Kulen Vakuf

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Kulen Vakuf
Kulen Vakuf na karti BiH
Kulen Vakuf
Kulen Vakuf
Kulen Vakuf na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska županija
Općina/Grad Bihać
Zemljopisne koordinate 44°34′N 16°05′E / 44.56°N 16.09°E / 44.56; 16.09Koordinate: 44°34′N 16°05′E / 44.56°N 16.09°E / 44.56; 16.09
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 1.063
Pošta 77206
Kulen Vakuf 1.JPG
Kulen Vakuf - most na Uni

Kulen Vakuf, naseljeno je mjesto u sastavu općine Bihać, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se južno od Bihaća, na rijeci Uni.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prije dolaska Turaka bio je u sastavu Hrvatske države i pripadao lapačkoj župi. Iz tog doba na brdu iznad grada nalazi se monumentalna utvrda Ostrovica koju je sagradio hrvatski plemić Mikuličić [1], a pokraj grada ostaci srednjovjekovne katoličke crkve. U tursko doba tvrđava je ojačana, te je i sam grad u podnožju dobio utvrđene zidove. Također na drugoj strani Une sagrađena je Havala, utvrda begovske obitelji Kulenovića. Zajedno taj kompleks utvrda prikazan je na austrijskoj vojnoj karti, a zbog svog strateškog prometnog položaja u službenim turskim ispravama 18. stoljeća Kulen-Vakuf se zove Džisrikebir, što u prijevodu znači "Veliki most". U velikom požaru 1903. veći dio Kulen Vakufa je stradao, tako da danas nisu vidljivi ostaci stare arhitekture, osim donekle u urbanističkoj organizaciji grada. Obnovljena je džamija sultana Ahmeda III. Spomenuta džamija je nekoliko puta izgrađivana zbog rušenja i paljenja od strane četnika. Na Havali su ostaci džamije koja se nalazila unutar havalskog grada, kao i turbe Smail-bega Bajbutovića. Kulen Vakuf je dao veliki broj učenih ljudi od državnog značaja. Za vrijeme zadnjeg rata bio je pod srpskom okupacijom, a većina stanovništva prebjegla je u Bihać, da bi se poslije rata vratila.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Kulen Vakuf
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 770 (72,43 %) 693 (67,74 %) 819 (77,33 %)
Srbi 182 (17,12 %) 185 (18,08 %) 214 (20,20 %)
Hrvati 3 (0,28 %) 7 (0,68 %) 6 (0,56 %)
Jugoslaveni 99 (9,31 %) 135 (13,19 %) 7 (0,66 %)
ostali i nepoznato 9 (0,84 %) 3 (0,29 %) 13 (1,22 %)
ukupno 1063 1023 1059

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Kulen Vakuf 2.JPG

Tok rijeke Une kod
Kulen Vakufa i ruševine
utvrde Ostrovica
u pozadini

Kulen Vakuf Ostrovica 2.JPG

Ostaci velebne
starohrvatske utvrde
Ostrovica iznad grada

Kulen Vakuf.jpg

Pogled na Kulen Vakuf

Martin Brod Street Sign.jpg

Putokaz za Kulen Vakuf
na obližnjoj cesti

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Hasan Zolić, odg. ur., Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, prosinca 1993. (URL)
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Povijesno područje Ostrovica – Ostrovački grad, općina Bihać, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine -Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 69/12

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Kulen Vakuf koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.