Rab (grad)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Rab
Rab (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Primorsko-goranska
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 9.480 stan.
Gradonačelnik Rosanda Krstinić-Guščić
Poštanski broj 51280
Zemljovid
Rab na karti Hrvatska
Rab
Rab
Rab na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 44°46′N 14°46′E / 44.76°N 14.77°E / 44.76; 14.77

Rab je grad u Hrvatskoj na otoku Rabu.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Gradu Rabu pripada 7 naselja (stanje 2006.), to su: Banjol, Barbat na Rabu, Kampor, Mundanije, Palit, Rab i Supetarska Draga. Nekoć su pod upravom grada Raba bili i naselje Lopar (od 2006. posebna općina) i Lun, naselje na najsjevernijem dijelu otoka Paga koje je od 1992. pod upravom općine Novalja.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2001.[uredi VE | uredi]

  • Banjol - 1.971
  • Barbat - 1.205
  • Kampor - 1.293
  • Lopar - 1.191
  • Mundanije - 509
  • Palit - 1.593
  • Rab - 554
  • Supetarska Draga - 1.164

Ukupno: 9.480[1]

Popis 1991.[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Rab

Rab

Povijest[uredi VE | uredi]

Rab se prvi put spominje u putopisu grčkog geografa Pseudo Skilaksa, koji otoke Rab i Pag spominje pod zajedničkim imenom "Mentorides".

U Ptolomejevim spisima spominje se otok Skardona, a na njemu dva grada: Arba i Kollenton. Od kasnijih grčkih i rimskih putopisaca i geografa, Plinije Stariji u svom djelu "Povijest prirode" (Historia naturalis), spominje Rab pod imenom Arba.

U kasnijim latinskim ispravama Rab se spominje pod različitim imenima: Arbia, Arbiana, Arbitrana, Arbum i Arbe. Značenje i podrijetlo današnjeg imena Rab, teško je utvrditi. Najvjerojatnije je da je današnje ime otoka i grada Raba nastalo od ilirskog ili liburnskog imena Arba, u značenju "šumovit" ili "zelen". Ime Rab u pisanim se dokumentima prvi put spominje tek sredinom petnaestog stoljeća.

Tragovi života na otoku sežu još od starijeg kamenog doba. Prapovijesna su nalazišta duž cijelog otoka, a najviše je artefakata pronađeno na poluotoku Lopar (nalazi starijeg i srednjeg kamenog doba, mlađeg kamenog doba, bakrenog i brončanog doba) dok su nalazišta željeznog doba na lokalitetima: Kampor, mjesto Rab, Banjol i Barbat.

Najstariji stanovnici otoka Raba za koje povijest zna bili su Iliri ili točnije ilirsko pleme Liburni, koji su u doba prije Krista obitavali na području od rijeke Raše u Istri do rijeke Krke u Dalmaciji, uključivši i otoke navedenog područja.

Slomom Austro-ugarske monarhije, krajem Prvog svjetskog rata 1918. godine formirana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je 1929. godine nazvana Kraljevina Jugoslavija. Otok Rab nije odmah ušao u sastav novoosnovane kraljevine. Kraljevina Italija je nakon sloma Austro-ugarske monarhije, osim još nekih drugih otoka i krajeva, okupirala i otok Rab. Nakon mira u Rapallu, 23. travnja 1921. godine otok Rab ulazi u sastav KSHS, kasnije Kraljevine Jugoslavije.

Oružani napad Sila Osovine na Jugoslaviju 6. travnja 1941. bio je iznenadan, a ona je tada kao institucija nestala slomom njene vojne sile. Talijanska okupacijska vojska došla je na Rab 17. travnja, a ubrzo zatim formiran je poseban oblik okupatorske vlasti - Civilni komesarijat. Rimskim ugovorom 18. svibnja 1941. godine, zaključenim između Mussolinija i Pavelića, Rab je anektiran fašističkoj Italiji. Sredinom i krajem ljeta 1943. godine utjecaj partizana na otoku stalno jača. Nakon kapitulacije Italije, do tada ilegalni partizanski NOO preuzimaju cjelokupnu upravnu i sudsku vlast na otoku. Njemačke jedinice zaposjele su Rab u drugoj polovici mjeseca ožujka 1944. godine. Kasnije je otok ustupljen NDH. Partizanska vlast (NOO) ponovno je uspostavljena nakon dolaska partizanskih jedinica i zaposjedanja otoka 12. travnja 1945. godine. Od tada do slobodnih izbora 1990. godine Rab je u sastavu SFRJ, a nakon slobodnih izbora, u sastavu neovisne i slobodne Republike Hrvatske.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • turizam
  • trgovina
  • ribarstvo
  • poljoprivreda
  • obrti

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Na malom poluotoku, smještenom imeđu uvale Sv. Eufemija i gradske luke, izrastao je slikoviti i lijepi gradić, koji svojim karakterističnim oblikom, s četiri zvonika, podsjeća na veliki jedrenjak s četiri visoko uzdignuta jarbola.

Na Sjeverozapadnom dijelu Trga Municipium Arbe nalazi se jedna od najljepših građevina u gradu, nekadašnji knežev dvor, a sada skupština grada Raba. Od nekadašnjih antičkih građevina nije ostalo gotovo ništa, jer je grad nekoliko puta bio rušen i ponovno građen.

U 12. stoljeću Rab je bio značajan grad i biskupijsko sjedište, pa je, na molbu ondašnjega biskupa, novosagrađenu crkvu posvetio osobno Aleksandar III., papa 1177. godine na povratku iz Zadra u Rim.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola
  • Gimnazija

Kultura[uredi VE | uredi]

Umjetničke galerije[uredi VE | uredi]

  • Galerija "Knežev dvor"
  • Galerija "Nimira"
  • Galerija "Paradiso"
  • Galerija "Ars"

Umjetnici[uredi VE | uredi]

  • + Bolković-Pik
  • Galerija Zubak
  • Galerija Kelava
  • Studio Ankica Ribarević
  • Vedran Bišić
  • + Marijan Dragozet
  • Anđelo Brna
  • Kristina Maškarin
  • Ivica Hodak
  • Marijana Bravarić
  • Zdravko Šimičić
  • Vesna Mihelčić- Kurelić
  • Marina Krstačić
  • Diana Žigo
  • Nada Debelić
  • Nada Perčinić
  • Miro Ivanović
  • Belinda Rožić

Književnici i pjesnici[uredi VE | uredi]

Slobodan Novak i Dragutin Tadijanović su dio svoga života proveli u Rabu.

Događanja[uredi VE | uredi]

  • Rapske glazbene večeri, koncerti klasične glazbe od lipnja do rujna
  • Ljetni program izložbi u galeriji Knežev dvor
  • Fjera - 25. - 27. srpnja trodnevna proslava sa prikazom renesanog srednjovjekovnog viteškog turnira
  • Likovne kolonije u listopadu koje organizira udruga ULIKS

Sport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Rab (grad).
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.