Veliko Očijevo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Veliko Očijevo
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegbosanska
Općina/Grad Bihać
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 19

Veliko Očijevo je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1].

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Njegov prirodno-geografski položaj više opredjeljuju pripadnost drvarskom području. Veliko Očijevo se nalazi s desne strane Unca koji je južna granica. Na jednom mjestu Unac pravi malo proširenje i taj dio ima župski karakter (Luke). Svi ostali položaji su visinski, neki i planinski. Prema zapadu je Malo Očijevo, prema sjeveru i istoku su kose Osječenice. Selo je jako krševito s vrlo plitkim slojem plodne zemlje.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

Povijest Velikog Očijeva se ne razlikuje od povijesti Malog Očijeva. Oba Očijeva, kao jedno područje, spominju se u dokumentima kaptola u Kninu iz 14. i 15. stoljeća, koji je morao u nekoliko navrata intervenirati u sukobima oko prava na Očijevo između obitelji Mišljenović i ostalih obitelji plemena Kolunić.

U srednjem vijeku područje Očijeva bilo je u sastavu hrvatske župe Pset koju je držalo pleme Kolunić. Dana 28. listopada 1420. pišu oba hrvatska banovca, po imenu Martinus Suke i Ivan od Bilog sela (de Albafalva) kaptolu kninskom pismo u kome traže da se riješi spor između obitelji Mišljenovića i ostalih obitelji plemena Kolunić u pogledu posjeda Očijevo (Ochigovo). Kad je nakon svoga izbora kralj Matija Korvin, dne 3. siječnja 1459. boravio u Segedinu, podijelio je i potvrdio (nove nostre donationis titulo) Andriji, sinu Stjepana Mišljenovića iz Kolunića, a po njemu i braći njegovoj Miketi, Blažu i Tomi iznova ne samo Očijevo, nego i posjedovne čestice njihove u posjedovanjima Kolunić i Hranolupi, koja se sva prostiru u kraljevini Hrvatskoj i županiji Psetu (possessionem Ochygo vocatam ас portiones possessionarias in possessionibus Kolunych prediera ас Hranolupi nuncupatis, omnino in regno nostro Croatie et comitatu de Pezed existentem habitas).[3]

U drugom svjetskom ratu u Velikom Očijevu 20. listopada 1941. ubijen je od strane četničkih elemenata u partizanskom pokretu Marko Orešković.

Do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bilo je u sastavu općine Drvar.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

1991.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[4]:

ukupno: 72

  • Srbi - 70
  • Jugoslaveni - 1
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1

2013.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 19

  • Srbi - 19

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 5. siječnja 2020.
  2. Petar Rađenović: Unac - naselja i porijeklo porodica, Beograd, 1948.
  3. Vjekoslav Klaić: Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić, Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva, n.s. Sv. XV, Zagreb, 1928., 1-12.
  4. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.