Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ljudevit Gaj

Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroǏubneh, narodneh i prigospodarneh temeǏov i zrokov (1) je pravopisno i slovopisno djelo Ljudevita Gaja, tiskano u Budimu 1830. godine dvojezično, na hrvatskome i njemačkom jeziku, u komu nudi slovopisna rješenja po uzoru na Husovu češku abecedu. Potaknut primjerom i nastojanjima Vitezovića, nastoji za svaki fonem u hrvatskom jeziku uvesti jedan grafem latiničkoga pisma.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Gaj je djelo napisao pod naslovom Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaña, poleg mudrol̃ubneh, narodneh i prigospodarneh temel̃ov i zrokov rabeći slova s nadslovnim dijakritičnim znacima u obliku tilde (˜), te je djelo pod tim naslovom dobilo odobrenje cenzora za objavljivanje. Kako u tiskari nisu imali sve potrebne nadslovke djelo je tiskano s djelomično upotrijebljenim tildama (u slovima: c͂, z͂, s͂, n͂, g͂, ), kvačicama (u slovima i ď) te i kvačicama i tildama u slučaju slova n͂ (ñ) odnosno ň.

Gajeva abeceda[uredi | uredi kôd]

Današnji slovored MFA Rukopis Kratke osnove Tiskana Kratka osnova Pravopisz (1835.)
A, a /a/ A, a A, a A, a
B, b /b/ B, b B, b B, b
C, c /ts/ C, c C, c C, c
Č, č /tʃ/ C̃, c͂ C̃, c͂ Č, č
Ć, ć[1] /tɕ/ T̃, t̃ T̃, t̃ Tȷ́, tȷ́ (ali i Ć, ć)
D, d /d/ D, d D, d D, d
, dž[1] /dʒ/ G̃, g͂ G̃, g͂ Gȷ́, gȷ́
Đ, đ /dʑ/ D̃, d̃ Ď, ď Dȷ́, dȷ́
E, e /e/ E, e E, e E, e
F, f /f/ F, f F, f F, f
G, g /ɡ/ G, g G, g G, g
H, h /x/ H, h H, h H, h
I, i /i/ I, i I, i I, i
J, j /j/ J, j J, j J, j
K, k /k/ K, k K, k K, k
L, l /l/ L, l L, l L, l
Lj, lj /ʎ/ L̃, l̃ , Lȷ́, lȷ́
M, m /m/ M, m M, m M, m
N, n /n/ N, n N, n N, n
Nj, nj /ɲ/ Ñ, n͂ Ñ, n͂,
te Ň, ň
Nȷ́, nȷ́
O, o /o/ O, o O, o O, o
P, p /p/ P, p P, p P, p
R, r /r/ R, r R, r R, r
S, s /s/ S, s S, s S, s
Š, š /ʃ/ S̃, s͂ S̃, s͂ Š, š
T, t /t/ T, t T, t T, t
U, u /u/ U, u U, u U, u
V, v /ʋ/ V, v V, v V, v
Z, z /z/ Z, z Z, z Z, z
Ž, ž /ʒ/ Z̃, z͂ Z̃, z͂ Ž, ž

Poslije je Ljudevit Gaj zbog kompromisne politike odustao od svoje abecede i slovopisnoga rješenja za hrvatski jezik koje je najbolje ostvarivalo Vitezovićev ideal (jedan grafem za jedan fonem) inspiriran hrvatskim glagoljičkim pismom, te razvio Ilirsku abecedu, koja je bila temelj za današnju hrvatsku abecedu.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Napomene[uredi | uredi kôd]

  • (1)  Standardni prikaz u wikipedijinom fontu (Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroǏubneh, narodneh i prigospodarneh temeǏov i zrokov) ne prikazuje slovo Ǐ (s kvačicom ˇ) na odgovarajući način, stoga se naslov navodi i u drugom fontu: Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroľubneh, narodneh i prigospodarneh temeľov i zrokov
  • Rukopis Gajeve »Kratke osnove« nalazi se u spisima Gajeve ostavštine u U Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
  • Zavinjeni nadslovak (krović) javlja se u tekstu u dva slučaja.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroľubneh, narodneh i prigospodarneh temeľov i zrokov, Budim, 1830.
  • Nikša Stančić, »Grafija i ideologija: hrvatski narod, hrvatski jezik i hrvatska latinica Ljudevita Gaja 1830. i 1835. godine«, Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Knj. 492., Razred za društvene znanosti, Knj. 43. (2005.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2005., str. 261. − 296., URL: http://www.hazu.hr/~azrnic/eRad492/Rad492Stancic.pdf (pristupljeno: 27. siječnja 2015.)
  • Marija Zinka, Jasna Šego, Jelena Vignjević, Hrvatski jezik, jezično izražavanje i književnost III: udžbenik za treći razred četverogodišnjih strukovnih škola, 6. izd., Profil International, Zagreb, 2008., ISBN 953-200-749-0, str. 90. i 91.
  • Josip Vončina, Jezična baština: lingvostilistička hrestomatija hrvatske književnosti od kraja 15. do početka 19. stoljeća, Književni krug, Split, 1988., ISBN 86-7397-011-3, str. 311. i 312.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Nikša Stančić, »Grafija i ideologija: hrvatski narod, hrvatski jezik i hrvatska latinica Ljudevita Gaja 1830. i 1835. godine«, Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Knj. 492., Razred za društvene znanosti, Knj. 43. (2005.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2005., str. 261. − 296., podatak sa str. 265., URL: http://www.hazu.hr/~azrnic/eRad492/Rad492Stancic.pdf (pristupljeno: 27. siječnja 2015.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Ljudevit Gaj