Jure Vujić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Jure Vujić
Rođenje 26. siječnja 1965.
Mjesto rođenja Knin
Polje politologija

Jure Vujić (Knin, 26. siječnja 1965.) je hrvatski pravnik, diplomat, politolog, esejist, povratnik iz hrvatskog iseljeništva, hrvatsko-francuski pisac i mislilac. Stručno se bavi geopolitikom, geostrategijom i istraživanjima međunarodnih odnosa.

Životopis[uredi VE | uredi]

Mladost i obrazovanje[uredi VE | uredi]

Rođen je u Kninu 26. siječnja 1965. godine. Srednje je školovanje završio u Francuskoj. U Parizu je završio gimnaziju. Na Pariškom je Sveučilištu pravnih, društvenih i gospodarskih znanosti - Pariz II (Université Panthéon Assas - Paris II) diplomirao pravo. Godine 1995. je položio pravosudni ispit. Bio je prvi civilni polaznik na Ratnoj Školi oružanih snaga Republike Hrvatske Ban Josip Jelačić. Diplomirao je 2006. godine.

Znanstveno-publicistički rad[uredi VE | uredi]

Pisao je članke za hrvatske i međunarodne znanstvene časopise. Objavio je stotinjak znanstvenih članaka na području geopolitike, sociologije i filozofije. Piše za hrvatske dnevnike i tjednike Fokus, Vjesnik, Vijenac,[1] Kolo, [2] portal Hrsvijet.net,[3][4] francuske časopise Au fil de l’Epee, Eurasia, Geostrategie, Krisis, Elements, Infoguerre i druge.

Obnašao je dužnost pročelnika Odjela za politologiju Matice hrvatske. Član je Pariške odvjetničke komore. Član je upravnog odbora Centra za međunarodne studije u Zagrebu.[5]

Plagiranje[uredi VE | uredi]

Vujić je, 2012. godine, poslao zahtjev Fakultetu političkih znanosti da mu se omogući prijava doktorske disertacije bez završenog doktorskog studija - na što pravo imaju “osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja”. Vijeće Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu ustanovilo je kako je Vujić u svom članku pod naslovom “Turski neo-otomanizam kao postmoderni islamski model” cijele tri stranice prepisao iz članka “Nova turska politika i pitanje Bosne i Hercegovine” Dejana Jovića iz 2010. godine te stoga odbilo njegov zahtjev za prijavu doktorske disertacije. [6] Vujić je priznao plagiranje i osobno se ispričao profesoru Joviću. [7]

Međutim, brzo se ustanovilo da nije bilo riječ o "plagiranju" već o pokušaju diskreditiranja Vujića zbog svojih "nacionalističkih" i državotvornih političkih stavova od strane Dejana Jovića poznatog zbog neojugoslavenskih stajališta i same Uprave FPZG-a i liberalno-lijevog tiska. Jedna je kolegica pokrenula uradak u časopisu „Političke analize „ pod naslovom „Anatomija jednog plagijata“ u je neprimjereno prozvala Vujića za "plagiranje manjeg djela Jovićeva teksta". Iskonstruirane optužba za plagiranje usmjerena protiv Vujića nikada nije utvrđena i potvrđena od strane neovisnog neutralnog znanstvenog ili pravnoga tijela protiv Vujića. Ta je optužba trebala je služiti za obračun sa prof. R. Vukadinovićem koji je ujedno bio i glavni urednik časopisa „Međunarodne studije „u kojem je objavljen sporni Vujićev teksthttps://hu-benedikt.hr/?p=34088. https://hu-benedikt.hr/?p=3408-Pozadina Nacionalovog napada na predsjednicu Grabar-Kitarović i na geopolitičara Juru Vujića Poslije se ispostavilo da nije bilo riječ o nikakvom plagijatu već o podmetanju i nemaru tadašnjeg uredništva,u kojem je mali dio Jovićevog teksta iz Vujićeve radne verzije ugrađen u korpus definitivnog teksta ( Vujić je to i javno u medijima potvrdio ), i to bez prethodne potrebne autorizacije autora. Unatoč tome što je Vujić odmah pismeno demantirao lažne optužbe o "navodnom plagijatu", lijevo-liberalni mediji u RH su i nadalje podupirali Jovićeve prozivke. Sporni Vujićev članak je u "Časopisu "Međunarodne studije" uredno prošao proceduru recenzije i objavljen je u navedenomn časopisu sa potrebnom kategorizacijom, bez da je itko tražio od recezenta bilo kakve dodatne provjere. Vujić je u prilog zahtjeva i prijave doktorske disertacije, prijavio brojne francuske i hrvatske znanstvene članke i knjige, a Fakultetsko vijeće FPZG je namjerno i brzopleto ne poštivajući proceduru prethodnih savjetovanja i konzultiranja s autorima članka, odabralo stručno povjerenstvo u kojoj je imenovan i D. Jović ( skupa sa V.Cvrtilom, N. Zakošekom i Damirom Grubišom) koji su samo pristrano potvrdili optužbe D. Jovića.

Vujić je zbog svojih angažiranih javnih istupa i pisanja često bio meta medija iz jedne medijske kuće o čemu svjedoči brojni huškački i članci istog tiska povodom izlaska njegove knjige o generalu Gotovini ili pak knjige o pozadini diktatorske vladavine J. B. Tita („Trg Maršala Tita-Mitovi i realnosti titoizma) i knjige „Intelektualni terorizam“ u izdanju Hasanbegović.

Djela[uredi VE | uredi]

Napisao je knjige:

  • Fragmenti geopolitičke misli, 2004., ISBN 9539768888
  • Hvalospjev izmicanju - Eloge de l’esquive, 2006., ISBN 9532071113
  • Geopolitičko značenje Republike Hrvatske u Regiji Mediteran, 2007., ISBN 9789537010782
  • Trg Maršala Tita - mitovi i realnosti titoizma, 2007., ISBN 9789539588302
  • Intelektualni terorizam - heretički brevijar, 2007., ISBN 9789539969835
  • Hrvatska i Mediteran: geopolitički aspekti, 2008., ISBN 9789537010782
  • Kad anđeli utihnu: apokrif Ante Gotovine, 2009., ISBN 9789535565604
  • Nord Sud L'honneur du vide, filozofski eseji, izdavač: NSE-Bruxelles
  • Anamneses et transits, filozofski eseji, izdavač: NSE-Bruxelles
  • L’Ailleurs europeen, izdavač: Avatar, Paris
  • Rat svjetova: Euroazijanizam protiv Atlantizma, izdavač: Jesenski i Turk
  • Geopolitika multipolarnog svijeta - razumijeti svijet 21. stoljeća (2015.) [8]
  • Radikalna misao: fenomenologija političkog radikalizma (2016.) [9]

Suautor je u zbornicima:

  • Geopolitički aspekti nafte i vode, 2008.
  • European Union and global democracy, 2009.
  • Represija i zločini komunističkog režima u Hrvatskoj, 2012.

Izvori[uredi VE | uredi]

Bilješke i literatura
  1. Jure Vujić: Treba li hrvatska ljevicu i desnicu, 10. ožujka 2013., Croative.net/Vijenac/hrsvijet
  2. Franjo Tuđman - obnovitelj hrvatskog "suverenizma", piše Jure Vujić, Kolo, 2010., Broj 03-04, ISSN 1331-0992
  3. Jure Vujić: Je li hrvatska nacija politička? , Hrsvijet.net, 18. travnja 2013.
  4. Jure Vujić: Duh hrvatske palanke neće doživjeti katarzu
  5. Tko je tko, Centar za međunarodne studije, medjunarodne-studije-hums.hr, pristupljeno 8. ožujka 2016.
  6. [1], Jutarnji list, Razotkriven plagijat na FPZ-u: Savjetnik MVEP-a htio ići na doktorat s prepisanim radom.
  7. [2], Večernji list, Jure Vujić iz MVEP-a plagirao predsjednikova savjetnika.
  8. Jure Vujić, Geopolitika multipolarnog svijeta - razumijeti svijet 21. stoljeća, Institut za geopolitiku i strateška istraživanja, Zagreb, 2015. ISBN 9789535840107
  9. Jure Vujić, Radikalna misao: fenomenologija političkog radikalizma, Alfa, Zagreb, 2016. ISBN 9789532977875

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Mrežna mjesta