Iračko-jordanska granica
| Iračko-jordanska granica | |
|---|---|
 | |
| Osobine | |
| Entiteti |  Irak Jordan |
| Duljina | 179 km |
| Povijest | |
| Formirana | 2. prosinca 1922. Uqairska konvencija |
| Sadašnje stanje od | 1984. Korekcija granice |
Granica Iraka i Jordana duga je 179 km, a proteže se od tromeđe sa Sirijom na sjeveru do tromeđe sa Saudijskom Arabijom na jugu.[1]
Opis[uredi | uredi kôd]
Granica započinje na sjeveru u tromeđi sa Sirijom i nastavlja se prema jugu nizom od šest ravnih linija, sve do tromeđe sa Saudijskom Arabijom. Iračka zračna baza Ruwayshid leži neposredno uz granicu.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Početkom 20. stoljeća Osmansko carstvo nadziralo je današnji Jordan i Irak, a unutrašnjost južnije sastojala se od labavo organiziranih arapskih grupacija, povremeno formirajući emirate, od kojih su najistaknutiji bili Emirat Nedžd i Hasa pod vlašću obitelji Saud.[2][3] Tijekom Prvog svjetskog rata, arapski ustanak, koji je podržala Velika Britanija, uspjela je ukloniti Osmanlije s većine Bliskog istoka. Kao rezultat tajnog anglo-francuskog sporazuma Sykes-Picot iz 1916. godine Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima Mosula, Bagdada i Basre, koje je organizirala u mandat Iraka 1920. godine, a također i nad južnom polovicom vilajeta Sirije (otprilike, današnji zapadni Jordan). Na ovo potonje područje posezali su Velika Britanija, novoformirano Arapsko kraljevstvo Sirije, cionisti u mandatu Palestine i Saudijske Arabije, novo kraljevstvo Ibn Sauda, što je rezultiralo turbulentnim razdobljem u kojem je regija u osnovi bila neupravljeni prostor.[4] Na kraju je 1921. Britanija proglasila mandat nad regijom, stvarajući Transjordanski emirat, pod poluautonomnom vlašću kralja Abdullaha I.[5][6]
Tada se nije povukla precizna granica između mandata Irak i Transjordanu.[3] Mjesto istočne granice između Transjordanije i Iraka smatralo se strateškim s obzirom na predloženu izgradnju onoga što je kasnije postalo naftovod Kirkuk – Haifa.[7] Granica je prvi put postavljena 2. prosinca 1922. godine, u protokolu iz Uqaira, ugovoru između Iraka i Nedžda, u kojem Transjordan nije bila stranka.[8] U protokolu je zapadni kraj granice Irak-Nedžd opisan kao Džebel Anazan smješten u susjedstvu raskrižja 32° sjeverne širine i 39° istočne dužine gdje je završavala granica Irak-Nadžd", čime je to implicitno potvrđeno kao točka na kojoj je granica Irak-Nedžd postala granica Transjordan-Nedžd.[8] To je uslijedilo nakon prijedloga T.E. Lawrencea u siječnju 1922. da se Transjordanija proširi tako da uključuje Wadi Sirhan čak na jug do al-Jaufa, kako bi se zaštitio put Britanije do Indije i udaljio Ibn Saud.[8] Sjeverna granica Iraka i Jordana s francuskim mandatom Sirije utvrđena je u razdoblju 1920. – 1923. sporazumom Paulet-Newcombe.[3] Na kraju je razmjenom nota između Britanaca i kralja Abdullaha u srpnju kolovoza 1932. povučena jednostavna pravocrtna granica.[3]
Granica iz 1932. revidirana je 1984. godine, stvarajući današnju granicu koja se sastoji od šest ravnih crta.[9]
Granični prijelazi[uredi | uredi kôd]
Poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ CIA World Factbook – Iraq. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. prosinca 2018. Pristupljeno 1. travnja 2020.
- ↑ Madawi Al-Rasheed. A History of Saudi Arabia. Cambridge, England, UK: Cambridge University Press, 2002. Pp. 40.
- ↑ a b c d International Boundary Study No. 98 – Iraq-Jordan Boundary (PDF). 15. travnja 1970. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 1. listopada 2019. Pristupljeno 2. travnja 2020.
- ↑ Salibi, Kamal. 1998. The Modern History of Jordan. I.B.Tauris. str. 10, 30, 31, 49, 104. ISBN 978-1-86064-331-6. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.
- ↑ Browne, O'Brien. 10. kolovoza 2010. Creating Chaos: Lawrence of Arabia and the 1916 Arab Revolt. HistoryNet, LLC. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. listopada 2015. Pristupljeno 15. listopada 2015.
- ↑ League of Nations Official Journal, Nov. 1922, pp. 1188–1189, 1390–1391.
- ↑ Wilson 1990. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFWilson1990 (pomoć)
- ↑ a b c Amadouny 2012. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFAmadouny2012 (pomoć)
- ↑ Cambridge Archive Editions - Arabian Boundary Disputes. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. travnja 2019. Pristupljeno 6. travnja 2020.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||
| |||||