Mate Kapović
| Mate Kapović | |
| Rođenje | 5. kolovoza 1981. Zagreb, Hrvatska |
|---|---|
| Prebivalište | Zagreb, Hrvatska |
| Polje | Lingvistika, kroatistika |
| Institucija | Filozofski fakultet u Zagrebu (2004. – ) |
| Alma mater | Filozofski fakultet u Zagrebu |
| Akademski mentor | Ranko Matasović |
| Portal o životopisima | |
Mate Kapović (Zagreb, 5. kolovoza 1981.), hrvatski jezikoslovac, bivši zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
God. 1999. maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu i potom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao studij kroatistike i lingvistike, koji je dovršio 2003. stekavši naslov profesora hrvatskog jezika i književnosti i lingvistike.[1] Od 2004. radi na Odsjeku za lingvistiku FFZG-a. Doktorski studij dovršio je 2007. na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je pod mentorstvom Ranka Matasovića obranio tezu Rekonstrukcija baltoslavenskih osobnih zamjenica s posebnim osvrtom na naglasak.[1][2]
God. 2010. izabran je u zvanje docenta, a 2014. u zvanje izvanrednog profesora na FFZG-u,[3] gdje predaje opću fonologiju, komparativnohistorijsku lingvistiku, indoeuropsku fonologiju i morfologiju. U njegovu su znanstvenom interesu također i akcentologija, sociolingvistika, dijalektologija i jezična politika.[4] Stručno se usavršavao na stipendijama u Istanbulu, Beču i Osaki.
Objavio je knjige Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija (2008.), Čiji je jezik? (2011.) i Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika (2015.) te napisao više desetaka članaka objavljenih u hrvatskim i inozemnim časopisima.[2] Pokretač je redovite godišnje međunarodne konferencije International Workshop on Balto-Slavic Accentology (IWoBA), koja se održava od 2005. okupljajući svjetski istaknute baltoslaviste, baltiste i slaviste.[2]
Što se tiče njegove druge knjige Čiji je jezik?, kritičar Aleksandar Hut Kono, koji je zajedno s njim studirao, iznosi primjedbu o plagiranju.[5] Autorica knjige iz koje "štošta je posudio"[5] ali koju Kapović "ksenofobno"[5] naziva (na str. 53) autorasističkom, Snježana Kordić, pokazuje sklonost Kapovića nekoliko godina kasnije i da iznosi nepostojeće tvrdnje drugih ljudi koje potom glasno kritizira.[6]
Član je Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti HAZU.[7] Redovno sudjeluje u javnim raspravama o jeziku i politici pri čemu se kritički postavlja prema jezičnom purizmu u Hrvatskoj te kritizira kroatiste kada tvrde da se u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji govore četiri standardna jezika.[8][9][10] Ističe pritom da je jezična situacija na području bivše Jugoslavije što se tiče standardnih jezika slična onoj u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj (njemački) ili u Pakistanu i Indiji (urdski i hindski) te da su imena jezika uvijek pitanje politike.[11]
U okviru zajedničke političke platforme u koaliciji pet stranaka (Zagreb je naš!, Nova ljevica, ORaH, Radnička fronta i Za grad) je izabran za gradskog vijećnika u Gradskoj skupštini Zagreba kao prvi rotacijski zastupnik Radničke fronte. Godine 2018. zamijenila ga je rotacijska zastupnica Katarina Peović Vuković.
- Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija (2008.)
- Čiji je jezik? (2011.)
- Ogledi o kapitalizmu i demokraciji (2015.)
- Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika (2016.)
- Jeziku je svejedno (2019.) (Koautori: Starčević, Anđel; Sarić, Daliborka)
- Indoevropski jezici (The Indo-European Languages, urednik 2. izdanja, 2017.)[12]
- 1 2 Matica hrvatska: Mate Kapović Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. lipnja 2016. (Wayback Machine). Pristupljeno 22. lipnja 2016.
- 1 2 3 Odsjek za lingvistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Dr. sc. Mate Kapović, izvanredni profesor. Pristupljeno 22. lipnja 2016.
- ↑ Odsjek za lingvistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Povijest Odsjeka. Pristupljeno 22. lipnja 2016.
- ↑ Tko je tko u hrvatskoj znanosti: Mate Kapović Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. siječnja 2019. (Wayback Machine). Pristupljeno 22. lipnja 2016.
- 1 2 3 Hut Kono, Aleksandar. 27. veljače 2014. Jezik i nacionalizam: tri godine kasnije. Zarez. Zagreb. str. 6. ISSN 1331-7970. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. srpnja 2014. Pristupljeno 29. svibnja 2025..
bilo bi zgodno kad bi se Kapović u svojoj knjizi pridržavao općeprihvaćenog pravila da uz svaku tvrdnju navede tko ju je prije njega iznosio jer štošta je posudio iz Jezika i nacionalizma.
- ↑ Lasić, Igor. 13. siječnja 2017. Mate Lažović. Novosti. Zagreb. str. 16–17. ISSN 1845-8955. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. ožujka 2017. Pristupljeno 29. svibnja 2025.
- ↑ Odbor za dijalektologiju, HAZU. Pristupljeno 23. lipnja 2020.
- ↑ Vučić, Nikola. 15. lipnja 2016. Većina lingvista ne želi biti u konfliktu s vladajućom ideologijom. Urban magazin. str. 46–49. ISSN 1986-6143. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. lipnja 2016. Pristupljeno 22. lipnja 2016..
predstavnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje ustvrdila [je] da su to četiri standardna jezika, a hrvatski lingvist Mate Kapović joj se usprotivio tvrdnjom da baš na standardnoj razini imamo jedan zajednički policentrični jezik.
- ↑ Rešković, Veronika. 23. studenoga 2016. Hrvatski standardni jezik isključuje Srbe. Forum.tm. Pristupljeno 1. prosinca 2016..
Otvoreno je i pitanje jesu li hrvatski, srpski, crnogorski i bosanski jezik jedan jezik. Za Matu Kapovića nema dvojbe – legitimno je govoriti o jednom jeziku s jezičnim varijantama. U tome Hrvatska nije specifična. Slična je situacija i s njemačkim jezikom u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji, s francuskim u Francuskoj i Kanadi ili engleskim u Velikoj Britaniji i SAD-u.
- ↑ HINA. 23. studenoga 2016. PUPOVAC 'Hrvatski jezik je tako rađen da bude isključiv za sve manjine, na djelu je identitetski rat'. Jutarnji list. Pristupljeno 1. prosinca 2016.
- ↑ Nacionalizam u jeziku odraz je nacionalizma u društvu. Bilten (engleski). 31. ožujka 2017. Pristupljeno 21. veljače 2025.
- ↑ The Indo-European Languages, 2. izdanje, uredio Mate Kapović, 2017.
