Ivan Paližna

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Poprsje Ivana Paližne u Zagrebačkoj katedrali

Ivan Paližna (lat. Joannes de Palisna) (?, - Vrana, 23. ožujka[1] 1391. ili 26. travnja 1392.[2]), bio je hrvatski ban, vitez, ivanovac i prior vranski.

Životopis[uredi VE | uredi]

Po dosad poznatim podacima otac mu se također zvao Ivan a braća Petar, Toma i Nikola. Imenovan je vranskim priorom 1372. godine a novi desetogodišnji mandat dobio je 12. ožujka 1382. godine.[3]

Godine 1383. bio je na čelu protudvorskog pokreta protiv hrvatsko-ugarske kraljice Marije Anžuvinke (1382.-1385.) i njene majke regentice Elizabete, zajedno sa svojom nećacima Ivanom Horvatom, Ladislavom Horvatom i zagrebačkim biskupom Pavlom Horvatom.[4] Uskoro po podizanju bune kraljica Marija i njena majka Elizabeta uputile su se u Hrvatsku te u listopadu osvojile utvrdu Vranu iz koje je Paližna pobjegao na dvor bosanskog kralja Tvrtka I.[5]

Godine 1385. Paližna je podržao Karla II. Dračkog u borbi za ugarsko-hrvatsku krunu, zbog čega je imenovan banom, a pobunu nastavlja i nakon kraljeve smrti te je sudjelovao u ubojstvu kraljičinog pristalice Nikole I. Gorjanskog u bitci kod Gorjana 1386. godine. Nakon bitke kraljice su bile zatočene u tvrđavi u Novigradu (Zadarska županija). U zatočeništvu je kraljica Elizabeta izgubila život, dok je kraljicu Mariju uspio spasiti njen zaručnik Žigmund Luksemburški. Marija je kasnije iskazala kako je Paližna svojeručno udavio kraljicu Elizabetu.[6] Nakon smrti regentkinje Paližna je postao banom Dalmacije, Hrvatske i Slavonije te preuzeo upravu nad Dalmacijom i Hrvatskom.

Godine 1387. napadaju ga saveznici kralja Žigmunda, knez Ivan V. Frankapan i knezovi Kurjakovići te mu otimaju većinu Hrvatske, nakon čega Paližni ostaju samo utvrde Klis i Vrana.[7] Početkom sljedeće godine bosanski kralj Tvrtko I. imenovao je Ivana Paližnu svojim namjesnikom u Hrvatskoj i Dalmaciji. Uspio je obraniti Vranu i Nin od kraljeva napada, a predali su mu se Split, Šibenik i Trogir.

Po S. Antoljaku bijaše upravo Ivan Paližna taj, koji je predvodio hrvatsku vojsku (križari)[8] u sukobu protiv Turaka na Kosovom polju 1389. godine, dok je Ferdo Šišić, koji se tim pitanjem bavio u svom djelu Vojvoda Hrvoje Vukčić i njegovo doba (1350-1416.) pokazao da je Ivan koji se spominje u izvorima bio Paližnin nećak, sin njegove sestre Ivan Horvat, i to pokrijepio činjenicom kako je u navedeno vrijeme Ivan Paližna ratovao protiv pristaša Žigmunda Luksemburškog.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Budak, Neven - Ivan od Paližne, prior vranski, vitez sv. Ivana
  2. Codex diplomaticvs Hvngariae ecclesiasticvs ac civilis (sast. György Fejér), Buda 1838, Sv. 3.10, 129.
  3. Budak, Neven - Ivan od Paližne, prior vranski, vitez sv. Ivana
  4. Ivan Stagličić, Kako vrednujemo tvrđave na području Zadarske županije?, Zadarski list, 5. veljače 2009.
  5. Budak, Neven - Ivan od Paližne, prior vranski, vitez sv. Ivana
  6. V. Klaić, Pokolj kod Gorjana 1386. i smrt kraljice Elizabete 1387 (Poviest Hrvata II. 1900).
  7. Budak, Neven - Ivan od Paližne, prior vranski, vitez sv. Ivana
  8. S. Antoljak, Jesu li Hrvati sudjelovali u Kosovskoj bici 1389. godine, Historijski zbornik 42, 1989, 37 - 55, 51.
  • Ferdo Šišić, Vojvoda Hrvoje Vukčić i njegovo doba (1350-1416.), Zagreb 1902.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]