Prijeđi na sadržaj

Mađarske županije

Izvor: Wikipedija

Mađarska se upravno dijeli na 20 upravnih jedinica, od kojih su njih 19 županije (mađ. megyék, jednina: megye) i na glavni grad (mađ. főváros): Budimpeštu.

Istih 20 županija i glavni grad su podijeljeni na 173 mikroregije (mađ. kistérségek), a gl. grad Budimpešta je samostalna mikroregija.

23 grada imaju županijska prava (mađ. megyei jogú városok, jedn.: megyei jogú város), katkad ih se zove urbane županije. Mjesne vlasti tih gradova imaju proširene ovlasti, ali ti gradovi još nemaju status neovisnih teritorijalnih jedinica.

Ime županije Sjedište Površina
(km²)
Br. stanovnika Gustoća
naseljenosti
Gradovi/
sela
Bačko-kiškunska Kečkemet 8445 541.584 64 119
Baranjska Pečuh 4430 402.260 91 301
Bekeška Békéscsaba 5631 392.845 70 75
Bila[1] Stolni Biograd[1] 4359 428.579 98 108
Boršod-abaújsko-zemplénska Miškolc** 7247 739.143 102 355
Čongrad-čanadska Segedin 4263 425.785 100 60
Jursko-mošonjsko-šopronska
u gradišćanskih Hrvata: Jurska[2]
Đura 4208 440.138 105 182
Hajdu-biharska Debrecin 6211 550.265 89 82
Heveška Eger 3637 323.769 89 119
Jaziško-velikokumansko-szolnočka[3] Szolnok 5582 413.174 74 75
Komoransko-ostrogonska Tatabánya 2265 315.886 139 76
Nogradska Salgótarján 2546 218.218 86 129
Peštanska Budimpešta 6393 1.124.395 176 186
Szabolcs-szatmársko bereška[4] Nyíregyháza 5936 583.564 98 228
Šomođska* Kapošvar 6036 334.065 55 244
Tolnanska Seksar 3703 247.287 67 108
Vesprimska Vesprim 4493 368.519 82 217
Zalska Jegersek 3784 269.705 78 257
Željezna Sambotel 3336 266.342 80 216
  • stariji naziv: "Šimeška županija"[5]

**Stariji oblik "Miškovac"[6]

Pet je gradova sa županijskim pravima, ali koji su i sjedišta drugih županija:


Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Hrvatski glasnik, br. 34 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 21. srpnja 2011. Pristupljeno 12. rujna 2008.
  2. Hrvatski glasnik, br. 19/2005.Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. ožujka 2012. (Wayback Machine) Hrvatska nedilja u Juri (PDF)
  3. (mađ.) OKTATÁSI ÉS KULTURÁLIS MINISZTÉRIUM - FÖLDRAJZ HORVÁT NYELVEN KÖZÉPSZINTŰ ÍRÁSBELI VIZSGA
  4. (mađ.) OKTATÁSI ÉS KULTURÁLIS MINISZTÉRIUM - FÖLDRAJZ HORVÁT NYELVEN KÖZÉPSZINTŰ ÍRÁSBELI VIZSGA
  5. Povijesni prilozi, sv. 29, br. 29. Prosinac 2005. Hrvoje Petrić: Neki aspekti odnosa ljudi i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranome novom vijeku: na primjeru koprivničkog područja u 16. i 17. stoljeću
  6. (engl.) [1][neaktivna poveznica] Dunja Brozović-Rončević: The use of exonyms in Croatia (PDF)
  7. Hrvatski glasnik, br. 5/2006.[neaktivna poveznica] Bal u Andzabegu

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]