Iračko-turska granica

Izvor: Wikipedija
Zemljovid iračko-turske granice

Iračko-Turska granica duga je 367 km i proteže se od tromeđe sa Sirijom na zapadu do tromeđe s Iranom na istoku.[1]

Opis[uredi | uredi kôd]

Granica na zapadu započinje tromeđom sa Sirijom na ušću rijeke Habure u Tigris. Zatim slijedi rijeku Haburu prema istoku, a zatim rijeku Hezil Suyu prema sjeveroistoku. Granica se zatim okreće prema istoku i čini niz nepravilnih linija preko planinskih grebena i malih potočića, da bi na kraju skrenula prema jugu i nastavlja rijekom Hadži Bak (Hacibey Suyu). Zatim slijedi ovu rijeku sjeveroistočno do tromeđe s Iranom. Pogranično područje izuzetno je planinsko i s obje strane je naseljeno gotovo isključivo Kurdima.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Početkom 20. stoljeća Osmansko carstvo uključivalo je teritorij današnje Turske i Iraka.[2] Tijekom Prvog svjetskog rata arapska pobuna, podržana od Britanije, uspjela je oduzeti Osmanlijama nazdor nad većinom Bliskog istoka. Kao rezultat tajnog anglo-francuskog sporazuma Sykes-Picot iz 1916. godine Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima Mosula, Bagdada i Basre, koje je organizirala u mandat Iraka 1920. godine.

Topografski zemljovid pograničnog područja

Do sporazuma iz Sèvresa iz 1920. godine anadolska Turska trebala je biti podijeljena, a područja sjeverno od Mosulskog vilajeta trebala su biti uključena u autonomnu ili neovisnu kurdsku državu.[2][3] Turski nacionalisti bili su ogorčeni sporazumom, pridonoseći izbijanju turskog rata za neovisnost; a turski uspjeh u ovom sukobu učinio je sporazum iz Sèvresa nemogućim za provesti. Ugovorom iz Loussane iz 1923. priznata je neovisnost Turske i dogovoreno je teritorijalno rješenje daleko povoljnije za Tursku, premda po cijenu da se Turska formalno odrekla bilo kakvog potraživanja na arapske zemlje.[4] Kao privremena mjera, bivša sjeverna granica Mosulski vilajet trebala je služiti kao granica između Iraka i Turske pod kontrolom Britanije, s preciznijim razgraničenjem o kojem će se kasnije dogovoriti.

Britanski i turski dužnosnici sastali su se 1924. godine, ali nisu uspjeli odrediti uzajamno zadovoljavajuću granicu i stvar je proslijeđena Ligi nacija.[2] U listopadu 1925. Liga je predložila granicu ('briselsku liniju') koja je u osnovi bila ista kao ona sjevernih granica starog vilajeta Mosul.[5] Nakon daljnjih razmatranja, Liga je službeno preporučila u srpnju 1925. da se koristi briselska linija, a taj je stav u studenom 1925. odobrio Stalni sud međunarodne pravde u Haagu. Britanija i Turska potpisale su 5. lipnja 1926. ugovor iz Ankare, kojim su obje države priznale briselsku liniju (uz neke manje izmjene) kao granicu.[6] Granica je označena na terenu 1927. godine.

Općenito srdačni, odnosi između Iraka i Turske postali su zategnuti nakon Zaljevskog rata (1990. – 91); to je rezultiralo uspostavljanjem autonomnog kurdskog područja na sjeveru Iraka koje je pružalo utočište kurdskim gerilcima koji djeluju na jugoistoku Turske.[7] Od tada je Turska izvela brojne vojne upade preko granice u pokušaju da se suprotstavi gerilcima koje ona naziva kurdskim teroristima.[8][9][10]

Prijelazi[uredi | uredi kôd]

Uz cijelu granicu postoje tri prijelaza, dva za kolski promet i jedan za kolski i željeznički promet. Najprometniji od tri, Habur, među najprometnijim je graničnim prijelazima na svijetu.

Granični prijelazi[uredi | uredi kôd]

Granični prijelaz kod Ibrahima Khalila

Vidi također[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. CIA World Factbook – Iraq, pristupljeno 4. travnja 2020.
  2. a b c International Boundary Study No. 27 – Iraq-Turkey Boundary (PDF), 30. siječnja 1964., inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 1. listopada 2019., pristupljeno 4. travnja 2020.
  3. Helmreich, Paul C. 1974. From Paris to Sèvres: The Partition of the Ottoman Empire at the Peace Conference of 1919–1920. Ohio State University Press. Columbus, Ohio.
  4. Treaty of Peace with Turkey signed at Lausanne, Lausanne, Switzerland, 24. srpnja 1923., pristupljeno 28. studenoga 2012.
  5. The Geography of the Mosul Boundary: Discussion "The Geographical Journal" 1926
  6. Treaty Between the United Kingdom and Iraq and Turkey Regarding the Settlement of the Frontier Between Turkey and Iraq, Together with Notes Exchanged. The American Journal of International Law. 21 (4): 136–143. 2018
  7. Fawcett, L. 2001. Down but not out? The Kurds in International Politics. Review of International Studies. 27 (1): 109–118 [p. 117]
  8. Turkey hits PKK targets in Iraq, Syria. Hurriet Daily News. 25. travnja 2017. Pristupljeno 25. travnja 2017.
  9. Unwelcome Guests: The Turkish Military Bases in Northern Iraq. The Jamestown Foundation. Pristupljeno 24. travnja 2016.
  10. Iraq to Expel Foreign Troops, End Turkish Military Presence - Al-Monitor: the Pulse of the Middle East. Al-Monitor. Pristupljeno 24. travnja 2016.