Gospodarstvo Mađarske
 | Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. |
 Mađarska središnja banka u Budimpešti | |
| Valuta | euro |
|---|---|
| Fiskalna godina | Kalendarska godina |
| Gospodarske organizacije | WTO, OECD, BSEC |
| Statistika | |
| BDP | 190 milijardi USD (2010. proc.) |
| BDP rast | 1,7% (2011. proc.) |
| BDP po stanovniku | 19.000 USD (2010. proc.) |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (3,3%), industrija (30,8%), usluge (65,9%) (2010. proc.) |
| Inflacija (IPC) | 4,2% (studeni 2010. proc.) |
| Stopa siromaštva | 14% (2010. proc.) |
| Radna snaga | 4,2 milijuna (2009. proc.) |
| Radna snaga prema zanimanju | poljoprivreda (4,7%), industrija (30,9%), usluge (64,4%) (2010. proc.) |
| Nezaposlenost | 10% (svibanj 2011. proc.) |
| Glavna industrija | rudarstvo, metalurgija, građevinarski materijal, tekstil, kemijski proizvodi (posebice područje farmaceutike), motorna vozila |
| Trgovina | |
| Izvoz | 82,49 milijardi USD (2009. proc.) |
| Izvozna dobra | strojevi i oprema, hrana, gorivo, električna energija |
| Glavni izvozni partneri | Njemačka (25,5%), Rumunjska (5,6%), Austrija (5,5%), Slovačka (5,3%), Italija (5%), Francuska (4,8%), UK (4,6%) (2011. proc.) |
| Uvoz | 75,93 milijardi USD (2009. proc.) |
| Uvozna dobra | strojevi i oprema, hrana, gorivo, električna energija |
| Glavni uvozni partneri | Njemačka (25,2%), Rusija (8,6%), Kina (6%), Austrija (6%), Poljska (4,9%), Italija (4,4%), Nizozemska (4,3%) (2011. proc.) |
| Javne financije | |
| Javni dug | 79,6% ukupnog BDPa (2010. proc.) |
| Prihodi | 54,8 milijarde USD (2009. proc.) |
| Rashodi | 59,86 milijardi USD (2009. proc.) |
| Gospodarska pomoć | 302 milijuna USD (EU fondovi) 25 milijardi USD (paket finacijske pomoći u sklopu suradnje sa MMFom) |
Gospodarstvo Mađarske brzo se i bez težih potresa uključilo u svjetsko gospodarstvo. Mađarska je bila prva nekadašnja socijalistička država koja se već 1988. godine opredijelila za tržišno gospodarstvo, no znatan dio ključnih gospodarskih grana, kao i dio uslužnih djelatnosti je trenutačno u vlasništvu države.
Mađarska ima 4,97 milijuna hektara njiva, 1,15 milijuna hektara travnjaka i pašnjaka, te 225.000 hektara vinograda i voćnjaka. Poljodjelstvo je najznačajnija grana poljoprivrede, pa su glavni proizvodi kukuruz, pšenica, ječam, raž, zob i krumpir. Od industrijskog bilja najvažnija je šećerna repa, a manje uljarice i duhan. Također je važna i proizvodnja povrća. Glavne stočarske grane su svinjogojstvo, peradarstvo, ali i govedarstvo i ovčarstvo.
Od ruda je najvažniji boksit u Bakonjskoj šumi. U Mađarskoj postoje i značajne zalihe fosilnih goriva (lignit, mrki ugljen, kameni ugljen).
Nafta se crpi u županiji Zali u okolici Szegeda, dok su glavna nalazišta zemnoga plina u srednjem i istočnom dijelu Alfölda i u županiji Zali.
Mađarska je poslije Drugog svjetskog rata doživjela brzu industralizaciju po sovjetskom uzoru, prije svega usmjerena na crnu metalurgiju. Ona se zasnivala na domaćoj željeznoj rudi i crnom ugljenu.
Za domaće tržište, između ostalih, bitne su elektrotehnička, tekstilna, metalna, kožarska, cementna, duhanska, staklarska, keramička industrija, te industrija namještaja i obuće.
Nakon pada željezne zavjese Mađarska je postala zanimljiva zapadnim turistima. Glavna turistička područja su Budimpešta i Blatno jezero. Turistima su i privlačna lječilišta na termalnim izvorima, ali i nacionalni park Hortobágy.
- https://web.archive.org/web/20090825211009/http://english.mnb.hu/Engine.aspx - Mađarska središnja banka
- http://www.kormany.hu/hu/nemzetgazdasagi-miniszterium Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. studenoga 2015. (Wayback Machine) - Ministarstvo nacionalne privrede Mađarske
