Jakšić
Jakšić | |
---|---|
Država | ![]() |
Županija | ![]() |
Načelnik | Ivica Kovačević (HDZ) |
Naselja | Bertelovci, Cerovac, Eminovci, Granje, Jakšić, Radnovac, Rajsavac, Svetinja, Tekić, Treštanovci |
Površina[1] | 43,4 km2 |
Površina središta | 11,7 km2 |
Koordinate | 45°22′N 17°46′E / 45.36°N 17.76°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 3 371 |
– gustoća | 78 st./km2 |
Urbano | 1 566 |
– gustoća | 288 st./km2 |
Poštanski broj | 34308 Jakšić |
Jakšić na zemljovidu Hrvatske |
Jakšić je općina u Hrvatskoj, u Požeško-slavonskoj županiji.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Općina Jakšić smještena je u središtu Požeške kotline i prostire se na 44,85 kvadratnih km.
Općinsko središte je Jakšić, selo na cesti Požega - Našice, jedinica lokalne samouprave u Požeško-slavonskoj županiji. Jakšić je udaljen od središta županije, tj. Požege samo 7 km.
Tradicionalno graditeljstvo u Jakšiću početkom 20. st. Jakšićki kraj po središnjem položaju u Požeškom polju ima mnogo plodnih ravnica. Jakšić je smješten na blagom brdašcu, na mjestu gdje je u srednjem vijeku bilo naselje Sv. Đurđa (po crkvi sv. Đurđa).
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Općina Jakšić je u 2011. godini brojila 4058 stanovnika.
Kretanje broja stanovnika 1857. – 2011.[3]
Naselje/Godina | 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Bertelovci | 123 | 121 | 151 | 152 | 154 | 150 | 182 | 173 | 134 | 199 | 181 | 165 | 171 | 171 | 159 | 151 |
Cerovac | 180 | 150 | 170 | 189 | 197 | 205 | 230 | 291 | 341 | 356 | 319 | 286 | 264 | 260 | 257 | 228 |
Eminovci | 133 | 154 | 165 | 236 | 270 | 312 | 313 | 296 | 328 | 330 | 357 | 553 | 597 | 654 | 714 | 640 |
Granje | 65 | 55 | 73 | 103 | 143 | 155 | 162 | 162 | 182 | 169 | 145 | 145 | 116 | 115 | 108 | 91 |
Jakšić | 534 | 620 | 674 | 851 | 927 | 1048 | 992 | 1058 | 1003 | 1042 | 1163 | 1313 | 1531 | 1737 | 2003 | 1877 |
Radnovac | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 102 | 109 | 100 | 134 | 501 | 166 | 198 | 220 | 203 |
Rajsavac | 70 | 104 | 115 | 107 | 163 | 205 | 251 | 294 | 368 | 363 | 341 | 298 | 292 | 355 | 378 | 313 |
Svetinja | 0 | 0 | 0 | 38 | 38 | 41 | 37 | 42 | 91 | 31 | 48 | 58 | 58 | 62 | 68 | 67 |
Tekić | 86 | 71 | 93 | 115 | 180 | 232 | 272 | 234 | 253 | 255 | 249 | 277 | 234 | 262 | 253 | 231 |
Treštanovci | 133 | 173 | 163 | 210 | 287 | 341 | 354 | 424 | 359 | 395 | 421 | 363 | 326 | 299 | 277 | 257 |
UKUPNO | 1324 | 1448 | 1604 | 2001 | 2359 | 2689 | 2793 | 3076 | 3168 | 3240 | 3358 | 3959 | 3755 | 4113 | 4437 | 4058 |
NAPOMENA:
- OPĆINA JAKŠIĆ - Nastala iz stare općine Slavonska Požega koja je 1991. promijenila ime u Požega.
- Bertelovci - U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela područja naselja koji je pripojen naselju
- Cerovac - Od 1910. do 1981. iskazivano pod imenom Cerovac Jakšićki.
- Eminovci - U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela u istoimeno samostalno naselje Svetinja, a povećano pripajanjem dijela područja naselja Bertelovci. U 1981. dio podataka sadržan je u naselju Bertelovci.
- Radnovac - Iskazuje se kao naselje od 1931.
- Rajsavac- Od 1880. do 1981. iskazivano pod imenom Rajsavci.
- Svetinja - Iskazuje se kao dio naselja od 1890., a kao samostalno naselje od 1991. Nastalo izdvajanjem istoimenog dijela naselja iz naselja Eminovci.
- Tekić - Do 1981. iskazuje se pod imenom Tekići.
Većinsko stanovništvo su Hrvati, a struktura stanovništva se mijenjala tijekom 19. i 20. stoljeća, naročito u periodu 1850. – 1950. god. Tada u Jakšić dolazi oko 110 obitelji, u Treštanovce 45, a u stala razmjerno mala sela oko 30 obitelji.
Od 1890. – 1910. god. selili su ovaj kraj u većem broju Slovaci, Česi, Nijemci, a poslije I. svj. rata Hrvati i Srbi iz Like i Gorskog kotara. Nakon II. svjetskog rata migracijski val smanjuje znatno broj Nijemaca u jakšićkom kraju, a povećava se broj (novodoseljenih) srpskih obitelji. Domovinski rat znatno mijenja sliku stanovništva: iseljavaju Srbi, a nastanjuju se obitelji iz BiH, te ostalih hrvatskih krajeva zahvaćenioh ratnim razaranjima.
broj stanovnika | 1324 | 1448 | 1604 | 2001 | 2359 | 2689 | 2793 | 3076 | 3168 | 3240 | 3358 | 3959 | 3755 | 4113 | 4437 | 4058 | 3371 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 534 | 620 | 674 | 851 | 927 | 1048 | 992 | 1058 | 1003 | 1042 | 1163 | 1313 | 1531 | 1737 | 2003 | 1877 | 1566 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava[uredi | uredi kôd]
- Općinski načelnik: Ivica Kovačević (HDZ)
- Zamjenik općinskog načelnika: Mile Barišić (HSP)
- Općinsko vijeće:
- Domagoj Oreški, kandidacijska lista grupe birača Domagoj Oreški, predsjednik vijeća
- Mario Glavaš, HSS, potpredsjednik vijeća
- Boško Obradović, HDZ
- Dario Pažin, HDZ
- Josip Biondić, HDZ
- Nikolina Nikolaš, HDZ
- Dario Majetić, HDZ
- Zdenko Biondić,kandidacijska lista grupe birača Zdenko Biondić
- Ivan Murar, kandidacijska lista grupe birača Zdenko Biondić
- Vladimir Derma, kandidacijska lista grupe birača Zdenko Biondić
- Natalija Baričević, kandidacijska lista grupe birača Domagoj Oreški
- Mladen Raguž, kandidacijska lista grupe birača Mladen Raguž
- Marija Šinko Ružičić, SDP
Povijest[uredi | uredi kôd]
Jakšić se nalazi na mjestu gdje je u srednjem vijeku bilo naselje koje se zvalo Sveti Đurađ, kako se vidi iz dokumenata iz 1400. godine i iz opisa međaša Požege 1545. Ime najvjerojatnije potječe od plemića Jakušića koji su u srednjem vijeku (1373. – 1489.) imali u ovom kraju svoje posjede. Selo je dobilo to ime tek za turskog vladanja. Tada su u selu zajedno s katolicima i pravoslavcima živjeli i muslimani. Imali su svoju džamiju, a današnji naziv brežuljka Džamija, uz cestu prema Požegi, uspomena je upravo na to razdoblje.
Keramičko posuđe lasinjske kulture iz vremena 2600. – 2300. godine pr. Krista[uredi | uredi kôd]
Najstariji pronađeni povijesni izvori na području Jakšića potječu iz doba prije Krista (oko 2600. do 2300 g. pr. Krista). Slučajan nalaz oštećenih kamenih sjekira 60-ih god. 20. st. zainteresirao je arheologinju iz Zagreba gđu Veru Vejvoda. Jedna kamena sjekira odnesena je u Zagreb, a jedna je u povijesnoj zbirci u OŠ MLadost. Trobridni vrh kamene strelice čuva se u Muzeju Požeške kotline. U jesen 1980. god. vršena se probna iskapanja, plodonosna. Uz sitne kosti i ugljen pronađena je najstarija neolitska keramika u Požeškoj kotlini. To je linearno-trakasta keramika - ulomci crnih posuda s plitkim urezom kao ukrasom. Posude potječu iz vremena 2600. – 2300. g. pr. Krista.
Ribnjak "Zelena Laguna" ribolovnog društva Rajsavac. Pronađeno je i mnoštvo ulomaka keramičkih posuda lasinjske kulture (1950. – 1750. g. pr. Krista). To su lonci, zdjele, keramičke žlice, idoli, privjesci, utezi za ribarske mreže, te dijelovi kamenih sjekira, mnoštvo kamenih jezgri i nožića. Dio nađenog pohranjen je u požeškom muzeju, a od većeg dijela uz pomoć kustorice gđe Dubravke Sokač - Štimac, te pod vodstvom profesorice povijesti Ane Martinovic, utemeljena je školska arheološka zbirka. Predmeti potječu s lokaliteta zvanog Čajare, nekadašnjeg pašnjaka, a danas ribnjaka. Vrijedan arheološki materijal nađen je slučajno na željezničkoj postaji Blacko - Jakšić.
Starije željezno doba (750. – 450. g. pr. Krista) i slučajni površinski nalazi s područja Rajsavca, Jakšića i Tekića obogatili su zbirku Muzeja u Požegi brojnim ulomcima keramike, vršcima željeznih koplja i strelica.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Na području Općine djeluje 11 poslovnih subjekata - poduzeća i oko 45 poduzetnika i samostalnih trgovačkih radnji. Manji broj (staračko stanovništvo) stanovnika bavi se poljoprivredom, a više od 60% zaposlenih svakodnevno odlazi na posao u Požegu.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Grgur Čevapović (Bertelovci kod Požege, 23. travnja 1786. - Budim, 21. travnja 1830.), jezični reformator i pisac
- Božo Udovičić (Rašeljke, 26. rujna 1933. - Zagreb, 21. travnja 2022.) je inženjer, doktor tehničkih znanosti, sveučilišni profesor, znanstvenik i hrvatski akademik.
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Barokna crkva Svete Barbare je spomenik kulture. Sagrađena je 1720. godine s elementima pseudogotike, a dograđena je 1910.
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
U Spomenici OŠ Mladost zapisano je da: među najsretnije časove može brojiti ova škola, dan kada se zaključilo da se imade graditi škola (23. listopada 1879.) gdje se imade u Jakšiću ustrojiti pučka učionica za selo Jakšić, Rajsavac, Eminovac, Bartelovac, Tekić i Treštanovac. Školska zgrada OŠ Mladost u Jakšiću 1965. godine izgradnjom sadašnje školske zgrade riješene je pomanjkanje učionskog prostora. Za naše dane ostavljeno je da se mladeži Jakšića i pripadajućih sela pruži prilika za razvitak zdravog duha u zdravom tijelu. Tako je listopada 2002. godine blagoslovljen kamen temeljac za športsku dvoranu.
Kultura[uredi | uredi kôd]
- HKUD Slavonija-Jakšić
- Matica Slovačka"Kukučin Kuntarić"
- Matica umirovljenika - Jakšić
- Glazba Jakšić[4]
Šport[uredi | uredi kôd]
Nogometni klubovi[uredi | uredi kôd]
- NK Jakšić - Jakšić
- NK Dinamo - Rajsavac
- NK Eminovci - Eminovci
- MNK Jakšić - Jakšić
Lovačka i ribička društva[uredi | uredi kôd]
- LD Seljak-Jakšić
- ŠRD Slavonac-Jakšić
- ŠRD Laguna-Rajsavac
Vatrogastvo[uredi | uredi kôd]
- DVD Jakšić, osnovano 1907. godine. Djeluje na području općine Jakšić s tri odjeljenja Jakšić, Radnovac i Tekić.
- Blog DVD-a Jakšić Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. veljače 2010. (Wayback Machine)
- Facebook grupa DVD-a Jakšić
Religija[uredi | uredi kôd]
Budući da je većinski dio stanovništva Jakšića rimokatolički Jakšić je sjedište župe posvećene sv. Barbari.
Župa sv. Barbare Jakšić osnovana je uredbom od 29. travnja 1789. godine. Njoj su pripojeni i Njemački Eminovci, koji su po prijedlogu komisije trebali ostati u požeškoj župi. Već 14. studenog 1789. g. županijski izaslanik kotarski sudac Petar pl. Tucić daje sljedeći izvještaj: «U Vetovu, Jakšićima i Buku osnovane su nove župe i u njih su postavljeni župnici.»
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ www.dzs.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. veljače 2021. Pristupljeno 11. prosinca 2015. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Glazba Jakšić, poslovna.hr, pristupljeno 16. siječnja 2019.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Župa Sv. Barbare Jakšić Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. srpnja 2015. (Wayback Machine)
- Web stranice općine Jakšić
- Službene stranice Državnog zavoda za statistiku
- Službene stranice Državnog zavoda za statistiku