Jan Hus
Jan Hus (Husinec, oko 1371. – 6. srpnja 1415.), češki protestantski teolog, propovjednik i reformator. Bio je privremeno rektor Karlovog sveučilišta u Pragu. Spaljen je na lomači 6. srpnja 1415. tijekom Sabora u Konstanzu.
6. srpnja u Češkoj se obilježava kao Dan Jana Husa (Den upálení mistra Jana Husa).
Porijetlom je iz seljačke obitelji, rođen u mjestu Husinec u Češkoj.
1396. magistrirao na Karlovu sveučilištu u Pragu, 1401. postao dekan Filozofskog fakulteta, a 1402. rektor sveučilišta. 1406. dovršio je svoj spis O češkom pravopisu, u kojem je dao osnovicu ne samo za češki pravopis, već i za način kako treba prilaziti reformi pravopisa uopće. Zato Husa smatraju tvorcem češkog književnog jezika.
U svojim javnim istupima Hus je osuđivao zlouporabe, zahtijevao je skromniju Crkvu, prevođenje Biblije na narodni jezik, te odbacio mnoge nauke Katoličke Crkve. Kako se Katolička Crkva u češkim zemljama nalazila u rukama njemačkih svećenika, Husovo je učenje u narodu zadobilo velik broj pristaša. 1409. protupapa Aleksandar V. proglasio ga je heretikom, te izopćen iz crkve. Kada je 1412. ustao protiv bule protupape Ivana XXIII. kojom se podjeljuju oprosti, ekskomunikacija je ponovljena. Njegovu pozornost na Bibliju kao jedini teološki autoritet skrenuli su spisi Johna Wycliffa.
1412. održao je poznati govor Quaestio magistri Johannis Hus de indulgentiis koji je doslovce bila kopija zadnjeg poglavlja Wycliffove knjige De ecclesia ('O crkvi'). Hus i njegovi pristaše odbacili su odgovore teologa s praškog sveučilišta i spalili papinu bulu.
Govoreći o dogmama katoličke Crkve navodno je izjavio: "Čak i da me stave na lomaču koja mi je već pripremljena, nikad ne bih prihvatio njihova teološka učenja".[nedostaje izvor] Govoreći o papi navodno je izjavio: "Papa je antikristova inkarnacija", čak je išao i dalje te je dodao da ga se može naći u Rimu.[nedostaje izvor]
Jan Hus je dobio poziv na Sabor u Konstanzi od cara Žigmunda Luksemburškog, koji mu je osobno jamčio da mu neće biti suđeno na tom koncilu. Nakon rasprava s koncilijaristima, Hus je rekao kako je došao bez ičije privole te je nakon toga Žigmund prestao štititi Husa.
Njegova smrt pokrenula je lavinu prosvjeda i Husitske ratove neposredno nakon njegove smrti. Žigmund se uspio 1431. nagoditi s husitima pa su sukobi prestali.
Povijesna je zanimljivost da isti papa koji ga je osudio na smrt protupapa Ivan XXIII. bačen u isti zatvor u kojem je on utamničio Jana Husa i bio zatvoren zbog ubojstva, simonije (kupovanje papinske titule), preljuba i ostalih grijeha, te tamo ostao do 1418., a umro godinu dana poslije. Osudio ga je crkveni Koncil u Konstanzu, te ga i službeno proglasio protupapom.
Govoreći o Janu Husu Martin Luther je navodno izjavio: "Ako se takvog čovjeka smatra heretikom, onda nitko na svijetu nije pravi kršćanin."
O Janu Husu izjasnio se i papa Ivan Pavao II. u svome govoru sudionicima Međunarodnog simpozija o Janu Husu 17. prosinca 1999., rekavši: »Osjećam dužnost izreći duboku žalost zbog okrutne smrti kojoj je podvrgnut Jan Hus, te zbog rane koja je time nanijeta umu i srcu češkoga naroda, što je postalo izvorom sukoba i podjela. Već za svoga prvog posjeta Pragu izrazio sam nadu da će se moći poduzeti odlučno koraci na putu pomirenja i istinskoga jedinstva u Kristu. Rane prošlih stoljeća moraju se liječiti novim uvidom i utemeljenjem potpuno obnovljenih odnosa«.[1]
- ↑ Govor Ivana Pavla II. o Janu Husu, 1997. vatican.va
