završava prekinutu gimnaziju a poslije i ekonomski fakultet u Osijeku, gdje je i doktorirao.[1] Predavao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom Hrvatskog proljeća 1971. godine, bio je uhićivan i zatvaran te je izdržao više od pet godina robije. Zbog zahtjeva za članstvom Hrvatske u Ujedinjenim narodima jugoslavenske komunističke vlasti osudile su Šošića na dvije godine robije u zatvoru u Staroj Gradišci.[3]

Bio je jedna od osoba, koje su stale na stranu Fikretu Abdiću u slučaju Agrokomerc, velikim trudom braneći Abdića na znanstveno utemeljenu pristupu. Šošić ipak nije shvatio političku pozadinu ovog slučaja, jer se zapravo preko velikokladuškog Agrokomerca počeo voditi obračun za SANU-ovsku Jugoslaviju. Zbog toga bio je izložen napadima "komunističkih potrčkala i njihovih polupismenih urednika u glasilima Socijalističkog saveza radnoga naroda Jugoslavije".[4]

Bio je sudionikom prvog javnog prosvjeda kršenja ljudskih prava (slobode kretanja), u Zagrebu na Trgu sv. Marka, 10. prosinca 1988. godine.[5]

Šošić je bio član inicijativnog kruga HDZ-a. Razočaran djelovanjem pristaša Josipa Manolića unutar HDZ-a u tim samim početcima, razočarao se u HDZ.[4] Zatim je obnašao dužnost dopredsjednika za gospodarstvo HKDS-a kojoj je bio suosnivačem zajedno s barunom Draganom Lalićem i doktorima Antom Korljanom i Ivanom Cesarom na utemeljenju 15. listopada 1989. godine.[4] Ondje se kratko zadržao, pa je osnovao Hrvatsku stranku (HS)[4] kojoj je bio predsjednikom.[3] 1991. godine bio je predsjednik Gospodarskog savjeta Vlade RH te predsjednik Savjeta za financije Hrvatske gospodarske komore. Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman imenovao ga je u Županijski dom Hrvatskog sabora 1993. godine.

Preminuo je u Zagrebu 4. srpnja 2012. godine a pokopan je na Mirogoju 9. srpnja 2012. godine.[6][7] Njegova smrt prošla je medijski relativno nezamijećeno[8] jer gotovo i nije zabilježena u hrvatskim sredstvima javnog priopćavanja gdje se, osim osmrtnice u Večernjem listu i nekoliko redaka pročitanih u noćnim televizijskim vijestima, nitko nije osvrnuo na njegovu smrt[1]. Mladen Pavković autor je dokumentarnog filma "Dr.Hrvoje Šošić" (2008.), koji je premjerno prikazan u Palači Matice hrvatske.

Djela[uredi VE | uredi]

Hrvoje Šošić, Za čiste račune, Matica hrvatska, Zagreb, 1970.

Nepotpun popis djela:

  • Kako koristiti knjigovodstvene informacije za rukovođenje, "Savremena administracija", Beograd, 1968.
  • Bilansiranje. Utvrdivanje dohotka. Izrada završnog računa. Beograd, 1970. (2. izd. Bilanciranje, Birotehnika, Zagreb, 1993.)
  • Za čiste račune, Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
  • Osvrt na "Ekonomsku stvarnost Jugoslavije" Koste Mihailovića. Rukopis., Zagreb, 1983.
  • Uvozni kartografski neokolonijalizam prof. dr. Nade Klaić i moja "Imaginarna studija", Zagreb, 1987. (2. proš. izd. Uvozni kartografski neokolonijalizam prof. dr. Nade Klaić i moja "Imaginarna studija": montirani proces, Zagreb, 1987.)
  • Ekonomsko pokriće "Agrokomerca", vl. naklada, Zagreb, 1987., (2. izd., Bosanski Institut, Zurich, 1988.)
  • Treće pokriće "Agrokomerca", Zagreb, 1989.
  • United Nations: Open Letter: (otvoreno pismo), vl. naklada, 1990.
  • Raspeta hrvatska: hrvatska i srpska, yugo i svjetska radikalna ekonomija i politika, vl. naklada, Zagreb́, 1990. (2. izd. Zagreb, 1990.)
  • Hrvatska politička opozicija. Od Stepinca i Šubašića do Kuharića i Tuđmana, Zagreb, 1990.
  • Ekonomija spomeničke baštine, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  • Hrvatska gospodarska književna baština: Kotruljić, Kvaternik, Lorković, Deželić, Birotehnika, Zagreb, 1991. (priredio)
  • 100 hit pojmova iz ekonomije, Poslovni savjetnik, Zagreb, 1991.
  • Bilančna i financijska politika najvećih korporacija: svijet velikog biznisa, Narodne novine, Zagreb, 1991.
  • Hrvatski politički leksikon, 1. i 2. dio, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1993., 3. dio Kritike, kazala, ljudi i događaji, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1996., 4. dio, Eurocopy pack, Zagreb, 1999.
  • Gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 1992. (2. izd. 1992., 3. izmijenjeno i dopunjeno izd. 1994., 4. izd. 1996.)
  • Dioničarsko gospodarstvo 1, Birotehnika, Zagreb, 1992. (2. izd. 1993.)
  • Razvojni trenutak Hrvatske, Biotehnika, Zagreb, 1994.
  • Poduzetništvo, Birotehnika, Zagreb, 1995.[9]
  • Slom hrvatskog komunističkog proljeća 1971, Školske novine, Zagreb, 1997.
  • Apage, satanas!, Eurocopy Pack, Zagreb, 1999.
  • Istine o dr. Franji Tuđmanu 1-3, Hrvatski književni krug, Zagreb, 2003.
  • Tuđmanova bilanca Nezavisne Republike Hrvatske: 15. I. 1992 - 10. XII. 1999, Hrvatska Udruga Sudionika Bleiburga i Hrvatskih Križnih Putova, 2005.

Odlikovanje[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Miljenko Pajalić, Povodom smrti velikog domoljuba prof. dr. Hrvoja Šošića: Život posvetio Hrvatskoj i njezinu napretku // Hrvatski list, 19. srpnja 2012., broj 408., str. 44.
  2. Goran Galić , In memoriam Hrvoje Šošić. Duhovni borac za hrvatsku slobodu, Vijenac, br. 479, 12. srpnja 2012., preuzeto 13. ožujka 2015.
  3. 3,0 3,1 Tportal: Preminuo bivši zastupnik Hrvoje Šošić, preuzeto 10. srpnja 2012.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Zdenko Kapović, Uvenuo je još jedan moćni hrast u našoj šikari koju crvi obilno rastaču, Politički zatvorenik, br. 244/2012.
  5. Hrvatski sabor: Izvješća o aktivnostima saborskih dužnosnika, studeni 2003.:
    "Obilježena 15. obljetnica prvog javnog prosvjeda kršenja ljudskih prava. (Utorak, 9. prosinca 2003.) Prigodom 15. obljetnice prvog javnog prosvjeda kršenja ljudskih prava (slobode kretanja) održan je susret sudionika tog događaja u Hrvatskom saboru. Grupa ondašnjih disidenata, budućih začetnika i čelnika političkih stranaka, Vladimir Šeks, Dražen Budiša, Marko Veselica, Ante Paradžik i Hrvoje Šošić, okupila se 10. prosinca 1988. na Trgu Sv. Marka radi predaje peticije tadašnjem predsjedniku Sabora Anđelku Runjiću i predsjedniku Predsjedništva SRH Ivi Latinu. Iako, najavljeni nisu bili primljeni, g. Šeks je peticiju predao saborskom portiru uz riječi:"Sada nas ima ovoliko, ali uskoro ćemo doći u većem broju." Na održanom susretu sudionici prosvjeda, Vladimir Šeks, Hrvoje Šošić, Marko Veselica, Nevenka Nekić i Ferdo Bušić, evocirali su sjećanja na događaj povijesnog značaja. Preminulim sudionicima prosvjeda Anti Paradžiku, Vladi Grabovcu, Vladi Gotovcu i Ivanu Briziću odana je počast minutom šutnje. Dr. Šošić predložio je da se 10. prosinca proglasi - hrvatskim danom ljudskih prava 10. XII. 1988, osnuje Inicijativni odbor za pripremu okruglog stola i znanstvenog skupa te da se hrvatski dan ljudskih prava svake godine obilježava u školama i sveučilištima i svečanom sjednicom Hrvatskoga sabora." preuzeto 13. rujna 2014.
  6. Sjećanje: Obavijest o smrti, preuzeto 10. srpnja 2012.
  7. Gradska groblja: Ponedjeljak 9.7.2012., preuzeto 10. srpnja 2012.
  8. Dnevno.hr: Sramotna medijska šutnja o ispraćaju dvojice hrvatskih političkih velikana, preuzeto 22. kolovoza 2012.
  9. Poduzetništvo / Hrvoje Šošić., library.foi.hr, pristupljeno 10. svibnja 2017.
  10. Narodne novine, broj: 01-051-95-12-1/1, 28. svibnja 1995., pristupljeno 18. svibnja 2015.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]