2023.
◄ | 20. stoljeće | 21. stoljeće | 22. stoljeće | ►
◄ | 1990-ih | 2000-ih | 2010-ih | 2020-ih | 2030-ih | 2040-ih | 2050-ih | ►
◄◄ | ◄ | 2020. | 2021. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. | 2026. | ► | ►►
Arhitektura • Astronautika • Astronomija • Biologija • Film • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Slikarstvo • Strip • Šport • Televizija • Znanost • Zrakoplovstvo • Željeznički promet
_20230129_HOF08477_RAW-Export_corr02.png)
2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2023. Međunarodnom godinom prosa[1] te Međunarodnom godinom dijaloga kao jamstva mira.[2] Europska komisija proglasila ju je Europskom godinom vještina.[3]
Događaji[uredi | uredi kôd]
Siječanj[uredi | uredi kôd]
- 1. siječnja
- Hrvatska zamjenjuje kunu eurom i postaje članica Eurozone te ulazi u Schengenski prostor.
- Napadi na policajce, vatrogasce i građane i palež u Berlinu, Frankfurtu i Zürichu. U Berlinu ozlijeđeno osamnaestero službenika i uhićeno stotinjak izgrednika, većinom stranoga podrijetla.[4]
- 5. siječnja
- U kripti Bazilike sv. Petra u Rimu pokopan je papa Benedikt XVI.
- U hrvatskim kinima prikazan prvi hrvatski 3D animirani igrani film, Cvrčak i mravica.
- 20. siječnja – Prosvjedi u Lyonu, Bordeauxu i inim francuskim gradovima protiv mirovinske reforme vlade Emmanuela Macrona.
- 25. siječnja – Christopher John Hipkins preuzeo dužnost 41. predsjednika vlade Novoga Zelanda.
- 26. siječnja – Devetero Palestinaca ubijeno u raciji izraelske vojske u izbjegličkomu kampu u Jeninu, u napadu na skupinu Islamski džihad.[5]
- 27. siječnja
- U Dicmu pronađeni ostatci Trajanova carskoga spomenika.[6]
- Sjedinjene Američke Države i Europska unija objavile sporazum o ubrzanju i poboljšanju korištenja umjetne inteligencije.[7]
- U terorističkomu napadu na sinagogu u Istočnom Jeruzalemu poginulo sedmero ljudi.[5]
- Philip Chen Chien-jen imenovan predsjednikom tajvanske vlade.[8]
- U oružanomu napada na azerbajdžansko veleposlanstvo u Teheranu poginula jedna osoba.
- 28. siječnja – Petr Pavel izabran za češkoga predsjednika.
- 30. siječnja – U samoubilačkomu napadu pakistanskih talibana na džamiju u Peshawaru poginula najmanje 61 osoba.
- 31. siječnja – Ivan Štironja imenovan porečko-pulskim biskupom.[9]
Veljača[uredi | uredi kôd]
- 5. veljače – Tisuće Nizozemaca Prosvjedovalo u Amsterdamu protiv uvođenja tzv. digitalnoga eura.[10]
- 6. veljače – Razorni potresi u Turskoj i Siriji ostavili najmanje 20 000 mrtvih i oko 75 000 ozlijeđenih.[11]
- 7. veljače – U Banjoj Luci utemeljen ogranak Matice hrvatske.[12]
- 10. veljače – U namještenom suđenju matagalpski biskup Rolando Álvarez osuđen na 26 godina i 4 mjeseca zatvora kao »izdajnik domovine« i »podrivatelj nacionalnoga integriteta«.[13]
- 11. veljače — Riječka grupa Let 3 pobijedila je na Dori i izborila nastup na Eurosongu u Liverpoolu. Njihova pobjeda izazvala je podjele, ali i euforiju oko Eurosonga u cijeloj Hrvatskoj kakva nije viđena godinama.
- 13. veljače
- Nikos Christodoulides izabran za ciparskoga predsjednika.
- Goranski medun dobio oznaku izvornosti Europske komisije.[14]
- 15. veljače – Studenti Prištinskoga sveučilišta prosvjedovali protiv osnivanja Zajednice srpskih općina.
- 16. veljače – Potres na Krku magnitude 4,8.
- 18. veljače – Prosvjedi Kanađana u Ottawi za opoziv predsjednika vlade Justina Trudeaua.
Ožujak[uredi | uredi kôd]
- 8. ožujka – Dalmatinska janjetina dobila oznaku zemljopisnoga podrijetla Europske komisije.
- 11. ožujka – Protuvladini i proturatni prosvjedi u Pragu.[15]
- 16. ožujka – Francuski predsjednik Emmanuel Macron aktivirao članak 49.3 Ustava koji omogućava proglašavanje zakona bez glasovanja. U više francuskih gradova izbili prosvjedi.
- 28. ožujka – Zlatko Dalić vodi hrvatsku nogometnu reprezentaciju po 72. put u kvalifikacijskoj utakmici za Euro 2024. pobjedom od 2:0 protiv domaćina susreta Turske, čime se izjednačuje s Miroslavom Ćirom Blaževićem po broju utakmica na klupi Vatrenih.
Travanj[uredi | uredi kôd]
- 15. travnja – Papa Franjo prihvatio odreknuće kardinala Josipa Bozanića od službe nadbiskupa zagrebačkoga.[16]
- 17. do 23. travnja – U Areni Zagreb održano je Europsko prvenstvo u hrvanju.
- 21. travnja – Juniori splitskoga Hajduka pobjedom nad Milanom u Genevi plasirali su se u finale UEFA Lige mladih, što je jedan od najvećih uspjeha hrvatskoga juniorskoga klupskog nogometa.[17]
- 23. travnja – Islamski fundamentalisti napali katoličku školu u Nazaretu.[18]
- 28. do 30. travnja – Papa Franjo u 41. apostolskom pohodu posjetio Mađarsku.
- 29. travnja – Dražen Kutleša preuzeo u Bogoslužnomu prostoru bl. Alojzija Stepinca službu nadbiskupa zagrebačkoga.[19]
Svibanj[uredi | uredi kôd]
- 3. svibnja – U pucnjavi u osnovnoj školi u gradskoj četvrti Vračar, u Beogradu, smrtno stradalo devetero djece i jedna odrasla osoba.[20]
- 17. svibnja – Fulanski islamisti ubili 42 kršćana i spalili desetke kuća u nigerijskomu Manguu.[21]
- 19. svibnja – Na Zapadnoj obali u Splitu otkrivene ploče u čast hrvatskih paraolimpijaca posvećene Antoniji Balek, Anđeli Mužinić, Ivanu Mikuliću i Dini Sinovčiću, osvajačima odličja na Paraolimpijskim igrama.
- 22. svibnja – Newyorški gradonačelnik Eric Adams proglasio 22. svibnja Danom hrvatske baštine (eng. Croatian Heritage Day).[22]
Lipanj[uredi | uredi kôd]
- 14. lipnja – Hrvatska nogometna reprezentacija pobijedila Nizozemsku nakon produžetaka rezultatom 4:2 (2:2) i ušla u svoje prvo finale Lige nacija, a tek drugo uopće na velikim natjecanjima. Zanimljivo je da je ovo prva utakmica od 1952. u kojoj su dosuđena dva kaznena jedanaesterca protiv Nizozemske, ali i prvi poraz domaće momčadi u Rotterdamu nakon 23 godine.
- 18. lipnja – Hrvatska nogometna reprezentacija osvojila je srebrno odličje u završnici trećega izdanja UEFA Lige nacija. Zlato su boljim izvođenjem jedanaesteraca (5:4) osvojili reprezentativci Španjolske. Ovo je prvo odličje kojeg su "Vatreni" osvojili na nekom UEFA-inom natjecanju.
- 19. lipnja – Papa Franjo objavio apostolsko pismo Sublimitas et miseria homini, o četiristogodišnjici rođenja Blaisea Pascala.[23]
- 26. lipnja – Afrička svinjska kuga prvi put je otkrivena kod divljih svinja u lipnju 2023 u Hrvatskoj. Hrvatski veterinarski institut potvrdio je afričku svinjsku kugu u uzorcima krvi bolesnih svinja i u uzorcima organa uginulih svinja uzetih s dva objekta na području Posavskih Podgajaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji.[24]
Srpanj[uredi | uredi kôd]
- 5. srpnja – Svečano otvoreno treće izdanje šahovskog turnira Croatia Grand Chess Tour održanog u Zagrebu. Ceremoniji otvorenja prisustvovali su hrvatski premijer Andrej Plenković te bivši svjetski šahovski prvak Garry Kasparov. Turnir je trajao do 10. srpnja, a pobjednikom je postao Magnus Carlsen.
- 6. srpnja – Vlada Republike Hrvatske proglasila je maksimirski stadion i Stadion Poljud sportskim građevinama od nacionalnog interesa.
- 7. srpnja – Europska unija postigla dogovor o povećavanju proizvodnih kapaciteta industrije naoružanja.
- 19. srpnja – Zagreb i ostatak kopnene Republike Hrvatske pogodila su olujna nevremena sa jakim vjetrom, najveća oluja koja je Hrvatsku pogodila od sredine 19. stoljeća.
Kolovoz[uredi | uredi kôd]
- 1. do 6. kolovoza – Održao se Svjetski dan mladih u Lisabonu, na kojem je bilo 1,5 milijuna hodočasnika zajedno s papom Franjom.
- 6. kolovoza – Poplave u područjima oko rijeka Save, Drave i Mure, nakon olujnog nevremena u Sloveniji.
- 16. kolovoza – Muslimani spalili četiri crkve i napali kršćanske zajednice u pakistanskome Faisalabadu.[25]
- 25. kolovoza do 10. rujna – Svjetsko prvenstvo u košarci – Filipini, Japan, Indonezija 2023.
Rujan[uredi | uredi kôd]
- 1. do 4. rujna – Papa Franjo u 43. apostolskom posjetu Mongoliji, u Ulaan Baataru.[26]
- 3. rujna – Održan je općecrnogorski zbor na Cetinju, na kojemu je mitropolit Antonije proglašen za sveca, smijenjen je mitropolit Mihailo i za novog mitropolita Crnogorske Pravoslavne Crkve izabran je mitropolit Boris.
- 8. rujna – Potres u Maroku magnitude 6,8–6,9 pogodio je regiju Marakeš-Safi. Epicentar potresa nalazio se 71,8 km jugozapadno od Marakeša, blizu grada Ighila u gorju Atlas. Poginulo je više od 1300, a ranjeno više od 1800 ljudi.
- 9. i 10. rujna – Više od dvije tisuće hodočasnika sudjelovalo na jubilarnu 300. hodočašću vjernika Grada Zagreba Majci Božjoj Bistričkoj.[27]
- 12. rujna – Oluja Daniel bila je najsmrtonosnija sredozemna oluja slična tropskoj ikad zabilježena. Oblikujući se kao sustav niskog tlaka oko 4. rujna 2023., oluja je pogodila Grčku, Bugarsku i Tursku s velikim poplavama, a najveću štetu napravila je u Libiji, pogotovo u gradu Derni, s više od 5000 mrtvih i 7000 ranjenih.
- 13. rujna – Francuski Državni zavod za frekvencije najavio zabranu prodaje pametnih telefona iPhone 12 i iPhone 12 Pro u Francuskoj.[28]
- 20. rujna
- Prosvjedi u tridesetak gradova diljem Kanade protiv podučavanja transrodnosti u školama i smanjenja roditeljskih prava pod nazivom „1 Million March 4 Children”, u organizaciji Kamela El-Cheikha.[29]
- Švicarski Nationalrat izglasao zakon o zabrani pokrivanja lica na javnim i privatnim mjestima dostupnima široj javnosti, uključujući i nošenje burke.[30]
Listopad[uredi | uredi kôd]
- 7. listopada
- Potresi u Heratu, u Afganistanu, odnijeli više od 1300 života, s više od 1800 ozlijeđenih.
- Napad Hamasa na Izrael započeo je koordiniranom iznenadnom ofenzivom nekoliko militantnih skupina Palestinaca na izraelske gradove, granične prijelaze u Gazi, susjedne vojne objekte i civilna naselja. To je prvi izravni sukob unutar de jure područja Izraela još od arapsko-izraelskog rata 1948.[31] Izrael je službeno objavio rat, prvi put od Jomkipurskog rata 1973.
- 29. listopada – Latinski patrijarh Jeruzalema Pierbattista Pizzaballa posvetio Svetu Zemlju Bezgrešnu Srcu Marijinu.[32]
Studeni[uredi | uredi kôd]
- 18. studenoga – U Koloni sjećanja u Vukovaru prigodom Dana sjećanja ma žrtve Domovinskoga rata sudjelovalo 150 tisuća ljudi.[33]
- 19. studenoga – Javier Milei izabran za argentinskog predsjednika.
Rođenja[uredi | uredi kôd]
Smrti[uredi | uredi kôd]
Siječanj[uredi | uredi kôd]
- 1. siječnja
- Ferdinand Zovko, hrvatski bariton i sveučilišni profesor (* 1943.)
- Fred White, američki bubnjar i član grupe Earth, Wind & Fire (* 1955.)
- 2. siječnja
- Ken Block, američki vozač relija (* 1967.)
- Zvonimir Iveković, hrvatski atletičar (* 1935.)
- Ivka Dabetić, hrvatska glumica (* 1936.)[34]
- 3. siječnja
- Mirko Zelić, hrvatski akademik i znanstvenik (* 1936.)
- Stjepan Ivanić, hrvatski vojni zapovjednik (* 1944.)
- 5. siječnja – Željko Kućan, hrvatski akademik i biokemičar (* 1934.)
- 6. siječnja – Gianluca Vialli, talijanski nogometaš (* 1964.)
- 7. siječnja – Adam Rich, američki glumac (* 1968.)
- 8. siječnja – Martin Semenčić, hrvatski dizajner zvuka i filmski montažer (* 1980.)
- 10. siječnja
- Konstantin II., kralj Grčke, posljednji kralj Grčke (* 1940.)
- Fabijan Lovrić, bosanskohercegovački i hrvatski pjesnik (* 1953.)
- Jeff Beck, britanski glazbenik (* 1944.)
- 11. siječnja – Tatjana Patitz, njemački supermodel (* 1966.)
- 12. siječnja – Lisa Marie Presley, američka kantautorica (* 1968.)
- 16. siječnja
- Gina Lollobrigida, talijanska glumica diva i fotografkinja (* 1927.)
- Miro Glavurtić, hrvatski slikar, književnik i mistik (* 1932.)
- 18. siječnja – David Crosby, američki glazbenik (* 1941.)
- 22. siječnja – Silvija Luks, hrvatska televizijska novinarka i urednica (* 1944.)
- 27. siječnja
- Miroslav Martinić, hrvatski novinar (* 1948.)
- Sanja Zegnal, hrvatska novinarka (* 1965.)
- Saša Petrović, bosanskohercegovački glumac (* 1962.)
- 28. siječnja – Tom Verlaine, američki glazbenik (* 1949.)
- 29. siječnja – George R. Robertson, američki glumac (* 1933.)
- 30. siječnja – Annie Wersching, američka glumica (* 1977.)
Veljača[uredi | uredi kôd]
- 3. veljače – Paco Rabanne, modni dizajner (* 1934.)
- 5. veljače – Pervez Mušaraf, pakistanski predsjednik (* 1943.)
- 6. veljače – Christian Atsu, ganski nogometaš (* 1992.) (pronađen 18. veljače)
- 8. veljače – Miroslav Ćiro Blažević, hrvatski nogometni trener i izbornik (* 1935.)
- 10. veljače
- Jasmin Telalović, bosanskohercegovački i hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac (* 1977.)
- Hugh Hudson, britanski filmski redatelj (* 1936.)
- 13. veljače
- José María Gil-Robles, španjolski političar (* 1935.)
- Leiji Matsumot, japanski crtač strip (* 1938.)
- 14. veljače – Hrvoje Kačić, hrvatski vaterpolist, sveučilišni profesor i odvjetnik (* 1932.)
- 15. veljače – Raquel Welch, američka glumica (* 1940.)
- 17. veljače – Mladen Vidović, bosanskohercegovački glazbenik (* 1962.)
- 18. veljače – David O´Connell, američki biskup (* 1955.)[35]
- 19. veljače
- Richard Belzer, američki glumac (* 1944.)
- Greg Foster, američki atletičar (* 1958.)
- Richard Belzer, američki glumac (* 1944.)
- 23. veljače – Slim Borgudd, bubnjar grupe ABBA (* 1946.)
- 27. veljače – Ricou Browning, američki glumac, redatelj, producent, scenarist i kaskader (* 1930.)
- 28. veljače – Just Fontaine, francuski nogometaš (* 1933.)
Ožujak[uredi | uredi kôd]
- 2. ožujka
- Wayne Shorter, američki jazz saksofonista (* 1933.)
- Steve Mackey, američki basist grupa Britpop i Pulp (* 1966.)
- 3. ožujka – Tom Sizemore, američki glumac (* 1961.)
- 9. ožujka – Robert Blake, američki glumac (* 1933.)
- 12. ožujka – Dick Fosbury, američki atletičar (* 1947.)
- 13. ožujka – Marija Ujević-Galetović, hrvatska kiparica i akademkinja (* 1933.)
- 14. ožujka
- Luigi Piccatto, talijanski ilustrator stripova (* 1954.)
- Bobby Caldwell, američki pjevač (* 1951.)
- 15. ožujka – Antun Boris Švaljek, hrvatski slikar i grafičar (* 1951.)
- 17. ožujka
- Miho Demović, hrvatski muzikolog i skladatelj (* 1934.)[36]
- Dubravka Ugrešić, hrvatska književnica, esejistica i prevoditeljica (* 1949.)
- Lance Reddick, američki glumac (* 1962.)
- 19. ožujka – Petar Nadoveza, hrvatski nogometaš i trener (* 1942.)
- 20. ožujka – Paul Grant, britanski glumac i kaskader (* 1966.)
- 22. ožujka – Veseljko Sulić, hrvatski baletan, koreograf i pedagog (* 1929.)
- 25. ožujka – Žare Batinović, hrvatski redatelj (* 1966.)[37]
- 28. ožujka – Paul O'Grady, britanski komičar i televizijski voditelj (* 1955.)
- 29. ožujka – Zlatko Madžar, hrvatski glazbeni urednik i novinar (* 1955.)
- 30. ožujka – Budislav Vukas, hrvatski pravnik i sveučilišni profesor (* 1938.)
- 31. ožujka – Smiljka Bencet-Jagarić, hrvatska glumica (* 1934.)
Travanj[uredi | uredi kôd]
- 3. travnja – Žana Morović Rudić, hrvatska novinarka (* 1971.)[38]
- 6. travnja – Paul Cattermole, britanski pjevač i glumac (* 1977.)
- 8. travnja – Michael Lerner, američki glumac (* 1941.)
- 9. travnja – Valter Dešpalj, hrvatski violončelist (* 1947.)
- 10. travnja – Lasse Wellander, gitarist grupe ABBA (* 1952.)
- 13. travnja
- Zvonimir Skender, hrvatski general (* 1939.)
- Craig Breen, irski vozač rallya (* 1990.)
- Smiljko Sokol, hrvatski pravnik, sudac i političar (* 1940.)
- 14. travnja – Mark Sheehan, irski glazbenik (* 1976.)
- 17. travnja
- Josip Duvančić, hrvatski nogometaš i trener (* 1935.)
- Denis Bižaca, hrvatski glazbenik (* 1963.)
- 19. travnja – Federico Salvatore, talijanski pjevač (* 1959.)
- 20. travnja – Moon Bin, južnokorejski pjevač (* 1998.)
- 25. travnja – Harry Belafonte, američki glumac i pjevač (* 1927.)
- 27. travnja – Jerry Springer, američki voditelj (* 1944.)
Svibanj[uredi | uredi kôd]
- 2. svibnja – Damir Šolman, hrvatski košarkaš (* 1948.)
- 3. svibnja
- Nikica Valentić, hrvatski političar i pravnik (* 1950.)
- Jasmin Stavros, hrvatski pjevač (* 1954.)
- 11. svibnja – Barry Newman, američki glumac (* 1930.)
- 14. svibnja – Ante Cetinić, hrvatski glazbenik (* 1948.)
- 15. svibnja – Valentin Pozaić, hrvatski biskup (* 1945.)
- 18. svibnja
- Helmut Berger, američki glumac (* 1944.)
- Boris Bućan, hrvatski likovni umjetnik i akademik (* 1947.)
- 19. svibnja
- Dževad Karahasan, bosanskohercegovački književnik, dramatičar, esejist, romanopisac (* 1953.)
- Andy Rourke, britanski glazbenik (* 1964.)
- 21. svibnja
- Ray Stevenson, britanski glumac (* 1964.)[39]
- Lew Palter, američki glumac (* 1928.)
- 23. svibnja
- Novak Kilibarda, crnogorski političar i književnik, povjesničar usmene književnosti i sveučilišni profesor (* 1934.)
- Sanda Langerholz, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica (* 1932.)
- 24. svibnja – Tina Turner, američka rock pjevačica (* 1939.)
Lipanj[uredi | uredi kôd]
- 2. lipnja – Ivan Dvoržak, glazbeni urednik Hrvatskog radija (* 1973.)
- 3. lipnja – James Hines, američki atletičar (* 1946.)
- 8. lipnja – Mike Batayeh, američki glumac (* 1971.)
- 10. lipnja – Theodore Kaczynski, američki matematičar i terorist (* 1942.)
- 12. lipnja
- Silvio Berlusconi, talijanski premijer (* 1936.)
- Krunoslav Šarić, hrvatski glumac (* 1944.)
- Treat Williams, američki glumac (* 1951.)
- 16. lipnja – Paxton Whitehead, britanski glumac, (* 1937.)
- 21. lipnja
- Mijo Lončarić, hrvatski jezikoslovac (* 1941.)
- Dragutin Feletar, hrvatski geograf, novinar, kulturni djelatnik i publicist (* 1941.)
- 25. lipnja
- Koraljka Hrs, hrvatska glumica (* 1941.)
- Igor Willheim, hrvatski glazbenik i pjevač (* 1965.)
- 26. lipnja
- Frano Baras, hrvatski romanist, publicist i esejist (* 1931.)
- Nicolas Coster, američki glumac (* 1933.)
- 29. lipnja
- Inoslav Bešker, hrvatski novinar i sveučilišni profesor (* 1950.)
- Alan Arkin, američki glumac (* 1934.)
Srpanj[uredi | uredi kôd]
- 1. srpnja – Marin Hraste, hrvatski znanstvenik, sveučilišni profesor i akademik (* 1938.)
- 2. srpnja – Milan Milutinović, srpski političar i predsjednik (* 1942.)
- 4. srpnja – Mirko Bačić, hrvatski pjevač (* 1938.)[40]
- 6. srpnja
- Elvira Voća, hrvatska pjevačica (* 1941.)
- Berislav Dumenčić, hrvatski bubnjar u sastavu Termiti (* 1960.)
- 10. srpnja – Branko Blaće, hrvatski pjevač i glumac (* 1949.)
- 11. srpnja
- Milan Kundera, češko-francuski književnik (* 1929.)
- Mirsad Tuka, bosanskohercegovački glumac (* 1965.)
- 13. srpnja – Josephine Chaplin, američka glumica i kćer legende Charlieja Chaplina (* 1949.)
- 16. srpnja
- Jane Birkin, engleska glumica (* 1946.)
- Kevin Mitnick, američki stručnjak za računalnu sigurnost (* 1963.)
- 18. srpnja – Tea Korolija, hrvatska producentica (* 1975.)
- 20. srpnja – Mirko Novosel, hrvatski košarkaš i trener (* 1938.)
- 21. srpnja – Tony Bennett, američki pjevač (* 1926.)
- 22. srpnja – Vince Hill, britanski pjevač (* 1934.)
- 25. srpnja – Miroslav Lilić, hrvatski novinar (* 1944.)[41]
- 26. srpnja
- Sinéad O'Connor, irska pjevačica (* 1966.)
- Randy Meisner, basist i osnivač sastava Eagles (* 1953.)
- 30. srpnja
- Branimir Dopuđa, hrvatski novinar i urednik (* 1947.)
- David Albahari, srpski književnik i prevoditelj (* 1948.)
- 31. srpnja
- Ivica Pivac, hrvatski poduzetnik i predsjednik Grupe Pivac (* 1952.)
- Angus Cloud, američki glumac (* 1998.)
Kolovoz[uredi | uredi kôd]
- 1. kolovoza
- Josip Krunić, hrvatski filmski pedagog (* 1945.)
- Damir Vrhovnik, hrvatski političar i poduzetnik (* 1947.)
- 3. kolovoza
- Nikola Tolja, hrvatski povjesničar (* 1938.)
- Elvira Petrozzi, talijanska redovnica, osnivačica Cenacola (* 1937.)
- 5. kolovoza – Giuseppe Montanari, talijanski crtač stripova (* 1936.)
- 7. kolovoza – William Friedkin, američki filmski i televizijski redatelj, producent i scenarist (* 1935.)
- 8. kolovoza – Sanja Račić, hrvatska novinarka (* 1968.)
- 9. kolovoza
- Robbie Robertson, američki glazbenik, i tekstopisac (* 1943.)
- Robert Swan, američki glumac (* 1944.)
- 11. kolovoza – Goran Pelaić, hrvatski novinar (* 1947.)
- 12. kolovoza – Jozo Kapović, hrvatski novinar (* 1951.)
- 16. kolovoza
- Beriz Belkić, bošnjački političar (* 1946.)
- Miroslav Bošković, hrvatski nogometaš (* 1947.)
- Đuro Perica, hrvatski političar (* 1941.)
- 17. kolovoza – Marko Vešović, crnogorski i bosanskohercegovački književnik (* 1945.)
- 19. kolovoza – Vitomir Belaj, hrvatski etnolog (* 1937.)
- 22. kolovoza – Toto Cutugno, talijanski pjevač (* 1943.)
- 24. kolovoza – Bray Wyatt, američki hrvač (* 1987.)
- 31. kolovoza – Miroslav Bertoša, hrvatski enciklopedist i povjesničar (* 1938.)[42]
Rujan[uredi | uredi kôd]
- 3. rujna – Mirella Toić, hrvatska operna pjevačica (* 1953.)
- 5. rujna – Ivan Šuker, hrvatski političar i bivši ministar financija i potpredsjednik Vlade (* 1957.)
- 13. rujna – Boris Kalin, hrvatski filozof (* 1930.)
- 16. rujna – Milo Hrnić, hrvatski pjevač (* 1950.)
- 25. rujna – David McCallum, škotski glumac (* 1933.)
- 27. rujna – Slobodan Štambuk, hvarski biskup (* 1941.)
- 28. rujna – Michael Gambon, irski glumac (* 1940.)
Listopad[uredi | uredi kôd]
- 1. listopada – Asim Horozić, bosanskohercegovački skladatelj (* 1958.)
- 2. listopada
- Smiljan Dragan Kožul, hrvatski katolički svećenik, franjevac, profesor, doktor crkvenih pravnih znanosti, crkveni sudac, karizmatik, egzorcist (* 1942.)
- Mladen Šutej, hrvatski jedriličar (* 1945.)
- 4. listopada – Telesphore Placidus Toppo, indijski rimokatolički kardinal i nadbiskup Ranchija (* 1939.)
- 7. listopada – Marouf al-Bakhit, jordanski premijer (* 1947.)
- 8. listopada – Burt Young, američki glumac (*1940.)
- 10. listopada – Nenad Cvetko, hrvatski glumac (* 1969.)
- 10. listopada – Vjeran Zuppa, hrvatski dramaturg i književnik (* 1940.)
- 14. listopada – Piper Laurie, američka glumica (* 1932.)
- 15. listopada – Suzanne Somers, američka glumica (* 1946.)
- 16. listopada – Martti Ahtisaari, finski predsjednik i nobelovac (* 1937.)
- 17. listopada – Josip Butković, hrvatski grafičar (* 1950.)
- 21. listopada – Bobby Charlton, engleski nogometaš i trener (* 1937.)
- 25. listopada – Nada Knežević, srbijanska pjevačica (* 1940.)
- 28. listopada – Matthew Langford Perry, američki glumac (* 1969.)
- 31. listopada – Tyler Christopher, američki glumac (* 1972.)
Studeni[uredi | uredi kôd]
- 11. studenog – Pero Kvesić, hrvatski novinar, književnik i scenarist (* 1950.)
- 15. studenog – Žarko Laušević, crnogorski i srpski glumac (* 1960.)
- 15. studenog – Rosalynn Carter, prva dama SAD-a (* 1927.)
- 29. studenog – Henry Kissinger, američki diplomat i političar (* 1923.)
- 30. studenog – Shane MacGowan, irsko-britanski glazbenik i tekstopisac (* 1957.)
Obljetnice i godišnjice[uredi | uredi kôd]
- Osamstogodišnjica potvrde franjevačkoga reda[43]
- Sedamstogodišnjica smrti Augustina Kažotića
- Šestogodišnjica rođenja Katarine Kosače[44]
- Četiristogodišnjica rođenja Blaisea Pascala[23]
- Dvjestogodišnjica rođenja Ante Starčevića
- 150. obljetnica rođenja Antuna Gustava Matoša, Male Terezije, Lajče Budanovića[45] i Blagoje Berse
- Stogodišnjica rođenja Miljenka Grgića,[46] Ive Robića i Majke Angelice[47]
- Stogodišnjica smrti Vatroslava Jagića
- Stogodišnjica osnutka Hrvatskog orlovskog saveza
- Stogodišnjica picigina[48]
- Pedesetogodišnjica smrti J. R. R. Tolkiena
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi 2023. |
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Rezolucija 76/263 Opće skupštine UN-a (engl.)
- ↑ Rezolucija 77/32 Opće skupštine UN-a (engl.)
- ↑ Europska godina vještina 2023. commission.europa.eu. Europska komisija.
- ↑ „This mob caused a New Year’s Eve riot in Germany” (engl.) Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. siječnja 2023. (Wayback Machine) switzerlandtimes.ch. Switzerland Times. Objavljeno 2. siječnja 2023. Pristupljeno 5. siječnja 2023.
- ↑ a b U napadu na sinagogu u istočnom Jeruzalemu sedmero mrtvih, napadač ubijen magazin.hrt.hr. HRT. Objavljeno 27. siječnja 2023.
- ↑ Arheološka senzacija iz Dicma magazin.hrt.hr. HRT. Objavljeno 27. siječnja 2023.
- ↑ SAD i EU sporazum o ubrzanju i poboljšanju korištenja umjetne inteligencije magazin.hrt.hr. HRT. Objavljeno 27. siječnja 2023.
- ↑ Katolik novi predsjednik tajvanske vlade ika.hkm.hr. IKA. Objavljeno 27. siječnja 2023.
- ↑ Priopćenje Apostolske nuncijature o imenovanju mons. Štironje porečkim i pulskim biskupom. informativna katolička agencija. 31. siječnja 2023. Pristupljeno 31. siječnja 2023.
- ↑ Nizozemci prosvjeduju protiv digitalnog eura
- ↑ Potvrđene crne prognoze: Broj mrtvih u Turskoj i Siriji veći od 20.000, više od 75.000 ozlijeđeno Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. veljače 2023. (Wayback Machine) Objavljeno 9. veljače 2022.
- ↑ U Banjoj Luci 7. veljače osnovan ogranak Matice hrvatske matica.hr. Objavljeno 8. veljače 2023.
- ↑ Nicaraguan Bishop Rolando Alvarez Receives 26-Year Sentence (engl.) havanatimes.org. Objavljeno 10. veljače 2023.
- ↑ Special “Goranski Medun” honey from Croatia gets EU protection status (engl.) croatiaweek.com. Croatia Week. Objavljeno 13. veljače 2023.
- ↑ Demonstrace Vavlavske namesti Česko proti bide strana PRO (češ.) idnes.cz
- ↑ Bozanić umirovljen, Kutleša preuzeo Zagrebačku nadbiskupiju vijesti.hrt.hr. Objavljeno 15. travnja 2023.
- ↑ Hajdukovi juniori su u finalu Lige prvaka mladih hajduk.hr. HNK Hajduk Split. Objavljeno 21. travnja 2023.
- ↑ U gradu Isusova djetinjstva Islamski fundamentalisti napali katoličke škole, Glas Koncila, br. 2545 (2. travnja 2023.), god. LXII., str. 8.
- ↑ Mons. Dražen Kutleša preuzeo službu zagrebačkog nadbiskupa zg-nadbiskupija.hr. Zagrebačka nadbiskupija. Objavljeno 29. travnja 2023.
- ↑ RTS :: Hronika :: Pucnjava u školi na Vračaru – stradalo osam učenika i radnik obezbeđenja, šestoro dece i nastavnica povređeni, privedeni napadač i njegovi roditelji (srp.). www.rts.rs. Pristupljeno 4. svibnja 2023.
- ↑ Militants Kill 42 Christians in Nigeria Farming Communities (engl.) persecution.org. Objavljeno 17. svibnja 2023.
- ↑ New York City Mayor declares Croatian Heritage Day (engl.) croatiaweek.com. Croatia Week. Objavljeno 23. svibnja 2023.
- ↑ a b APOSTOLIC LETTER SUBLIMITAS ET MISERIA HOMINIS OF THE HOLY FATHER FRANCIS ON THE FOURTH CENTENARY OF THE BIRTH OF BLAISE PASCAL (engl.) press.vatican.va. Tiskovni ured Svete Stolice. Objavljeno 19. lipnja 2023.
- ↑ Afrička svinjska kuga po prvi puta prijavljena u Hrvatskojpoljoprivreda.gov.hr Preuzeto 24. rujna 2023.
- ↑ Pakistan: Muslimani napali kršćansku zajednicu, pale crkve i kuće Objavljeno 16. kolovoza 2023.
- ↑ Papa stigao u Mongoliju; u zračnoj luci ga dočekala državna počasna garda u odorama drevnih ratnika Objavljeno 1. rujna 2023.
- ↑ Više od dvije tisuće hodočasnika pristiglo u Mariju Bistricu zg-nadbiskupija.hr. Zagrebačka nadbiskupija. Objavljeno 9. rujna 2023.
- ↑ Komarić, Božidar: Francuska zabranila prodaju iPhone 12 smartfona jer imaju preveliko zračenje? racunalo.com. Objavljeno 13. srpnja 2023.
- ↑ Locations (engl.) mllionmarch4children.squarespace.com. Pristuoljeno 20. rujna 2023.
- ↑ Sa 151 glasom „za” i 29 „protiv”: Parlament Švicarske usvojio zakon o “zabrani burke“ – propisana kazna 1.000 eura fenix-magazin.de. Objavljeno 20. rujna 2023.
- ↑ Erlanger, Steven. 7. listopada 2023. An Attack From Gaza and an Israeli Declaration of War. Now What?. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2023. Pristupljeno 7. listopada 2023.
- ↑ Krapić, Nina Benedikta: Patriarch Pizzaballa consecrates Holy Land to Immaculate Heart of Mary (engl.) vaticannews.va. Vatican News. Objavljeno 30. listopada 2023.
- ↑ Biggest ever remembrance procession in Vukovar as 150,000 march (engl.) Croatia Week. Objavljeno 18. studenoga 2023
- ↑ Obavijesti o smrti - Sjecanje.hr. sjecanje.vecernji.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. siječnja 2023. Pristupljeno 10. siječnja 2023.
- ↑ Ubijen losangeleski pomoćni biskup David O´Connell hkm.hr. Hrvatska katolička mreža. Objavljeno 19. veljače 2023.
- ↑ Preminuo don Miho Demović zg-nadbiskupija.hr. Zagrebačka nadbiskupija. Objavljeno 17. ožujka 2023.
- ↑ Preminuo poznati splitski redatelj videospotova Žare Batinović. www.vecernji.hr. Večernji list. Pristupljeno 26. ožujka 2023.
- ↑ Preminula naša kolegica Žana Morović Rudić. hrt.hr. 3. travnja 2023. Pristupljeno 4. travnja 2023.
- ↑ Poznati holivudski glumac preminuo u 59. godini života. tportal.hr. Pristupljeno 22. svibnja 2023.
- ↑ Umro je pjevač Mirko Bačić - istinski zaljubljenik u Zagreb. magazin.hrt.hr. 4. srpnja 2023. Pristupljeno 28. srpnja 2023.
- ↑ Večernji list Dražen Klarić: Miro Lilić ostavio je jedinstven trag u medijima, ali i cijelom društvu, objavljeno i pristupljeno 25. srpnja 2023.
- ↑ Preminuo prof. emer. Miroslav Bertoša hrtstud.unizg.hr. Fakultet hrvatskih studija. Objavljeno 31. kolovoza 2023.
- ↑ Prije 800 godina papa Honorije III. potvrdio franjevački red ika.hkm.hr. Informativna katolička agencija. Objavljeno 29. studenoga 2023.
- ↑ 600. obljetnica rođenja kraljice Katarine HKD Napredak.
- ↑ Najava: 150. obljetnica rođenja biskupa, svećenika i pisca Lajče Budanovića - akademija zkvh.org.rs. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
- ↑ 100th birthday of legendary Croatian-American winemaker Miljenko ‘Mike’ Grgich (engl.) croatiaweek.com. Croatia Week. Objavljeno 29. ožujka 2023.
- ↑ Celebrating Mother Angelica: How Has EWTN Inspired You? (engl.) ncregister.com. National Catholic Register. Objavljeno 18. travnja 2023.
- ↑ Lončar, Božidar: Picigin u Splitu slavi 100. rođendan, feštat će se dva dana na Bačvicama, subota je udarna... Donosimo detaljan program slobodnadalmacija.hr. Slobodna Dalmacija. Objavljeno 12. rujna 2023.