Matija Kovačić (novinar)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Matija Kovačić (Ljubljanica (Martinska Ves), 1. rujna 1901. - Barcelona, 12. siječnja 1972.), hrvatski novinar, publicist i državni dužnosnik u NDH.

Prije rata bio je glavni urednik Hrvatskog lista iz Osijeka.[1]

Angažman za vrijeme NDH[uredi | uredi kôd]

Odmah nakon osnivanja NDH postaje urednikom državne novinske agencije Velebit (kasnije, Hrvatski dojavni ured "Croatia"). Predsjedavao je prvom skupštinom Hrvatskog novinarskog društva održanom u doba NDH, 16. srpnja 1941. godine.[2] 1941.-1942. godine je i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.[3]

1941.-1942. je bio ravnatelj, te potom godine glavni urednik dnevnog lista Hrvatski narod.[4]

Nakon uredničkog mjesta u Hrvatskom narodu, najprije je savjetnik Ministarstva vanjskih poslova NDH, a od listopada 1942. do siječnja 1944. je glavni ravnatelj Glavnog ravnateljstva za promidžbu (GRP) u Ministarstvu narodne prosvjete, tj. šef državne cenzure u NDH.

Pisao je u većini listova za vrijeme NDH, a napose u Hrvatskom narodu. U člancima je objašnjavao i pripremao promidžbenu državnu politiku. Bio je među najutjecajnijima u ustaškoj propagandi, uz Milu Budaka, Mladena Lorkovića, Aleksandra Seitza, Andriju Artukoviću, Jozu Dumandžića, Matiju Kovačića, Viktora Gutića, Milovana Žanića, Matu Frkovića i Mirka Puka.[5] Blisko je surađivao s Mladenom Lorkovićem.

Hrvatsku je napustio 1945. godine.

Knjige[uredi | uredi kôd]

1942. godine preuzeo je pripremu materijala za knjigu o četničkim i partizanskim zločinima u NDH, poznatu pod naslovom Siva knjiga.[6] Knjiga je izdana u lipnju 1942. godine po nalogu Ministarstva vanjskih poslova "na osnovu dokaznog gradiva".[7] Knjiga je bila prevedena na njemački, talijanski i francuski.

Napisao je predgovor knjizi Vjekoslava Vrančića Urota protiv Hrvatske (1943.).

Nakon rata objavljuje 1970. godine u Münchenu i Barceloni djelo Od Radića do Pavelića: Hrvatska u borbi za svoju samostalnost: uspomene jednoga novinara (Knjižnica Hrvatske revije).

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. MediAnali : međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima, Vol.1 No.2 Studeni 2007. Božo Novak: Smrtna presuda građanskome novinarstvu. Povijest novinarstva. Prvi dio: Novinarstvo u Hrvatskoj uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata, str. 156
  2. MediAnali: međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima, Vol.1 No.2 Studeni 2007. Božo Novak: Smrtna presuda građanskome novinarstvu. Povijest novinarstva. Prvi dio: Novinarstvo u Hrvatskoj uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata, str. 159
  3. POVIJEST HND-A. Hrvasko novinarsko društvo. Pristupljeno 23. rujna 2020.
  4. MediAnali : međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima, Vol.1 No.2 Studeni 2007. Božo Novak: Smrtna presuda građanskome novinarstvu. Povijest novinarstva. Prvi dio: Novinarstvo u Hrvatskoj uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata, str. 155
  5. Znaci.net Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941.-1945. 1. glava. Pojava četništva u Hrvatskoj i njegovo organiziranje. Prva okupljanja, Zagreb, 1986.
  6. Odmetnička zvjerstva i pustošenja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u prvim mjesecima Hrvatske narodne države: obrađeno i iz. po nalogu Ministarstva vanjskih poslova na osnovu dokaznog gradiva, Nezavisna Država Hrvatska na braniku Europe, Zagreb : Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, 1942.
  7. Siva knjiga