Čaglin

Popis naselja
Čaglin
	; Čaglin Čaglin na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Požeško-slavonska
Načelnik općine	Dalibor Bardač(HDZ)
Naselja u sastavu općine	Čaglin, Darkovac, Djedina Rijeka, Dobra Voda, Dobrogošće, Draganlug, Duboka, Imrijevci, Ivanovci, Jasik, Jezero, Jurkovac, Kneževac, Latinovac, Migalovci, Milanlug, Mokreš, Nova Lipovica, Nova Ljeskovica, Novi Zdenkovac, Paka, Ruševo, Sapna, Sibokovac, Sovski Dol, Stara Ljeskovica, Stari Zdenkovac, Stojčinovac, Veliki Bilač, Vlatkovac, Vukojevica
Površina	179.6 km2
Stanovništvo (2021.)	2122
	Broj stanovnika; Čaglin, Požeško-slavonska [uredi]
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj	34350 Čaglin
	; Čaglin Čaglin na zemljovidu Požeško-slavonske županije

Čaglin je općina u Požeško-slavonskoj županiji u Hrvatskoj.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Čaglin najistočnija je općina Požeško-slavonske županije na nadmorskoj visini od 141 do 227 m. Prostire se na 179,6 km², što čini približno 9,5 % ukupne površine županije. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva iz 2021. godine, gustoća naseljenosti iznosi 11,8 stanovnika na km². U okviru prirodne cjeline zapadne Slavonije, općina Čaglin smještena je na dijelu doline rijeke Londže i obuhvaća veći dio područja Dilj Gore i Krndije. Na sjevernom i istočnom dijelu graniči s Osječko-baranjskom županijom (grad Našice), na južnom dijelu sa Brodsko-posavskom županijom (općinom Podcrkavlje i Sibinj), te na zapadnom dijelu s područjem gradova Pleternice i Kutjeva. Sjedište općine je u naselju Čaglin, smještenom oko 35 km istočno od grada Požege na prometnici Našice – Slavonski Brod. Općinom prolaze dvije državne ceste D53 i D38, te željeznička pruga Pleternica – Našice.

Veći pritoci rijeke Londže koja pripada vodnom području sliva Save su potoci: Krajina, Dobra Voda, Lončarski potok, Pačica, Ruševac, Rosinac, Sovljanski potok i dr.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Čaglin[uredi | uredi kôd]

Stari je Čaglin (Cheglyn) bio rasut po južnom obrežju, a novi Čaglin uz prugu i prema Bektežu. Prvi puta se spominje kao posjed 1316. godine, a 1434. godine kao trgovište. U Čaglinu 1435. godine postoje 2 građanske i 44 kmetske kuće. Pretpostavlja se da se predturski Čaglin nalazio negdje uz Londžu prema Ruševu, budući da se uz Londžu spominje ruševina stare crkve sv. Ivana Krstitelja. Do osnutka župe u Ruševu nakon Turaka, Čaglin je pripadao sesvetskoj župi (sv. XV.). Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća u većem broju doseljavaju Česi i Slovaci iz jugoistočne i sjeverne Slovačke u sljedeća sela: Kneževac, Migalovci, Stari Zdenkovac i Čaglin.

Milanlug[uredi | uredi kôd]

Selo Milanlug je dobio ime po nekadašnjem kutjevačkom vlastelinu Milanu Turkoviću, te šumi koja se nalazila na tom području imena Lug.^[1]

Latinovac[uredi | uredi kôd]

Selo Latinovac se spominje 1413. i 1499. godine kao posjed gradiškog vlastelinstva. U srednjem vijeku zvalo se Krnjakovci.

Ruševo[uredi | uredi kôd]

Selo Ruševo je u općini po broju stanovnika na 4. mjestu odmah iz Milanluga. Prvi puta se spominje 1221. godine kao plemićki posjed, a 1251. godine kao naselje s crkvom Sv. Nikole. Kao župa spominje se 1335. godine, a kao vila i gospoštija 1422. godine. Samo je sjedište gospoštije bilo na brežuljku između Ruševa i Sovskog Dola gdje i danas leže opkopi kao ostaci nekadašnjega utvrđenog plemićkog dvorca.

Draganlug[uredi | uredi kôd]

Selo Draganlug dobilo je ime po Draganu Turkoviću, kutjevačkom veleposjedniku.^[1]

Sovski Dol[uredi | uredi kôd]

Godine 1545. prvi puta se spominje selo Sovski Dol u turskom poreskom popisu i upravo je to dokaz da je selo postojalo i u srednjem vijeku i da mu ime nisu dali Turci nego netko drugi puno godina ranije. U blizini se nalazi Sovsko jezero koje se još naziva ''Modrim okom Slavonije''.

Paka[uredi | uredi kôd]

Sljedeće selo iza Sovskog Dola na cesti do Đakova je Paka. Od godine 1281., kada se Paka prvi puta spominje, u njoj je živjelo više plemića i veleposjednika. Sastojao se od više zaselaka: Mala Paka kod sv. Katarine (današnja Paka), Mala Paka kod sv. Imre ili Emerika (današnji Imrijevci), Kindrova Paka (današnje Kindrovo) i Kraljevska Paka.

Imrijevci[uredi | uredi kôd]

Najistočnije selo čaglinske općine su Imrijevci. Dr. Josip Buturac smatra da naziv ”Imbrijevci” dolazi od neznanja i samovolje školovanih ljudi.

Dobrogošće[uredi | uredi kôd]

Selo Dobrogošće se 1345. godine spominje prvi puta kao posjed plemića koji su imali pridjev “od Dobrogošća”.

Stojčinovac[uredi | uredi kôd]

Pretpostavlja se da se selo davno nazivalo Luna, što nagovještava stari naziv šume u blizini po imenu Lunjevac.

Migalovci[uredi | uredi kôd]

Migalovci se spominju 1422., 1450. i 1498. godine.

Djedina Rijeka[uredi | uredi kôd]

Godine 1312. Djedina Rijeka se prvi puta spominje kao župa, a kasnije kao plemićki posjed i župa. Djedina Rijeka je danas poznata po međunarodnoj biciklističkoj utrci koja se održava svake godine 15. kolovoza i posvećena je časnoj sestri Josipi Nevistić koju su partizani ubili u Drugom svjetskom ratu.

Nova i Stara Ljeskovica[uredi | uredi kôd]

Selo Ljeskovica je nekada pripadalo našičkom plemićkom rodu Aba, a prvi puta se spominje 1322. godine. kao selo sa sedam kmetskih zemljišta i selišta. Na javnoj je draži 1882. godine Vjenceslav Turković, trgovac iz Karlovca, kupio kutjevački veleposjed uz izgrađenu željezničku prugu Pleternica - Našice, te izgradio pilanu u Irenovcu (stari naziv za Novu Ljeskovicu, no većina kuća iz toga razdoblja je srušeno) i podigao 50 kilometara uskotračne industrijske željezničke pruge kojom je dovozio sa svih strana iz okolnih planinskih šuma vlakovima tehnički drvni materijal na novu pilanu.

Sapna[uredi | uredi kôd]

Godine 1435. prvi puta se spominje Sapna.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, općina Čaglin ima 2122 stanovnika,^[2] raspoređenih u 31 naselje. Ukupan broj kućanstava je 689 od kojih je 678 privatnih kućanstava, te 1336 stambenih jedinica od kojih je 1281 stanova za stalno stanovanje. Pad broja stanovnika u općini Čaglin može se primijetiti iz dolje navedenih podataka koji pokazuju pad broj stanovnika za 55.0% u posljednjih 40 godina, za 46.0% u posljednjih 30 godina, za 37.3% u posljednjih 20 godina, te za 24.6% u posljednjih 10 godina.

Općina Čaglin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	3393	3608	3038	3694	4969	6862	7281	8926	8034	8250	7573	6334	4711	3928	3386	2723	2111
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Slavonska Požega koja je 1991. promijenila ime u Požega. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Čaglin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	202	200	160	215	347	511	548	628	580	631	680	727	677	717	677	591	478
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Broj stanovnika općine Čaglin po naseljima[uredi | uredi kôd]


	Godina
Naselje	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.
Čaglin	677	717	677	623	482
Darkovac	20	12	14	16	13
Djedina Rijeka	209	165	165	131	99
Dobra Voda	55	29	12	18	2
Dobrogošće	30	19	11	12	12
Draganlug	20	10	5	3	-
Duboka	177	130	72	64	38
Imrijevci	123	82	51	31	19
Ivanovci	52	37	18	21	16
Jasik	48	19	3	2	-
Jezero	57	33	13	11	7
Jurkovac	67	60	33	18	9
Kneževac	150	131	96	90	60
Latinovac	175	132	84	71	50
Migalovci	210	153	146	130	94
Milanlug	290	297	243	217	206
Mokreš	52	38	22	20	15
Nova Lipovica	45	42	48	38	22
Nova Ljeskovica	512	575	668	498	440
Novi Zdenkovac	23	19	9	10	10
Paka	160	96	61	33	15
Ruševo	429	320	310	273	183
Sapna	180	139	90	81	57
Sibokovac	90	62	53	37	22
Sovski Dol	330	205	155	120	66
Stara Ljeskovica	24	15	16	7	5
Stari Zdenkovac	121	63	46	33	27
Stojčinovac	18	13	7	5	2
Veliki Bilač	78	59	49	37	27
Vlatkovac	190	151	121	85	66
Vukojevica	99	105	88	77	58
UKUPNO	4711	3928	3386	2816	2122

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Izgradnja željezničke pruge i stanice u Čaglinu uvelike je pospješila tadašnje gospodarstvo. Danas, u Čaglinu se nalaze tri trgovine, pekara, benzinska postaja, poštanski ured, ambulanta, željeznička stanica, autobusni kolodvor, frizerski salon, ljekarna, tri kafića i poljoprivredna ljekarna. U mjestu je i šumarija Hrvatskih šuma te veterinarska ambulanta.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Sovsko jezero
Crkva Sv. Alojzije Gonzaga

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

U Čaglinu se nalazi Osnovna škola Stjepana Radića, čija je ravnateljica prof. Slađana Švajda.

2020. godine otvorio se Dječji vrtić Čaglin koji se nalazi u blizini osnovne škole.

Šport[uredi | uredi kôd]

Nogometni klub NK "Omladinac" koji se nalazi u Kolodvorskoj ulici
Školsko-sportska dvorana Čaglin koja se nalazi u blizini osnovne škole

Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

Kroz općinu Čaglin prolazi 18. meridijan

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ ^a ^b Puljić, Matej: Obitelj Turković kao privredni čimbenik razvoja i modernizacije požeške kotline
↑ Državni zavod za statistiku - Popis '21. popis2021.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2022. Pristupljeno 22. ožujka 2022.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Čaglin koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[puljic-1] Puljić, Matej: Obitelj Turković kao privredni čimbenik razvoja i modernizacije požeške kotline

[2] Državni zavod za statistiku - Popis '21. popis2021.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2022. Pristupljeno 22. ožujka 2022.

[1]

[2]