Muzej povijesti umjetnosti u Beču
Muzej povijesti umjetnosti u Beču![]() | |
---|---|
![]() | |
Osnovan | 1871. |
Smještaj | Burgring 1, Beč, Austrija |
Vrsta | Umjetnički muzej |
Broj posjetitelja | 559.150 (2010.)[1] |
Ravnatelj | Sabine Haag |
Službena stranica | www.khm.at |
Muzej povijesti umjetnosti u Beču (njemački: Kunsthistorisches Museum) je muzej umjetnosti u Beču (Austrija) koji je smješten u reprezentativnoj palači na Ringstraßeu. Njegova kolekcija obuhvaća djela od starog Egipta do 18. stoljeća, od čega se osobito vrijednom ističe kolekcija renesansnih i baroknih slika talijanske, njemačke, flamanske i španjolske slikarske škole.[2]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Muzej povijesti umjetnosti je izgrađen kako bi udomio dragocjenu habsburšku kolekciju umjetnina, ali i kako bi ona bila dostupna javnosti. Otvorio ga je 1891. godine, iste godine kad i Prirodoslovno-povijesni muzej u Beču (Naturhistorisches Museum), Austro-Ugarski car Franjo Josip I.[2] Oba ova muzeja imaju identične vanjštine i gledaju jedan u drugi preko trga Marije Terezije (Maria-Theresien-Platz). Oba su također izgrađena od 1872. – 91. godine prema planovima arhitekata Gottfrieda Sempera i Karla Freiherra von Hasenauera. Semper je želio obnoviti ideju rimskog foruma s dvije simetrične neobarokne muzejske palače preko puta carske palače Hofburg i velikog pristupnog trga Heldenplatz. Između palača smjestio je veliki trg-park Marije Terezije s velikim spomenikom carice u središtu.
Sama građevina je kvadratičnog plana sa središnjom osmerokutnom kupolom, visine 60 m, iznad glavnog pročelja od pješčenjaka. Unutrašnjost je raskošno ukrašena mramorom, štukom, zlatom i slikama.
Kolekcija[uredi | uredi kôd]

Glavna kolekcija muzeja je ona Habsburgovaca, i čini ju ponajviše portreti i oklopi koje su skupili Ferdinand II. Tirolski i car Rudolf II., te slike koje je skupio nadvojvoda Leopold Wilhelm Austrijski.[3]
Pored njih, tu su smještene i kolekcije staroegipatskih i bliskoistočnih umjetnina, starogrčkih i starorimskih umjetnina, kolekcija skulptura i djela primijenjenih umjetnosti, kabineti kovanica i knjižnica.
U novom krilu palače Hofburg smještena je kolekcija umjetnina iz starogrčkog Efeza (na današnjoj Turskoj obali), nastala tijekom sedam ekspedicija od 1896. – 1906. god. Pored ove kolekcije u palači Hofburg se nalaze i druge kojima upravlja uprava Muzeja povijesti umjetnosti: zbirka starih muzičkih instrumenata, zbirka dvorskih lovačkih trofeja, te Carski trezor s vladarskim predmetima austrijskog nadvojvodstva, Austrijskog Carstva i Svetog rimskog carstva. Muzej povijesti umjetnosti upravlja i kolekcijom carskih kočija i automobila u dvorcu Schönbrunn, te kolekcijom nadvojvode Ferdinanda II. u dvorcu Ambrasu u Innsbrucku (od 1950.). Od siječnja 2001. god. i Etnološki muzej na Heldenplatzu i Austrijski muzej kazališta na trgu Lobkowitz priključeni su Muzeju povijesti umjetnosti.
Neke od slavnih umjetnina muzeja:
Apoksiomen, 3. stoljeće pr. Kr. Eutropije, 5. stoljeće Kruna Svetog Rimskog Carstva, 10. stoljeće Jan van Eyck, Kardinal Niccolò Albergati, oko 1435. Andrea Mantegna, Sveti Sebastijan, oko 1458. Rafael, Gospa od livade, 1505. Giorgione, Tri filozofa, oko 1507. Albrecht Dürer, Car Maximilian I., 1519. Correggio, Jupiter i Ija, oko 1530. Giuseppe Arcimboldo, Ljeto, 1563.
Benvenuto Cellini, Solnica Franje I., 1543. Tintoretto, Čovjek s bijelom bradom, oko 1570.
Caravaggio, Kruna od trnja, 1602.-07.
Anthonis van Dyck, Samson i Dalila, oko 1629.
Peter Paul Rubens, Autoportret, 1639.
Rembrandt, Autoportret, 1652.
Thomas Gainsborough, Krajolik u Suffolku, oko 1748.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Broj posjetitelja svjetskih muzeja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. srpnja 2012., The Art Newspaper (engl.) Pristupljeno 4. kolovoza 2017.
- ↑ a b The Museum (engleski). Kunsthistorisches Museum. Pristupljeno 25. lipnja 2012.
- ↑ Kunsthistorisches Museum (engleski). Encyclopædia Britannica Online. Pristupljeno 25. lipnja 2012.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službena stranica muzeja (engl.)
- Kunsthistorisches Museum na portalu Encyclopædia Britannica Online (engl.)
- Kružna panorama ulaza