Matokit

Koordinate: 43°13′12″N 17°19′41″E / 43.21987927°N 17.32807020°E / 43.21987927; 17.32807020
Izvor: Wikipedija
Inačica 5528950 od 10. svibnja 2020. u 08:55 koju je unio MaGa (razgovor | doprinosi) (dodana kategorija Vrgorac uz pomoć dodatka HotCat)
Matokit
Planina
Matokit i Vrgorac
Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Hrvatska2" does not exist.
Položaj
Koordinate43°12′N 17°18′E / 43.2°N 17.3°E / 43.2; 17.3 (WD)
Država Hrvatska
Nepoznata kratica »HŽ« Splitsko-dalmatinska županija
Najbliži gradoviVrgorac
Dio gorjaDinaridi
Fizikalne osobine
Najviši vrhSveti Rok 1062 m
Ostali vrhoviZagon (920 m)[1][2][3][4]
kota 900 (900 m)[5]
Umac (650 m)[6][7]
Budim (497 m)[8][9][10]
Planinarstvo
Najlakša stazamarkirana staza iz Vrgorca[11]
markirana staza iz sela Ravče (Jelavići) - prijevoj Zagon[12]
Zemljovid

Matokit (lat. Monte Acutum) je najjužniji gorski greben Vrgorskog gorja[13] u Zagori sjeverozapadno od Vrgorca[14] te istočno od Pivčeva polja,[15][16] dužine oko 8,5 km, strmih obronaka. Pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok i na zapadu je usporedan s višim primorskim lancem Biokova, od kojega je odvojen dolinom Ravča - Rašćane. Na jugu je Matokit odvojen od Jadrana nižim primorskim grebenom Rilića s vrhom Susvid (1155 m), a na istoku je Vrgoračko polje i dolina Neretve.

Matokit se proteže zapadno od Vrgorca, te se zapadnije preko sedla Hajduk (oko 700 m) nadovezuje na sljedeći greben Vrgorskog gorja – Mihovil, te dalje na Šibenik.

Najviši vrh je Sveti rok (1062 m) s ostacima kapele sv. Roka. Sam Sv. Rok je lijep kameniti vrh s kojega se pruža širok vidik na sve strane.[14] Nekad se na vrhu nalazila kapelica sv. Roka, a danas je od nje ostala samo gomila razbacanog kamenja.[17]

Latinsko ime ove planine - Monte Acutum, u prijevodu Oštra planina ponajbolje opisuje ovog gorostasa koji svojim oštrim grebenom strši iz okolnih polja.[18]

Sjeverne padine toga grebena su blaže položene i većinom zarasle hrastovo-grabovim šumama (Ostrya carpinifolia). Stjenoviti greben Matokita koji oštro dijeli dvije strane planine predstavlja najslikovitiji dio cijelog Matokita.[14]

Te najviše okomice kod sela Kozica i burno kamenito tjeme grebena Mihovila su najbogatija nalazišta rijetkih biljnih endema u zaleđu Biokova. Po svom biljnom pokrovu i fauni je greben Matokita dosta različit od Biokova i sličan južnijim gorskim grebenima Krivošije i Sniježnice Konavoske.

Ovdašnje pučanstvo se najviše bavi stočarstvom, a zbog južne toplije klime su obronci Matokita naseljeni do nekih 800 m visine: sela Hajduk, Turić, Marinović itd.

Zanimljivosti

Na planini Matokit, u Biokovskom zaleđu, svoju veliku karijeru započeo je naš najpoznatiji alpinist Stipe Božić, rođen u podnožju ove planine.[18]

Izvori