Ispadanje suglasnika

Izvor: Wikipedija
Glasovne
promjene
Nepostojano a
Nepostojano e
Navezak
Vokalizacija
Palatalizacija
Sibilarizacija
Jotacija
Jednačenje po zvučnosti
Jednačenje po mjestu tvorbe
Prijeglas
Prijevoj
Refleksi jata
Ispadanje suglasnika

Ispadanje (gubljenje, redukcija) suglasnika glasovna je promjena u hrvatskom jeziku[još koji?] pri kojoj od dva ista suglasnika koji se nađu zajedno ostaje samo jedan. Do promjene dolazi i kada treba pojednostavniti složene skupine suglasnika.[1]

Primjeri ispadanja suglasnika[uredi | uredi kôd]

Suglasnici se gube:

  • u prefiksalnoj tvorbi riječi
    od + dijeliti > odijeliti, bez + zvučni > bezvučni

Suglasnici d i t ispadaju u sljedećim slučajevima:

  • ispred št
    gospodština > gospoština, hrvatština > hrvaština
  • u suglasničkim skupovima stn, zdn, ždn, stl, stk, štnj
    mjesto - mjestni > mjesni, most - mostni > mosni, kazalište - kazalištni > kazališni, nužda - nuždni > nužni, godište - godištnji - godišnji

Suglasnik s gubi se ispred sufiksa -ski kad dolazi iza č, ć, s, š:

mladić + -ski - mladićski > mladićki, ribič - ribičski > ribički, Rus + russki > ruski, nogometaš - nogometašski - nogometaški

Izmijenjena osnova naziva se okrnjena osnova, prefiks okrnjenim prefiksom, a sufiks okrnjenim sufiksom.

Odstupanja kod ispadanja suglasnika[uredi | uredi kôd]

Suglasnici ne ispadaju u sljedećim slučajevima:

  • u superlativnu pridjeva koji počinju glasom j
    najjači, najjužniji, najjasniji, najjeftiniji
  • u situacijama kad bi se izgubilo značenje riječi, najčešće u složenicama
    nad + državni > naddržavni (nadržavni)
    nuzzarada, naddruštveni, poddijalekt
  • ako su s i z završni suglasnici prefiksa, ne dolazi do ispadanja:
    bez dlake > bezdlak, iz + tisnuti > istisnuti
  • kod ženskih mocijskih parnjaka imenica muškog roda na -ist
    komunist - komunistkinja

Ovo se pravilo provodi u pismu, ali ne i u govoru:

  • kod nekih se posuđenica skup st može i ne mora ostaviti radi lakšeg razumijevanja:
    aoristni, azbestni, protestni i aorisni, azbesni, protesni

Neispadanje glasova d i t[uredi | uredi kôd]

U hrvatskom jeziku postoje glasovi koji su dvostruko artikulirani, dakle glasovi koji nastaju spajanjem dvaju glasova u jedan. To su glasovi c, č, ć, i đ.[nedostaje izvor]

  • glas c nastaje stapanjem glasova t i s
  • glas č nastaje stapanjem glasova t i š
  • glas ć nastaje stapanjem glasova t i ś
  • glas nastaje stapanjem glasova d i ž
  • glas đ nastaje stapanjem glasova d i ź


To dovodi do sljedećih pojava koje se ne zapisuju:

  • kada se t i s nađu zajedno, oni tvore glas c
    Hrvatska, Imotski, tsunami, petsto
    (izgovara se: Hrvacka, Imocki, cunami, pecto)
  • kada se d i s nađu zajedno, d po zvučnosti prijeđe u t, zatim t i s tvore glas c
    gradski, brodski, ljudski, sudski
    (izgovara se: gracki, brocki, ljucki, sucki)
  • kada se t i c nađu zajedno, t se upije u c jer se c sastoji do t i s (tc -> tts -> ts -> c)
    curetci, kutci, metci, napitci, naputci, ostatci, podatci, privitci, svetci, trenutci, zadatci
    (izgovara se: cureci, kuci, meci, napici, napuci, ostaci, podaci, privici, sveci, trenuci, zadaci)
  • kada se d i c nađu zajedno, d po zvučnosti prijeđe u t, zatim se t se upije u c jer se c sastoji do t i s (dc -> tc -> tts -> ts -> c)
    otpadci, sudci
    (izgovara se: otpaci, suci)
  • kada se t i č nađu zajedno, t se upije u č jer se č sastoji do t i č (tč -> ttš -> tš -> č)
    svee (vokativ od svetac)
    (izgovara se: sveče)
  • kada se d i č nađu zajedno, d se po tvučnosti izjednači u t , zatim se upije u č jer se č sastoji do t i č (dč -> tč -> ttš -> tš -> č)
    sue (vokativ od sudac)
    (izgovara se: suče)


Vrijedi sljedeće pravilo:

U oblicima imenica na -tac, -dac, -tak i -dak u izgovoru se gube glasovi t i d, ali se to ispadanje u pismu ne bilježi.



Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Ispadanje suglasnika. Hrvatska školska gramatika. Pristupljeno 26. studenoga 2022.