Veliko Očijevo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Veliko Očijevo je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u općini Bihać koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 72 stanovnika.[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Njegov prirodni i geografski položaj više opredjeljuju pripadnost drvarskom području. Veliko Očijevo se nalazi sa desne strane Unca koji je južna granica. Na jednom mjestu Unac pravi malo proširenje i taj dio ima župski karakter (Luke). Svi ostali položaji su visinski, neki i planinski. Prema zapadu je Malo Očijevo, prema sjeveru i istoku su kose Osječenice. Selo je jako krševito s vrlo plitkim slojem plodne zemlje.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

Povijest Velikog Očijeva se ne razlikuje od povijesti Malog Očijeva. Oba Očijeva, kao jedno područje, spominju se u dokumentima kaptola u Kninu iz 14. i 15. stoljeća, koji je morao u nekoliko navrata intervenirati u sukobima oko prava na Očijevo između obitelji Mišljenović i ostalih obitelji plemena Kolunić.

U srednjem vijeku područje Očijeva bilo je u sastavu hrvatske župe Pset koju je držalo pleme Kolunić. Dana 28. listopada 1420. pišu oba hrvatska banovca, po imenu Martinus Suke i Ivan od Bilog sela (de Albafalva) kaptolu kninskom pismo u kome traže da se riješi spor između obitelji Mišljenovića i ostalih obitelji plemena Kolunić u pogledu posjeda Očijevo (Ochigovo). Kad je nakon svoga izbora kralj Matija Korvin, dne 3. siječnja 1459. boravio u Segedinu, podijelio je i potvrdio (nove nostre donationis titulo) Andriji, sinu Stjepana Mišljenovića iz Kolunića, a po njemu i braći njegovoj Miketi, Blažu i Tomi iznova ne samo Očijevo, nego i posjedovne čestice njihove u posjedovanjima Kolunić i Hranolupi, koja se sva prostiru u kraljevini Hrvatskoj i županiji Psetu (possessionem Ochygo vocatam ас portiones possessionarias in possessionibus Kolunych prediera ас Hranolupi nuncupatis, omnino in regno nostro Croatie et comitatu de Pezed existentem habitas).[3]

U drugom svjetskom ratu u Velikom Očijevu 20. listopada 1941. ubijen je od strane četničkih elemenata u partizanskom pokretu Marko Orešković.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Nacionalnost 1991.
Srbi 70
Muslimani 0
Hrvati 0
Jugoslaveni 1
ostali 1
Ukupno 72

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
  2. UNAC - Petar Rađenović, 1933
  3. Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić -Klaić, 1928, 1-12