Prijeđi na sadržaj

Matej Ponzoni

Izvor: Wikipedija
Matej Ponzoni - Pončun
barok
Rođenje 1583.
Venecija
Smrt 1663.
Venecija
Vrsta umjetnosti slikarstvo
Praksa Venecija, Istra, Split, Dalmacija
Utjecao Marko Capogrosso
Utjecali Palma Mlađi, Sante Peranda
Poznata djela Sv. Ivan evangelista piše apokalipsu
Sv. Juraj ubija zmaja
Niz slika iz života sv.Dujma
Portal o životopisima

Matej Ponzoni - Pončun talijanski: Matteo Ponzone (Rab ili Venecija, 1583. - Venecija, 1663.), u Splitu zvan Pončun Pengač bio je plodan i vješt venecijanski barokni slikar, koji je cijelo jedno desetljeće živio i stvarao u Splitu.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Za Mateja Ponzoneja se sve donedavno držalo da je rođen u Rabu, tada pod mletačkom upravom i da je tipični slikar schiavon, koji se nekako dokopao Venecije, tamo izučio zanat te se vratio na istočnu obalu kao iskusni majstor. Novija istraživanja talijanskog povjesničara umjetnosti Lina Morettija ukazuju na mogućnost da je on ipak pravi venecijanac. On je pronašao neke dokumente u venecijanskoj župi San Moisè, koji bi odgovarali Mateju[1] Slikarski zanat učio je kod venecijanskog slikara Sante Peranda, uz njega na Mateja snažan utjecaj imao je i Palma Mlađi. Kao član venecijanskog slikarskog ceha javlja se od 1613.1633. Prve veće narudžbe dobio je za venecijansku crkvu Madonna dell’Orto 1615., potom je proširio krug svojih naručitelja na venecijanske gradove u Furlaniji (Cividale, Trst) i Istri (Kopar, Piran, Bale, Vižinada). Na poziv svog brata Sforza Ponzonija (1616.1640.) koji je postao splitski nadbiskup,[2] oko 1633. otišao je u Dalmaciju, i u Splitu otvorio radionicu. Zahvaljući bratu dobio je niz vrijednih ugovora za opremu Splitske katedrale. Vjerojatno ga je zbog toga splitski pjesnik Jerolim Kavanjin, nazvao Pončun pengač glasoviti.

Po povratku u Veneciju otvorio je slikarsku botegu, koja je dobro radila, njegovi učenici i suradnici bili su; Antonio Zanchi, Pietro Negri, Andrea Celesti i Giovanni Carboncino. Tek u novije vrijeme počelo se više cijeniti slikarstvo Ponzonija koje je ostvario u rodnoj Veneciji, naročito radovi iz bazilike San Giorgio Maggiore.[3]

Najznačajnija djela

[uredi | uredi kôd]

Djela Mateja Ponzonija u Hrvatskoj

[uredi | uredi kôd]

Djela Mateja Ponzonija po Mletačkoj Republici

[uredi | uredi kôd]

Djela Mateja Ponzonija iz Venecije

[uredi | uredi kôd]
Kristovo bičevanje Madonna dell'Orto
  • Serija portreta svetaca za crkvu Madonna dell'Orto (Gospa Ružarica) između ostalog Sv. Juraj ubija zmaja (1615.), Sveti Jeronim i Sveti Tripun, la Kristovo bičevanje.
  • Sv. Juraj ubija zmaja za baziliku San Giorgio Maggiore.
  • Raspeti Krist i četiri sveca za crkvu San Cassiano
  • Sv. Ivan evangelista piše apokalipsu za crkvu sv. Martina, ovo djelo drži se za njegov najbolji rad, na njemu je jasno vidljiv veliki utjecaj Tintoretta.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Mathio et Simon fiol di missier Claudio Bolzon et Madonna Agnesina Negro iguali rođen 9. studenog 1583. Lino Moretti: Nuovi documenti sul Ponzone e sul Forabosco, in Arte Veneta, XL, Milano 1986.
  2. Splitski ljetopis. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. studenoga 2010. Pristupljeno 18. lipnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Rodolfo Pallucchini: La pittura veneziana del Seicento, Mondadori, Milano 1981.
  4. Župna Crkva sv. Mihovila. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. lipnja 2010. Pristupljeno 18. lipnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Vesna Kamin: Piranska bratovščina sv.rešnjega telesa in njena umetnostna naročila v Betkah:Mateo Ponzoni[neaktivna poveznica]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Kruno Prijatelj: Matej Ponzoni - Pončun (monografija) Galerija umjetnina Split, 1970.
  • Radoslav Tomić: Značajno djelo Mateja Ponzoni-Pončuna u Istri / An Important Work of Matej Ponzoni, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1990.
  • Luciano Rota, Matteo e Sforza Ponzone, in Francesco Semi-Vanni Tacconi, Istria e Dalmazia, Uomini e Tempi. Dalmazia, Del Bianco, Udine 1992. (tal.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]