Banovići

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Banovići
Grb općine Banovići
Banovici Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Flag of Tuzla Canton.svg Tuzlanska
Sjedište Banovići
Načelnik Bego Birparić
Površina 176 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

26.590 (1991.)
160,48/km²

Banovići su grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Banovići

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Banovići imala je 26.590 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja.

Stanovništvo općine Banovići
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 19.162 (72,06%) 16.440 (68,94%) 14.409 (70,86%)
Srbi 4.514 (16,97%) 4.046 (16,96%) 4.441 (21,84%)
Hrvati 550 (2,06%) 728 (3,05%) 919 (4,51%)
Jugoslaveni 1.928 (7,25%) 2.255 (9,45%) 363 (1,78%)
ostali i nepoznato 436 (1,63%) 377 (1,58%) 202 (0,99%)
ukupno 26.590 23.846 20.334

Banovići (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Banovići
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 3.843 (44,49%) 2.250 (32,92%) 2.147 (39,35%)
Srbi 2.534 (29,33%) 1.989 (29,10%) 2.063 (37,81%)
Hrvati 495 (5,73%) 663 (9,70%) 813 (14,90%)
Jugoslaveni 1.525 (17,65%) 1.774 (25,95%) 287 (5,26%)
ostali i nepoznato 240 (2,77%) 158 (2,31%) 146 (2,67%)
ukupno 8.637 6.834 5.456

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Banovići, Banovići (selo), Borovac, Ćatići, Gornji Bučik, Grivice, Lozna, Milići, Mrgan, Omazići, Oskova, Podgorje, Pribitkovići, Repnik, Seona, Stražbenica, Treštenica Donja, Treštenica Gornja, Tulovići i Željova.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Banovići je u cjelini ušla u sastav Federacije BiH.

Grad Banovići[uredi VE | uredi]

Banovići su mali rudarski grad u sjeveroistočnoj Bosni. Površina banovićke općine iznosi 176 km² (0,34 % teritorije BiH), a prema popisu stanovništva iz 1991.godine u ovom gradu je živjelo 26.507 stanovnika. Broj stanovnika stalno je rastao tako da je npr. 1981.godine broj stanovnika po 1 km² iznosio 135 što je tada bilo iznad prosjeka BiH.

Banovići imaju 19 naselja i oko 74 zaseoka. U samom gradu ima ukupno 14 ulica: Branilaca grada, 119Mbbr., Husinske bune, Rudarska, Habetova, 4.juli, 7.novembar, Radnička, Bozićka Banovića, Zaima Subašića, 27.juli, Skojevska i pionirska. Najduža ulica je “Branilaca grada”, nekadašnja JNA koja se proteže duž cijelog grada od benzinske crpke na ulazu do tržnice i tvornice konfekcije “Borac” Travnik, na izlasku iz grada, a najkraća i možda najljepša ulica je ulica 4.juli koja graniči s gradskim parkom.

Položaj[uredi VE | uredi]

Grad je smješten na sjeverozapadnim obroncima planine Konjuh na nadmorskoj visini 330 - 380 metara, na magistralnom putu koji povezuje dva velika industrijska centra Tuzlu i Zenicu, odnosno dvije velike županije Tuzlansku i Zeničko-dobojsku. Banovići graniče s općinama Lukavac, Živinice, Kladanj, Olovo i Zavidovići i na taj način predstavljaju tromeđu županija Tuzlanske, Sarajevske i Zenicko-dobojske, udaljeni su od Tuzle 36 km, a od Sarajeva, glavnog grada BiH 110 km. Najbliža morska luka je udaljena blizu 300 km (luka Ploče, Republika Hrvatska) i uz normalne vremenske i prometne okolnosti iz Banovića se na more može stići za oko pet sati vožnje automobilom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Danasnje ime Banovići su dobili prema stećku Božićka Banovića, nadgrobnom spomeniku iz srednjeg vijeka koji ja lociran u istoimenom selu nedaleko od grada. Stećak je u obliku sarkofaga s kamenim postoljem veličine 2,20 x 0,90 x 0,70 m. Na prednjoj strani je stiliziran cvijet, a s bočne strane je natpis na bosančici sljedeceg sadržaja: Ase (ovdje) lezi Božićko Banović, na svojoj zemlji, na plemenitoj Dramesini, a postavise (stećak) Hlapac i Obodin i Branko s braćom. Na podrucju Banovića je pronađen i kovani novac iz za koga se pretpostavlja da potječe iz vremena 250 godina prije Krista, dakle iz Rimskog perioda. Raniji naziv Litva, sto ga je grad dobio po istoimenoj rijeci koja kroz njega protječe, etimološki je nedefiniran.

Klima[uredi VE | uredi]

Kontinentalna i umjereno-kontinentalna klima u Banovićima ima za posljedicu topla ljeta s pljuskovima i oštre vjetrovite zime s manjim količinama snježnih padalina. U prosjeku je svaki treći dan oblačno vrijeme s tim sto je ljetna oblačnost kratkotrajna. Najčešći su vjetrovi iz sjevernog kvadranta. Relativno često javlja se i grad. Analize i procjene klimatskih karakteristika Banovića i okolice proizvoljne su i uglavnom empirijske jer na području općine nema niti jedne meteorološke stanice.

Hidrografija[uredi VE | uredi]

Općina je obuhvaćena slivnim podrucjima Krivaje i Spreče, a orijentirana dolinama rijeka Litve i Turije. Ponivka, Hodžin potok, Jablanica, Bukovac, Turija, Litva, Radina, Brestica, Brloznik, Draganja, Ostružnica, Begov potok, pripadaju sjevernom području općine i slivu Spreče, a u zapadnom dijelu, južnog, brdsko-planinskog područja razvijeno je nekoliko manjih slivova koji pripadaju glavnom toku rijeke Krivaje.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Čitavo područje odlikuje se nagibom terena prema sjeveru i dijelom prema istoku te se prema tome može podijeliti na ravničarske, na sjeveru i na sjeveroistoku, brdsko-planinsko sjeverno od ravničarske depresije i brdsko-planinsko s više izrazenim karakteristikama planinskog reljefa u području južno od ravničarske depresije. Postanak, razvoj i rast općine determiran je eksploatacijom veoma kvalitetnog uglja koji je i danas značajan izvor energije. Kao jedan od centara bosanskohercegovačkog rudarstva Banovići su u dosadasnjoj povijesti postigli izuzetne rezultate u eksploataciji uglja.

Turizam[uredi VE | uredi]

Konjuh je jedna od rijetkih planina u BiH kojom se moze šetati slobodno i bez straha od mina jer je ova planina imala sreću da je ovaj posljednji rat zaobiđe. Banovići imaju i dva hotela: hotel Litva, smješten u strogom središtu grada i hotel Zlaća smjesten u samom podnožju planine Konjuh. Hotel Zlaća je naročito atraktivan za visinske pripreme sportaša, za kongrese i seminare, odmor i svaku vrstu rekreacije. Kapaciteti ovog prelijepog objekta su skoro redovito zauzeti što iziskuje potrebu proširivanja kapaciteta i obogaćivanja sadržaja stiže za oko sat vremena. Tu se može odmoriti u planinarskom domu uz čaj i čašicu razgovora s ljubaznim banovićkim planinarima, a onda nastaviti jednim od putova koji vode do vrha Konjuha. Najkraćim se stiže za dva i pol sata.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Izuzev nekoliko manjih poduzeća banovićko gospodarstvo je uglavnom orjentirano na zadovoljavanje i funkcioniranje rudnika. Postoje nalazišta ugljena.

Šport[uredi VE | uredi]

Šah, športski ribolov i planinarenje u Banovićima, također imaju dugu tradiciju. Banovićki ribolovci su ekipa koja dostojno reprezentira ovaj grad. Banovići imaju i svoje skaute koji su na gotovo svim dosadašnjim prije i poslijeratnim natjecanjima osvajali najviša priznanja.

Kultura[uredi VE | uredi]

Zgrada Radničkog doma u Banovićima središte je kulturnih događanja. U ovom prelijepom zdanju smjestene su prostorije radija i televizije Banovići, gradska knjižnica i čitaonica, suvremeno opremljena i jedna od najboljih u BiH, kazališna dvorana, zatim bilijar sala, restoran...

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.