Harbin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Harbin
ᡥᠠᠯᠪᡳᠨ
哈尔滨市
Glavna avenija u Harbinu 2013.
Glavna avenija u Harbinu 2013.
Zastava Harbina
Zastava
Grb Harbina
Grb
Nadimak: Grad leda, Orijentalni Pariz, Istočna Moskva, Biser na labuđim leđima
Koordinate: 45°45′N 126°38′E / 45.75°N 126.633°E / 45.75; 126.633Koordinate: 45°45′N 126°38′E / 45.75°N 126.633°E / 45.75; 126.633
Država Flag of the People's Republic of China.svg Kina
Kineska pokrajina Heilongjiang
Naselje prije 1115.
Grad 1898.
Vlast
 - Gradonačelnik Song Xibin (宋希斌, 2012.-)
Površina
 - Ukupna 53.068 km2
 - Urbano područje 609 km2
Visina 150 m
Stanovništvo (2010.[1])
 - Grad 10.635.971
 - Gustoća 200/km2
 - Urbano područje 5.282.093
 - Urbana gustoća 8.400/km2
Vremenska zona UTC+8 (UTC)
Poštanski broj 150000
Pozivni broj 451
Registarske pločice 黑A, 黑L
BDP (2013.) 117,99 USD ($)
- po glavi stanovnika 11.671 $
Službena stranica www.harbin.gov.cn
Zemljovid
Harbin na karti Kina
Harbin
Harbin
Harbin na karti Kine

Harbin (mandžurijski: ᡥᠠᠯᠪᡳᠨ; kineski: 哈尔滨, pinyin: Hārbīn) je glavni i najveći grad kineske pokrajine Heilongjiang, na sjeveroistoku Kine. Harbin je osmi grad po veličini u Kini (prema popisu iz 2010.[1]), te predstavlja političko, ekonomsko, znanstveno, kulturno i telekomunikacijsko središte sjeveroistočne Kine.

Ime Harbin je mandžurskog podrijetla, i znači „mjesto za sušenje ribarskih mreža”.

Razglednica Harbina: Trg Hongbo, Spomenik kontroli poplava, Katedrala sv. Sofije, most Songpu, Glavna avenija, Svijet leda i snijega u Harbinu.

Zemljopisne odlike[uredi VE | uredi]

Satelitska slika Harbina i okolice 2010.

Harbin leži na na krajnjem sjeveroistoku Kine, na površini od 53.068 km². Grad se većinom smjestio duž južnih obala rijeke Sungari (Sōnghuā),[2] na ravničarskom terenu prosječne nadmorske visine 150 m.

Klima[uredi VE | uredi]

Po Köppenovoj klasifikaciji klime Harbin ima umjereno kontinentalnu klimu, ali je zbog blizine Sibira temperatura zimi vrlo hladne, tako je u siječnju prosječna temperatura 18,4 °C, ali u srpnju 23 °C. Na grad padne prosječno oko 524 milimetara padalina i to većinom ljeti.

Povijest[uredi VE | uredi]

Harbin oko 1940.

Harbin je sve do 1896. bio malo ribarsko selo pod imenom Alejin (Čast). Svoj brzi rast u veliki grad zahvaljuje izgradnji kineske istočne željeznice kroz Mandžuriju koju su gradili Rusi krajem 19. st. i početkom 20. st. Izabrali su Harbin kao središte za izgradnju željezničkih pruga, kojim su 1904 povezali Transibirsku željeznicu od Bajkalskog jezera u Sibiru sa lukom Vladivostok na Japanskom moru. Harbin je bio i baza za ruske vojne operacije u Mandžuriji, za vrijeme Rusko-japanskog rata (1904. -1905.), a nakon rata je bio pod privremenom zajedničkom kinesko - japanskom upravom. Nakon Oktobarske revolucije 1917. god. grad je postao utočište za brojne izbjeglice iz Rusije, tako da je to vrijeme imao najviše ruskog stanovništvo, u usporedbi sa bilo kojim gradom izvan Sovjetskog Saveza. [2]

Ulica Kitayskaya, danas Glavna avenija, oko 1945.

Tijekom razdoblja u japanske vladavine nad Mandžurijom za njihove marionetske države - Mandžukuo (1932. -1945.), Harbin je bio dio provincije Binjiang. Mjesto u kom su Japanci eksperimentirali sa biološkom ratovanjem za vrijeme Drugog svjetskog rata. Jedinice Crvene armije zauzele su grad u 1945., a godinu dana kasnije preuzele su ga jedinice Mao Ce Tunga i odatle krenule na svoj ​​pohod na sjeveroistok Kine. Nakon rata grad je počeo ubrzano rasti, kako brojem stanovnika, tako i brojem industrijskih pogona. [2]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Spomenik sovjetskim vojnicima u Harbinskom okrugu Nangang, izgradila je sovjetska Crvena armija 1945.
Crkva sv. Sofije

Harbin su zvali „Istočna Moskva” zbog velikog broja građevina izgrađenih prije 1950-ih pod ruskim utjecajem u stilu baroka s bizantskim pročeljima, te kasnije socijalističkog realizma (npr. Centralna avenija, započeta 1898.). Današnji grad brzo mijenja svoj izgled, jer se umjesto starih građevina grade novi armirano betonski objekti. Iznimka je dobro očuvana crkva sv. Sofije u kvartu Daoli, najveća je od nekoliko preostalih pravoslavnih crkava. [2] Mnogi građani su vjerovali kako je pravoslavna crkva oštetila lokalni feng shui, pa su 1921. godine donirali novac za izgradnju kineskog budističkog samostana, Hrama blaženstva Ji Le.

Harbin je postao svjetski poznat po svom tradicionalnom Zimskom festivalu, obično od početka siječnja do sredine veljače, na kojem je glavna atrakcija izrada skulptura od leda.[2] Festival je prvi put organiziran 1984. i sada je postao zimska turistička atrakcija. Jedan je od četiri najveća festivala leda i snijega na svijetu (uz festival snijega u Sapporu, skijaški festival u Oslu i zimski solsticij u Quebecu).

Pogled iz zraka na Harbinsku operu

Harbin je prepoznao i UNESCO kao „glazbeni grad” i dio je „mreže krativnih gradova” od 2010. god. Osnovan 1908., Simfonijski orkestar Harbina bio je najstariji kineski simfonijski orkestar. Prva glazbena škola u Harbinu bila je i prva glazbena škola u Kini, koja je osnovana 1928. godine. Harbinska opera u kulturnom središtu okruga Songbei, arhitekta Ma Yansonga, je otvorena 2015. god. i već se proslavila kao jedinstven koncept građevine u skladu s okolnim vodenim krajolikom.

Uprava[uredi VE | uredi]

Pod-pokrajinski grad Harbin je nadležan za 9 distrikta, 2 grada sa statusom okruga i 7 okruga:

Zemljovid Harbina
Kod[3] Podjela Površina km2[4]
Stanovništvo (2010.) Sjedište Poštanski broj Pod-podjele[5]
Pod-distrikti Gradovi Naselja Etnička naselja Stambene zajednice Sela
230100 Harbin 53523,5 10635971 Songbei 150000 131 107 62 12 850 1879
Gradsko središte
230102 Daoli 479,2 923762 Fushun 150000 20 3     116 37
230103 Nangang 182,9 1343857 Dacheng 150000 18 1 1 1 169 20
230104 Daowai 618,6 906421 Daxing 150000 22 4     114 38
230108 Pingfang 98 190253 Youxie 150000 6 2     25 11
230109 Songbei 736,3 236848 Songbei 150000 7 2     33 48
230110 Xiangfang 339,5 916408 Xiangfang avenija 150000 20 4     117 46
Predgrađa
230111 Hulan 2185,9 764534 Limin 150500 16 7 3   48 170
230112 Acheng 2452,1 596856 Jincheng 150300 12 7     76 108
230113 Shuangcheng 3112,0 825634 Xinxing 150100 10 6 11 5 18 246
Satelitski gradovi
230183 Shangzhi 8824,9 585386 Shangzhi 150600   10 7 2 21 163
230184 Wuchang 7502,0 881224 Wuchang 150200   12 12 3 21 261
Seoska područja
230123 Yilan 4616 388319 Yilan 154800   6 3 1 12 132
230124 Fangzheng 2968,6 203853 Fangzheng 150800   4 4   15 67
230125 Bin 3844,7 551271 Binzhou 150400   12 5   5 143
230126 Bayan 3137,7 590555 Bayan 151800   10 8   35 116
230127 Mulan 3600 277685 Mulan 151900   6 2   7 86
230128 Tonghe 5675,5 210650 Tonghe 150900   6 2   6 81
230129 Yanshou 3149,6 242455 Yanshou 150700   5 4   12 106

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema šestom popisu stanovništva u Kini, ukupan broj stanovnika u gradu Harbinu 2010. godine iznosio je 10,63 milijuna, a gradskog područja 5,28 milijuna stanovnika, što predstavlja povećanje od 12,99 % u odnosu na prethodno desetljeće[1].

Kretanje broja stanovnika
1934. 1944. 1953. 1964. 1982. 1990. 2000. 2010.
500.526 711.818 1.162.962 1.962.000 2.542.832 4.219.516 9.413.359 10.635.971[1]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Sjedište Harbin Banka.

Harbin je snažno industrijsko središte s brojnim tradicionalnim tvornicama za preradu soje, šećeranama za preradu šećerne repe i mlinovima za preradu žita. Uz tvornice za proizvodnju duhanskih proizvoda, kože, i sapuna. [2] Nakon 1950. počela se razvijati industrija alatnih strojeva, rudarske i metalurške opreme, poljoprivredne opreme, plastike, elektroenergetskih turbina, bojlera i električnih generatora. Zbog naftnih polja u nedalekom Dacinu, razvila se proizvodnja opreme za eksploataciju nafte, a u najnovije vrijeme osnovana je industrijska zona visoke tehnologije, koja se ubrzano širi. [2]

Harbin je i centar bogatog poljoprivrednog kraja u kojemu se uzgaja pšenica, soja, šećerna repa, kukuruz, lan i sirak. Ti se proizvodi iz Harbina izvoze po cijeloj Kini. Grad ima veliki međunarodni sajam koji se održava jednom godišnje, on je uvelike pomogao unapređenju kinesko-ruskih poslovnih odnosa, kao i trgovini između Kine i zemalja Istočne Europe.[2]

Promet[uredi VE | uredi]

Tehnološki institut u Harbinu.

Harbin je velika riječna luka na rijeci Sungari, preko koje je povezan sa Amurom i važno želježničko čvorište dobro povezan sa svim većim kineskim gradovima s jedne strane, i Transibirskom željeznicom s druge strane. [2] Harbin ima dobro uređen javni promet, od 2003. počeo se graditi metro ukupne dužine 17.47 km. U novije vrijeme izgrađena je i mreža autoputova prema većim gradovima u okolici. Grad ima i veliku novoizgrađenu međunarodnu zračnu luku Taiping (IATA: HRB, ICAO: ZYHB) udaljen 37 km od grada, sa vezama prema Pekingu, Šangaju, Moskvi, Pyongyangu, Bangkoku...i brojnim drugim gradovima.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Harbin ima mnoštvo fakulteta i visoko školskih ustanova, od kojih je najpoznatiji Tehnološki institut, koji je na visokoj cijeni u Kini. Pored njega grad ima još mnoštvo znanstvenih instituta.

Zbratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Harbin
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 根据2010年第六次人口普查, (kin.) Pristupljeno 25. lipnja 2016.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 Harbin (engleski). Encyclopædia Britannica pristupljeno 01. 01. 2013
  3. 中华人民共和国县以上行政区划代码 (kin.). Ministarstvo civilnih poslova pristupljeno 14. 3. 2018.
  4. 哈尔滨年鉴社 (2011). 哈尔滨年鉴2011 (kin.), 哈尔滨年鉴社
  5. Ministarstvo civilnih poslova (2014). 中国民政统计年鉴2014 (kin.), Tisak kineske statistike ISBN 978-7-5037-7130-9

Vanjske po veznice[uredi VE | uredi]