Malo Očijevo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Malo Očijevo je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opžini Bihać koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 104 stanovnika.[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Iako se administrativno nalazi u općini Bihać, Malo Očijevo je prirodno i geografski više vezano za Drvar. Selo ima prirodne granice. Nalazi se na tavanastoj visoravni iznad duboko ukopane doline Unca koja je sa južne strane, a nešto malo i iznad doline Une koja je na zapadu. Prema sjeveru je kosa Grabovača, kao dio Osječenica, a na istoku su također niži obronci Osječenice. U selu nema tekuće vode, pa iako su rijeke tu pored sela, mještani se muče sa nedostatkom vode. Selo je razbijenog tipa u kome se razabiru četiri grupe kuća: Draga Dukića, Pod Ivovcem, Osoje i Rosulje.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

Na području sela ima jedna gradina i jedna crkvina. Gradina je građena suhozidom i oko nje ima dosta hrbina. Crkvina je na Brini iznad Unca, sa prepoznatljivim temeljima.

U srednjem vijeku područje Očijeva bilo je u sastavu hrvatske župe Pset koju je držalo pleme Kolunić. U tom plemenu bilo je više hiža (obitelji, zadruga), a jedna je bila Mišljenović. O tome imamo potvrdu iz dokumenata kaptola u Kninu. U prvom dokumentu se kaže da dana 28. listopada 1420. pišu oba hrvatska banovca, po imenu Martinus Suke i Ivan od Bilog sela (de Albafalva) kaptolu kninskom pismo u kome traže da se riješi spor između obitelji Mišljenovića i ostalih obitelji plemena Kolunić u pogledu posjeda Očijevo (Ochigovo). Zatim, u drugom dokumentu piše da je dana 19. listopada 1448. došao pred kaptol u Knin plemić Franko, sin Gregorija Kudelića iz Drinića (de Udrinich) na jugu županije Pseta, a s njime stigli su plemići Miketa, Andrija, Blaž i Toma, sinovi Stjepana Mišljenovića iz Kolunića. Pred kaptolom i Mišljenovićima izjavio je Franko Kudelić, kako se je našao u nevolji i potrebi novčanoj, pa je odlučio svoje naslijeđene (baštinske) i njemu založene posjede dati u zalog, da se zadobavi gotovih novaca. Na kraju, 9. lipnja 1449., obavijestio je kninski kaptol bana dalmatinsko-hrvatskoga Petra Talovca, koji je bio podjedno nasljedni knez u Cetini i na Klisu, da su uveli braću Mišljenoviće u posjed Očijeva i u prava, skopčana s tim posjedom.[3]

U Hrvatskoj, općina Donji Lapac, postoji mjesto Mišljenovac.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Nacionalnost 1991.
Srbi 103
Bošnjaci 0
Hrvati 0
Jugoslaveni 1
ostali 0
Ukupno 104

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
  2. UNAC. NASELJA I PORIJEKLO PORODICA –PETAR RAĐENOVIĆ, Beograd 1948.
  3. ŽUPANIJA PSET (PESENTA) I PLEME KOLUNIĆ -V. Klaić