Koordinate: 45°20′56″N 17°59′20″E / 45.349°N 17.989°E / 45.349; 17.989

Čaglin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Čaglin
Čaglin.gif
Čaglin na karti Hrvatska
Čaglin
Čaglin
Čaglin na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava pozesko slavonske zupanije.gif Požeško-slavonska
Načelnik općine Dalibor Bardač(HDZ)
Naselja u sastavu općine Čaglin, Darkovac, Djedina Rijeka, Dobra Voda, Dobrogošće, Draganlug, Duboka, Imrijevci, Ivanovci, Jasik, Jezero, Jurkovac, Kneževac, Latinovac, Migalovci, Milanlug, Mokreš, Nova Lipovica, Nova Ljeskovica, Novi Zdenkovac, Paka, Ruševo, Sapna, Sibokovac, Sovski Dol, Stara Ljeskovica, Stari Zdenkovac, Stojčinovac, Veliki Bilač, Vlatkovac, Vukojevica
Površina 179.6 km2
Stanovništvo (2021.) 2122
Broj stanovnika
Čaglin, Požeško-slavonska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Darkovac 16
Djedina Rijeka 129
Dobra Voda 16
Dobrogošće 12
Draganlug 3
Duboka 64
Imrijevci 29
Ivanovci 20
Jasik 2
Jezero 8
Jurkovac 21
Kneževac 89
Latinovac 68
Migalovci 129
Milanlug 200
Mokreš 20
Nova Lipovica 37
Nova Ljeskovica 486
Novi Zdenkovac 10
Paka 33
Ruševo 265
Sapna 77
Sibokovac 36
Sovski Dol 121
Stara Ljeskovica 7
Stari Zdenkovac 33
Stojčinovac 4
Veliki Bilač 36
Vlatkovac 85
Vukojevica 76
Čaglin 591

Ukupno [uredi] 3386 2723

Poštanski broj 34350 Čaglin
Čaglin na karti Požeško-slavonska županija
Čaglin
Čaglin
Čaglin na zemljovidu Požeško-slavonske županije

Čaglin je općina u Požeško-slavonskoj županiji u Hrvatskoj.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Čaglin najistočnija je općina Požeško-slavonske županije na nadmorskoj visini od 141 do 227 m. Prostire se na 179,6 km², što čini približno 9,5 % ukupne površine županije. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva iz 2021. godine, gustoća naseljenosti iznosi 11,8 stanovnika na km2. U okviru prirodne cjeline zapadne Slavonije, općina Čaglin smještena je na dijelu doline rijeke Londže i obuhvaća veći dio područja Dilj Gore i Krndije. Na sjevernom i istočnom dijelu graniči s Osječko-baranjskom županijom (grad Našice), na južnom dijelu sa Brodsko-posavskom županijom (općinom Podcrkavlje i Sibinj), te na zapadnom dijelu s područjem gradova Pleternice i Kutjeva. Sjedište općine je u naselju Čaglin, smještenom oko 35 km istočno od grada Požege na prometnici Našice – Slavonski Brod. Općinom prolaze dvije državne ceste D53 i D38, te željeznička pruga Pleternica – Našice.

Veći pritoci rijeke Londže koja pripada vodnom području sliva Save su potoci: Krajina, Dobra Voda, Lončarski potok, Pačica, Ruševac, Rosinac, Sovljanski potok i dr.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Čaglin[uredi | uredi kôd]

Stari je Čaglin (Cheglyn) bio rasut po južnom obrežju, a novi Čaglin uz prugu i prema Bektežu. Prvi puta se spominje kao posjed 1316. godine, a 1434. godine kao trgovište. U Čaglinu 1435. godine postoje 2 građanske i 44 kmetske kuće. Pretpostavlja se da se predturski Čaglin nalazio negdje uz Londžu prema Ruševu, budući da se uz Londžu spominje ruševina stare crkve sv. Ivana Krstitelja. Do osnutka župe u Ruševu nakon Turaka, Čaglin je pripadao sesvetskoj župi (sv. XV.). Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća u većem broju doseljavaju Česi i Slovaci iz jugoistočne i sjeverne Slovačke u sljedeća sela: Kneževac, Migalovci, Stari Zdenkovac i Čaglin.

Milanlug[uredi | uredi kôd]

Selo Milanlug je dobio ime po nekadašnjem kutjevačkom vlastelinu Milanu Turkoviću, te šumi koja se nalazila na tom području imena Lug.

Latinovac[uredi | uredi kôd]

Selo Latinovac se spominje 1413. i 1499. godine kao posjed gradiškog vlastelinstva. U srednjem vijeku zvalo se Krnjakovci.

Ruševo[uredi | uredi kôd]

Selo Ruševo je u općini po broju stanovnika na 4. mjestu odmah iz Milanluga. Prvi puta se spominje 1221. godine kao plemićki posjed, a 1251. godine kao naselje s crkvom Sv. Nikole. Kao župa spominje se 1335. godine, a kao vila i gospoštija 1422. godine. Samo je sjedište gospoštije bilo na brežuljku između Ruševa i Sovskog Dola gdje i danas leže opkopi kao ostaci nekadašnjega utvrđenog plemićkog dvorca.

Draganlug[uredi | uredi kôd]

Selo Draganlug dobilo je ime po Draganu Turkoviću, kutjevačkom veleposjedniku.

Sovski Dol[uredi | uredi kôd]

Godine 1545. prvi puta se spominje selo Sovski Dol u turskom poreskom popisu i upravo je to dokaz da je selo postojalo i u srednjem vijeku i da mu ime nisu dali Turci nego netko drugi puno godina ranije. U blizini se nalazi Sovsko jezero koje se još naziva ''Modrim okom Slavonije''.

Paka[uredi | uredi kôd]

Sljedeće selo iza Sovskog Dola na cesti do Đakova je Paka. Od godine 1281., kada se Paka prvi puta spominje, u njoj je živjelo više plemića i veleposjednika. Sastojao se od više zaselaka: Mala Paka kod sv. Katarine (današnja Paka), Mala Paka kod sv. Imre ili Emerika (današnji Imrijevci), Kindrova Paka (današnje Kindrovo) i Kraljevska Paka.

Imrijevci[uredi | uredi kôd]

Najistočnije selo čaglinske općine su Imrijevci. Dr. Josip Buturac smatra da naziv ”Imbrijevci” dolazi od neznanja i samovolje školovanih ljudi.

Dobrogošće[uredi | uredi kôd]

Selo Dobrogošće se 1345. godine spominje prvi puta kao posjed plemića koji su imali pridjev “od Dobrogošća”.

Stojčinovac[uredi | uredi kôd]

Pretpostavlja se da se selo davno nazivalo Luna, što nagovještava stari naziv šume u blizini po imenu Lunjevac.

Migalovci[uredi | uredi kôd]

Migalovci se spominju 1422., 1450. i 1498. godine.

Djedina Rijeka[uredi | uredi kôd]

Godine 1312. Djedina Rijeka se prvi puta spominje kao župa, a kasnije kao plemićki posjed i župa. Djedina Rijeka je danas poznata po međunarodnoj biciklističkoj utrci koja se održava svake godine 15. kolovoza i posvećena je časnoj sestri Josipi Nevistić koju su partizani ubili u Drugom svjetskom ratu.

Nova i Stara Ljeskovica[uredi | uredi kôd]

Selo Ljeskovica je nekada pripadalo našičkom plemićkom rodu Aba, a prvi puta se spominje 1322. godine. kao selo sa sedam kmetskih zemljišta i selišta. Na javnoj je draži 1882. godine Vjenceslav Turković, trgovac iz Karlovca, kupio kutjevački veleposjed uz izgrađenu željezničku prugu Pleternica - Našice, te izgradio pilanu u Irenovcu (stari naziv za Novu Ljeskovicu, no većina kuća iz toga razdoblja je srušeno) i podigao 50 kilometara uskotračne industrijske željezničke pruge kojom je dovozio sa svih strana iz okolnih planinskih šuma vlakovima tehnički drvni materijal na novu pilanu.

Sapna[uredi | uredi kôd]

Godine 1435. prvi puta se spominje Sapna.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, općina Čaglin ima 2122 stanovnika,[1] raspoređenih u 31 naselje. Ukupan broj kućanstava je 689 od kojih je 678 privatnih kućanstava, te 1336 stambenih jedinica od kojih je 1281 stanova za stalno stanovanje. Pad broja stanovnika u općini Čaglin može se primijetiti iz dolje navedenih podataka koji pokazuju pad broj stanovnika za 55.0% u posljednjih 40 godina, za 46.0% u posljednjih 30 godina, za 37.3% u posljednjih 20 godina, te za 24.6% u posljednjih 10 godina.

Ukupan broj stanovnika po popisima[uredi | uredi kôd]

Kretanje broja stanovnika 1857. – 2021.

Broj stanovnika općine Čaglin po naseljima[uredi | uredi kôd]

Godina
Naselje 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
Čaglin 677 717 677 623 482
Darkovac 20 12 14 16 13
Djedina Rijeka 209 165 165 131 99
Dobra Voda 55 29 12 18 2
Dobrogošće 30 19 11 12 12
Draganlug 20 10 5 3 -
Duboka 177 130 72 64 38
Imrijevci 123 82 51 31 19
Ivanovci 52 37 18 21 16
Jasik 48 19 3 2 -
Jezero 57 33 13 11 7
Jurkovac 67 60 33 18 9
Kneževac 150 131 96 90 60
Latinovac 175 132 84 71 50
Migalovci 210 153 146 130 94
Milanlug 290 297 243 217 206
Mokreš 52 38 22 20 15
Nova Lipovica 45 42 48 38 22
Nova Ljeskovica 512 575 668 498 440
Novi Zdenkovac 23 19 9 10 10
Paka 160 96 61 33 15
Ruševo 429 320 310 273 183
Sapna 180 139 90 81 57
Sibokovac 90 62 53 37 22
Sovski Dol 330 205 155 120 66
Stara Ljeskovica 24 15 16 7 5
Stari Zdenkovac 121 63 46 33 27
Stojčinovac 18 13 7 5 2
Veliki Bilač 78 59 49 37 27
Vlatkovac 190 151 121 85 66
Vukojevica 99 105 88 77 58
UKUPNO 4711 3928 3386 2816 2122

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Izgradnja željezničke pruge i stanice u Čaglinu uvelike je pospješila tadašnje gospodarstvo. Danas, u Čaglinu se nalaze tri trgovine, pekara, benzinska postaja, poštanski ured, ambulanta, željeznička stanica, autobusni kolodvor, frizerski salon, ljekarna, tri kafića i poljoprivredna ljekarna. U mjestu je i šumarija Hrvatskih šuma te veterinarska ambulanta.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

U Čaglinu se nalazi Osnovna škola Stjepana Radića, čija je ravnateljica prof. Slađana Švajda.

2020. godine otvorio se Dječji vrtić Čaglin koji se nalazi u blizini osnovne škole.

Šport[uredi | uredi kôd]

  • Nogometni klub NK "Omladinac" koji se nalazi u Kolodvorskoj ulici
  • Školsko-sportska dvorana Čaglin koja se nalazi u blizini osnovne škole

Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

  • Kroz općinu Čaglin prolazi 18. meridijan

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Državni zavod za statistiku - Popis '21. popis2021.hr. Pristupljeno 22. ožujka 2022.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Čaglin koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.