Čaglin
Čaglin | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Požeško-slavonska |
Načelnik | Dalibor Bardač(HDZ) |
Naselja | 31 općinsko naselje |
Površina | 178,2 km2 [1] |
Površina središta | 8,4 km2 |
Koordinate | 45°20′56″N 17°59′20″E / 45.349°N 17.989°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 2 111 [2] |
– gustoća | 12 st./km2 |
Urbano | 478 |
– gustoća | 251 st./km2 |
Poštanski broj | 34340 Kutjevo |
Stranica | opcina-caglin |
Čaglin na zemljovidu Hrvatske |
Čaglin je općina u Požeško-slavonskoj županiji u Hrvatskoj.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Općina Čaglin najistočnija je općina Požeško-slavonske županije na nadmorskoj visini od 141 do 227 m. Prostire se na 179,6 km², što čini približno 9,5 % ukupne površine županije. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva iz 2021. godine, gustoća naseljenosti iznosi 11,8 stanovnika na km2. U okviru prirodne cjeline zapadne Slavonije, općina Čaglin smještena je na dijelu doline rijeke Londže i obuhvaća veći dio područja Dilj Gore i Krndije. Na sjevernom i istočnom dijelu graniči s Osječko-baranjskom županijom (grad Našice), na južnom dijelu sa Brodsko-posavskom županijom (općinom Podcrkavlje i Sibinj), te na zapadnom dijelu s područjem gradova Pleternice i Kutjeva. Sjedište općine je u naselju Čaglin, smještenom oko 35 km istočno od grada Požege na prometnici Našice – Slavonski Brod. Općinom prolaze dvije državne ceste D53 i D38, te željeznička pruga Pleternica – Našice.
Veći pritoci rijeke Londže koja pripada vodnom području sliva Save su potoci: Krajina, Dobra Voda, Lončarski potok, Pačica, Ruševac, Rosinac, Sovljanski potok i dr.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Čaglin[uredi | uredi kôd]
Stari je Čaglin (Cheglyn) bio rasut po južnom obrežju, a novi Čaglin uz prugu i prema Bektežu. Prvi puta se spominje kao posjed 1316. godine, a 1434. godine kao trgovište. U Čaglinu 1435. godine postoje 2 građanske i 44 kmetske kuće. Pretpostavlja se da se predturski Čaglin nalazio negdje uz Londžu prema Ruševu, budući da se uz Londžu spominje ruševina stare crkve sv. Ivana Krstitelja. Do osnutka župe u Ruševu nakon Turaka, Čaglin je pripadao sesvetskoj župi (sv. XV.). Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća u većem broju doseljavaju Česi i Slovaci iz jugoistočne i sjeverne Slovačke u sljedeća sela: Kneževac, Migalovci, Stari Zdenkovac i Čaglin.
Milanlug[uredi | uredi kôd]
Selo Milanlug je dobio ime po nekadašnjem kutjevačkom vlastelinu Milanu Turkoviću, te šumi koja se nalazila na tom području imena Lug.[3]
Latinovac[uredi | uredi kôd]
Selo Latinovac se spominje 1413. i 1499. godine kao posjed gradiškog vlastelinstva. U srednjem vijeku zvalo se Krnjakovci.
Ruševo[uredi | uredi kôd]
Selo Ruševo je u općini po broju stanovnika na 4. mjestu odmah iz Milanluga. Prvi puta se spominje 1221. godine kao plemićki posjed, a 1251. godine kao naselje s crkvom Sv. Nikole. Kao župa spominje se 1335. godine, a kao vila i gospoštija 1422. godine. Samo je sjedište gospoštije bilo na brežuljku između Ruševa i Sovskog Dola gdje i danas leže opkopi kao ostaci nekadašnjega utvrđenog plemićkog dvorca.
Draganlug[uredi | uredi kôd]
Selo Draganlug dobilo je ime po Draganu Turkoviću, kutjevačkom veleposjedniku.[3]
Sovski Dol[uredi | uredi kôd]
Godine 1545. prvi puta se spominje selo Sovski Dol u turskom poreskom popisu i upravo je to dokaz da je selo postojalo i u srednjem vijeku i da mu ime nisu dali Turci nego netko drugi puno godina ranije. U blizini se nalazi Sovsko jezero koje se još naziva ''Modrim okom Slavonije''.
Paka[uredi | uredi kôd]
Sljedeće selo iza Sovskog Dola na cesti do Đakova je Paka. Od godine 1281., kada se Paka prvi puta spominje, u njoj je živjelo više plemića i veleposjednika. Sastojao se od više zaselaka: Mala Paka kod sv. Katarine (današnja Paka), Mala Paka kod sv. Imre ili Emerika (današnji Imrijevci), Kindrova Paka (današnje Kindrovo) i Kraljevska Paka.
Imrijevci[uredi | uredi kôd]
Najistočnije selo čaglinske općine su Imrijevci. Dr. Josip Buturac smatra da naziv ”Imbrijevci” dolazi od neznanja i samovolje školovanih ljudi.
Dobrogošće[uredi | uredi kôd]
Selo Dobrogošće se 1345. godine spominje prvi puta kao posjed plemića koji su imali pridjev “od Dobrogošća”.
Stojčinovac[uredi | uredi kôd]
Pretpostavlja se da se selo davno nazivalo Luna, što nagovještava stari naziv šume u blizini po imenu Lunjevac.
Migalovci[uredi | uredi kôd]
Migalovci se spominju 1422., 1450. i 1498. godine.
Djedina Rijeka[uredi | uredi kôd]
Godine 1312. Djedina Rijeka se prvi puta spominje kao župa, a kasnije kao plemićki posjed i župa. Djedina Rijeka je danas poznata po međunarodnoj biciklističkoj utrci koja se održava svake godine 15. kolovoza i posvećena je časnoj sestri Josipi Nevistić koju su partizani ubili u Drugom svjetskom ratu.
Nova i Stara Ljeskovica[uredi | uredi kôd]
Selo Ljeskovica je nekada pripadalo našičkom plemićkom rodu Aba, a prvi puta se spominje 1322. godine. kao selo sa sedam kmetskih zemljišta i selišta. Na javnoj je draži 1882. godine Vjenceslav Turković, trgovac iz Karlovca, kupio kutjevački veleposjed uz izgrađenu željezničku prugu Pleternica - Našice, te izgradio pilanu u Irenovcu (stari naziv za Novu Ljeskovicu, no većina kuća iz toga razdoblja je srušeno) i podigao 50 kilometara uskotračne industrijske željezničke pruge kojom je dovozio sa svih strana iz okolnih planinskih šuma vlakovima tehnički drvni materijal na novu pilanu.
Sapna[uredi | uredi kôd]
Godine 1435. prvi puta se spominje Sapna.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, općina Čaglin ima 2122 stanovnika,[4] raspoređenih u 31 naselje. Ukupan broj kućanstava je 689 od kojih je 678 privatnih kućanstava, te 1336 stambenih jedinica od kojih je 1281 stanova za stalno stanovanje. Pad broja stanovnika u općini Čaglin može se primijetiti iz dolje navedenih podataka koji pokazuju pad broj stanovnika za 55.0% u posljednjih 40 godina, za 46.0% u posljednjih 30 godina, za 37.3% u posljednjih 20 godina, te za 24.6% u posljednjih 10 godina.
broj stanovnika | 3393 | 3608 | 3038 | 3694 | 4969 | 6862 | 7281 | 8926 | 8034 | 8250 | 7573 | 6334 | 4711 | 3928 | 3386 | 2723 | 2111 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 202 | 200 | 160 | 215 | 347 | 511 | 548 | 628 | 580 | 631 | 680 | 727 | 677 | 717 | 677 | 591 | 478 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Broj stanovnika općine Čaglin po naseljima[uredi | uredi kôd]
Godina | |||||
---|---|---|---|---|---|
Naselje | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Čaglin | 677 | 717 | 677 | 623 | 482 |
Darkovac | 20 | 12 | 14 | 16 | 13 |
Djedina Rijeka | 209 | 165 | 165 | 131 | 99 |
Dobra Voda | 55 | 29 | 12 | 18 | 2 |
Dobrogošće | 30 | 19 | 11 | 12 | 12 |
Draganlug | 20 | 10 | 5 | 3 | - |
Duboka | 177 | 130 | 72 | 64 | 38 |
Imrijevci | 123 | 82 | 51 | 31 | 19 |
Ivanovci | 52 | 37 | 18 | 21 | 16 |
Jasik | 48 | 19 | 3 | 2 | - |
Jezero | 57 | 33 | 13 | 11 | 7 |
Jurkovac | 67 | 60 | 33 | 18 | 9 |
Kneževac | 150 | 131 | 96 | 90 | 60 |
Latinovac | 175 | 132 | 84 | 71 | 50 |
Migalovci | 210 | 153 | 146 | 130 | 94 |
Milanlug | 290 | 297 | 243 | 217 | 206 |
Mokreš | 52 | 38 | 22 | 20 | 15 |
Nova Lipovica | 45 | 42 | 48 | 38 | 22 |
Nova Ljeskovica | 512 | 575 | 668 | 498 | 440 |
Novi Zdenkovac | 23 | 19 | 9 | 10 | 10 |
Paka | 160 | 96 | 61 | 33 | 15 |
Ruševo | 429 | 320 | 310 | 273 | 183 |
Sapna | 180 | 139 | 90 | 81 | 57 |
Sibokovac | 90 | 62 | 53 | 37 | 22 |
Sovski Dol | 330 | 205 | 155 | 120 | 66 |
Stara Ljeskovica | 24 | 15 | 16 | 7 | 5 |
Stari Zdenkovac | 121 | 63 | 46 | 33 | 27 |
Stojčinovac | 18 | 13 | 7 | 5 | 2 |
Veliki Bilač | 78 | 59 | 49 | 37 | 27 |
Vlatkovac | 190 | 151 | 121 | 85 | 66 |
Vukojevica | 99 | 105 | 88 | 77 | 58 |
UKUPNO | 4711 | 3928 | 3386 | 2816 | 2122 |
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Izgradnja željezničke pruge i stanice u Čaglinu uvelike je pospješila tadašnje gospodarstvo. Danas, u Čaglinu se nalaze tri trgovine, pekara, benzinska postaja, poštanski ured, ambulanta, željeznička stanica, autobusni kolodvor, frizerski salon, ljekarna, tri kafića i poljoprivredna ljekarna. U mjestu je i šumarija Hrvatskih šuma te veterinarska ambulanta.
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Sovsko jezero
- Crkva Sv. Alojzije Gonzaga
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
U Čaglinu se nalazi Osnovna škola Stjepana Radića, čija je ravnateljica prof. Slađana Švajda.
2020. godine otvorio se Dječji vrtić Čaglin koji se nalazi u blizini osnovne škole.
Šport[uredi | uredi kôd]
- Nogometni klub NK "Omladinac" koji se nalazi u Kolodvorskoj ulici
- Školsko-sportska dvorana Čaglin koja se nalazi u blizini osnovne škole
Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]
- Kroz općinu Čaglin prolazi 18. meridijan
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ a b Puljić, Matej: Obitelj Turković kao privredni čimbenik razvoja i modernizacije požeške kotline
- ↑ Državni zavod za statistiku - Popis '21. popis2021.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2022. Pristupljeno 22. ožujka 2022.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službena stranica Općine Čaglin
- Prostorni plan uređenja općine Čaglin Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. ožujka 2022. (Wayback Machine)
- Prva vojna izmjera Habsburške monarhije - karta