Jama (poema)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Jama je poema hrvatskoga pjesnika Ivana Gorana Kovačića, napisana kao prosvjed ratnom nasilju. Jedno je od najvećih djela svjetske proturatne književnosti.[1]

Početni stihovi Jame u mapi iz 1944. godine, ilustracija Zlatka Price.[2]

Kao simpatizer Hrvatske seljačke stranke i politike Stjepana Radića koncem 1942. godine zajedno s pjesnikom Vladimirom Nazorom Ivan Goran Kovačić priključio se partizanima.[3] Tada je sa sobom ponio i svoju nedovršenu poemu Jama.[4] Poema Jama, poetsko-grafička mapa, tiskana je u Bariju (1. izd.), Delnicama, Crnoj Lokvi u Petrovoj Gori na Kordunu (2. izd.), Topuskom (tiskana na običnom papiru i uvezana u padobransko platno)[5] i Beogradu, 1944. godine,[6] a ilustrirali su je Zlatko Prica i Edo Murtić. Predgovor izdanju iz 1944. godine napisao je Ivo Frol.[7]

Lirsko epska je poema u kojoj je oblikovana tema zločina na potpuno vjerodostojan način pun realnosti. Pisana je u prvom licu pa kao monološka ispovijed vodi čovjeka iz života u smrt i ponovno ga vraća u život u obliku duhovne ljepote pjesme koja njemu slijepom nadoknađuje izgubljenu fizičku svjetlost.

Oblikovana je tradicionalnim oblikom. Sastoji se od 10 simetričnih pjevanja, a stihovi su većinom jampski jedanaesterci, raspoređeni u pravilno rimovane šestine.[8]

Krv je moje svjetlo i moja tama.
Blaženu noć su meni iskopali
Sa sretnim vidom iz očinjih jama;
Od kaplja dana bijesni oganj pali
Krvavu zjenu u mozgu, ko ranu.
Moje su oči zgasle na mome dlanu.

(...)

Poema je doživjela velik broj izdanja i prijevoda. Izdanje na francuskome jeziku iz 1948. godine (La fosse commune: poème) ilustrirao je Pablo Picasso a Paul Éluard umjesto predgovora napisao je pjesmu "Tombeau de Goran Kovatchich" ("Grob Gorana Kovačića").[9][10]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Mladen Urem, Pjesnik koji je hrvatsku književnost uvrstio u planetarni kontekst, Književna Rijeka br. 2, 2013., str. 12., pristupljeno 6. svibnja 2019.
  2. Ivica Župan, Ivan Goran Kovačić – u povodu 100. godišnjice rođenja. Pjesnik svijetlih i tamnih polja, Vijenac, br. 498., 4. travnja 2013., preuzeto 14. rujna 2013.
  3. Ivica Župan, Ivan Goran Kovačić – u povodu 100. godišnjice rođenja. Pjesnik svijetlih i tamnih polja, Vijenac, br. 498.:
    "Nije bio komunist, čak ni socijalist, nego simpatizer HSS-a kad se s Nazorom zaputio u čamcu preko Kupe u narodnooslobodilačku neizvjesnost. Pjesme koje je kao uvjereni antifašist napisao tijekom 1943. (Mrzimo vas!, Komunističkoj partiji) izrazito su propagandistički intonirane, a s Nazorovim stihovima tiskane u zbirci Hrvatske pjesme partizanke (1943.) kao prosvjedi protiv zločina odišu etičnošću i osjećajem intelektualne i moralne odgovornosti.", 4. travnja 2013., preuzeto 14. rujna 2013.
  4. Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne, Naklada Pavičić, Zagreb, 2004., 2. znat. proš. izd., ISBN 953-6308-56-8, str. 407.:
    "Iz Zagreba je odnio sa sobom nedovršenu poemu Jama, prosvjednu pjesmu koja osuđuje zločin (...)"
  5. Bibliofilska izdanja Ede Murtića, knjiznica-bjelovar.hr, pristupljeno 6. veljače 2019.
  6. Dragutin Tadijanović, Kronologija Ivana Gorana Kovačića, str. 8., u: Memorijalni muzej Ivana Gorana Kovačića, Lukovdol, 1975., pristupljeno 1. kolovoza 2020.
  7. Frol, Ivo, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 14. svibnja 2015.
  8. Kovačić, Ivan Goran, Hrvatski biografski leksikon, Sanda Lucija Udier (2009.), pristupljeno 5. veljače 2019.
  9. Eda Vujević, Goranova ‘Jama’ poetska je Guernica, Slobodna Dalmacija, 20. ožujka 2013., pristupljeno 5. veljače 2019.
  10. La fosse commune : poeme / présenté par Marko Ristitch et précédé du Tombeau de Goran Kovatchitch par Paul Éluard, katalog.kgz.hr, pristupljeno 6. veljače 2019.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Jama


P literature.svg Nedovršeni članak Jama (poema) koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.