Prijeđi na sadržaj

Mario Ćuže

Izvor: Wikipedija
Mario Ćuže
Država Hrvatska
Osobni podatci
Rođenje 24. travnja 1999.
Visina 188 cm[1]
Klub
Trenutačni klub Zrinjski Mostar
Broj 25
Pozicija lijevo krilo
Mlađi uzrasti
? – 2013.
2013.2017.
Neretva Metković
Dinamo Zagreb
Igračka karijera*
Godina Klub Nast. (gol.)
2017.danas
2019.2020.
2020.danas
2020.
2021.
2021.2022.
2022.2023.
2023.danas
Dinamo Zagreb II
Istra 1961 (posudba)
Dinamo Zagreb
Lokomotiva Zagreb (posudba)
SK Dnjipro-1 (posudba)
SK Dnjipro-1 (posudba)
Zrinjski Mostar (posudba)
Zrinjski Mostar
0074 00(12)
0018 000(7)
0012 000(2)
0006 000(0)
0012 000(7)
0014 000(2)
0032 000(8)
0028 00(12)
Reprezentativna karijera**
2014.2015.
2015.2016.
2017.
2019.
2019.2020.
Hrvatska do 16
Hrvatska do 17
Hrvatska do 19
Hrvatska do 20
Hrvatska do 21
0008 000(2)
0015 000(2)
0003 000(0)
0001 000(0)
0008 000(0)
Bilješke
* Nastupi i (golovi) u profesionalnim klubovima zadnji su put ažurirani 23. svibnja 2024.
** Godine u reprezentaciji: prvi nastup – zadnji/posljednji nastup.
Portal o životopisima
Portal o športu

Mario Ćuže (Metković, 24. travnja 1999.) hrvatski je nogometaš koji igra na poziciji lijevog krila. Trenutačno igra za Zrinjski Mostar.

Klupska karijera

[uredi | uredi kôd]

Rana karijera i Dinamo Zagreb II

[uredi | uredi kôd]

Bio je igrač Neretve Metković do rujna 2013. kada prelazi u Dinamo Zagreb.[2]

Za Dinamo Zagreb II debitirao je 12. ožujka 2017. godine u utakmici 2. HNL protiv Gorice koja je završila bez golova.[3] Na idućoj utakmici za Dinamo II odigranoj protiv Zagreba 18. ožujka 2017., zabio je svoj prvi gol za Dinamo II. Dinamo II dobio je utakmicu 2:0.[3]

Istra 1961 (posudba)

[uredi | uredi kôd]

Tijekom prve polovice sezone 2019./20. bio je posuđen Istri 1961.[2] Za Istru 1961 debitirao je 26. srpnja 2019. godine protiv Inter Zaprešića te je pritom zabio jedina dva gola na toj utakmici.[4] To mu je ujedno bio i prvi nastup u 1. HNL.[4] Na idućoj utakmici odigranoj protiv Varaždina postigao je svoj prvi i jedini hat-trick za Istru 1961. Utakmica je završila rezultatom 3:1 za Istru 1961.[4]

Član prve momčadi Dinama

[uredi | uredi kôd]

Dana 20. siječnja 2020. vraća se s posudbe.[2] Za Dinamo Zagreb debitirao je 9. veljače 2020. godine protiv Gorice koja je poražena 2:0.[5] Svoj prvi gol u dresu Dinama postigao je 1. srpnja 2020. protiv zaprešičkog Intera koji je poražen s minimalnih 1:0.[5]

Lokomotiva Zagreb (posudba)

[uredi | uredi kôd]

Od 12. kolovoza do 19. listopada 2020. godine bio je posuđen Lokomotivi Zagreb.[2] Za Lokomotivu je debitirao 16. kolovoza 2020. protiv Dinama koji je pobijedio s visokih 6:0.[6]

SK Dnjipro-1 (posudba)

[uredi | uredi kôd]

Dana 6. veljače 2021. posuđen je ukrajinskom prvoligaškom klubu SK Dnjipro-1.[7] Za novi klub debitirao je osam dana kasnije protiv kluba Ingulec Petrove kojeg je Dnjipro-1 dobio 2:0.[8] Svoja prva dva gola za klub postigao je 23. ožujka protiv Desne Černigiv koja je izgubila susret 0:2.[8] S posudbe se vraća 31. svibnja, no već je 15. srpnja ponovno posuđen istom klubu i to do 31. siječnja 2022.[2]

Povratak u drugu momčad Dinama

[uredi | uredi kôd]

Ostatak sezone 2021./22. proveo je igraći za Dinamo Zagreb II.[3] Dana 2. svibnja 2022. postigao je jedan gol i asistenciju u utakmici protiv Dubrave koja je završila 3:1.[3]

Zrinjski Mostar (posudba)

[uredi | uredi kôd]

Dana 13. lipnja 2022. Dinamo je posudio Ćužu Zrinjskom.[9] Za Zrinjski je debitirao 6. srpnja u kvalifikacijskoj utakmici za UEFA Lige prvaku 2022./23. protiv Sheriffa koja je završila bez golova.[10] U Premijer ligi je debitirao 24. srpnja kada je Zrinjski izgubio 1:2 od Željezničara.[10] Svoj prvi klupski pogodak postigao je četiri dana kasnije u kvalifikacijskoj utakmici za UEFA Europsku konferencijsku ligu 2022./23. u kojoj je Zrinjski pobijedio KF Tiranu 3:2.[10] Dana 4. rujna postigao je svoj prvi ligaški gol i prve dvije asistencije i to protiv Sarajeva koje je poraženo 4:1.[10] Ćuže je te sezone sa Zrinjskim osvojio ligaški naslov.[11] Dana 17. svibnja zabio je jedini gol na finalnoj utakmici kupa odigranoj protiv gradskog rivala Veleža te je time donio Zrinjskom prvu dvostruku krunu u klupskoj povijesti.[12]

Zrinjski Mostar

[uredi | uredi kôd]

Dana 5. srpnja 2023. Ćuže je potpisao ugovor sa Zrinjskim.[13]

Reprezentativna karijera

[uredi | uredi kôd]

Nastupao je za hrvatsku nogometnu reprezentaciju do 16, 17, 19, 20 i 21 godinu.[14]

Priznanja

[uredi | uredi kôd]

Klupska

[uredi | uredi kôd]
Dinamo Zagreb
Zrinjski Mostar

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Mario Ćuže, Dinamo Zagreb, pristupljeno 24. listopada 2020.
  2. a b c d e Mario Ćuže, Transfermarkt, pristupljeno 30. srpnja 2021.
  3. a b c d DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb II, Transfermarkt, pristupljeno 6. studenog 2020.
  4. a b c DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Istra 1961, Transfermarkt, pristupljeno 6. studenog 2020.
  5. a b DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb, Transfermarkt, pristupljeno 6. studenog 2020.
  6. DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Lokomotiva Zagreb, Transfermarkt, pristupljeno 6. studenog 2020.
  7. Mario Ćuže otišao u Ukrajinu kod Igora Jovićevića, Nacional, objavljeno 6. veljače 2021., pristupljeno 6. veljače 2021.
  8. a b DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – SK Dnipro-1, Transfermarkt, pristupljeno 14. srpnja 2021.
  9. H. Zilić, Zrinjski ozvaničio novi transfer: Pojačanje stiže iz Dinama, Sportsport.ba, objavljeno 13. lipnja 2022., pristupljeno 28. lipnja 2022.
  10. a b c d DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – HSK Zrinjski Mostar, pristupljeno 9. svibnja 2023.
  11. Igor Marinović, ZRINJSKI JE PRVAK, RENDULIĆ STIGAO DO PRVE TITULE U TRENERSKOJ KARIJERI: ‘STRAHOVALI SMO, ALI SVE SE RIJEŠILO‘, Sportske novosti, objavljeno 30. travnja 2023., pristupljeno 9. svibnja 2023.
  12. Josip Tolić, Dinamovac je donio Zrinjskom prvu duplu krunu u povijesti! Pao ljuti rival u zeničkom finalu, 24sata, objavljeno 17. svibnja 2023., pristupljeno 17. svibnja 2023.
  13. HINA, Osmijeh je ponovno na licu: Mladi dinamovac nakon deset godina napustio Maks, Sportske novosti, objavljeno 5. srpnja 2023., pristupljeno 5. srpnja 2023.
  14. Mario Ćuže, Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 6. studenog 2020.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]