Mirca
| Mirca | |
|---|---|
  Mirca Mirca na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Splitsko-dalmatinska |
| Općina/Grad | Supetar |
| Površina | 6,28 km² |
| Nadmorska visina | 42 m |
| Zemljopisne koordinate | 43°22′41″N 16°31′26″E / 43.378°N 16.524°E |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 321 |
| - Gustoća | 51,12 st./km² |
| Broj stanovnika Mirca (Supetar, Splitsko-dalmatinska) [uredi] | |
| 2001. | |
| 2011. | 321 |
| 2021. | |
| Pošta | 21400 Supetar |
| Pozivni broj | 021 |
| Autooznaka | ST |
 Mirca Mirca na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije | |
.jpg) Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije
| |
Mirca su naselje u sastavu Grada Supetra, na otoku Braču, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Nalaze se 3 kilometra zapadno od Supetra, na cesti prema Sutivanu, od kojeg su udaljena također 3 kilometra.
Zaštitnica mjesta je Gospa Miraška, koja se slavi 2. srpnja.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Ime Mirca dolazi od latinske riječi murus, što znači zid. Mjesto se najprije razvilo u južnom dijelu, dalje od mora i uvučeno u sam otok, zbog zaštite od gusara. Tek u novije vrijeme grade se kuće uz more. Mirca imaju izričito ruralni značaj i razbijena su u nekoliko dijelova: Donji Dvori, Pod Lokvu, Glavica, Zamire, Pod Murva (stari trg), Pod Šipak i Mola Bonda. U srednjem vijeku, sudeći po povijesnim izvorima, mjesto se zvalo Mirac (mali zid), a pridjev mirački čuva se do danas.
Župa[uredi | uredi kôd]
Mirca postaju župom 1825. godine kada se odvajaju od Sutivana. Prvi župnik bio je don Tito Laurić iz Donjeg Humca. Crkva Pohođenja BDM posvećena je 1841., a produžena 1858. godine tijekom službe don Frane Kargotića iz Visa. Latinski natpis iz 1733. godine prenesen je na novo pročelje. Ispod njega uklesano je: ET PRODUCTUM. ERECTA-TURRI A. D. MDCCCLVIII., što govori o produženju crkve 1858. godine. Iste godine izgrađen je i zvonik. Iznad glavnih vrata uklesan je natpis DOMUS MEA, DOMUS ORATIONS- Dom moj, Dom molitve.
Partizanska akcija[uredi | uredi kôd]
Ranjavanje don Mate Hraste i ubojstvo Jerka Kirigina zabilježeno je u partizanskim dokumentima: Petak 26. juna, 1942. Prije tri dana jedna partizanska grupa- desetina Bračke čete- ušla je noću u selo Mirca i likvidirala poznatog ustaškog organizatora Jerka Kirigina, a okorjelog ustašu mjesnog popa Matu Hrastu teže ranila...
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Mirca imaju uvalu s plažom i malom ribarskom lučicom, zbog čega je turisti često posjećuju. U budućnosti je planirana izgradnja nautičke marine. Stanovništvo se uglavnom bavi stočarstvom, ratarstvom i turizmom.
Klima[uredi | uredi kôd]
Na području katastarske Općine Mirca srednja godišnja temperatura je oko 16 °C. Zimi, u hladnom dijelu godine, temperatura se rijetko spušta ispod 0 °C. Maksimalna temperatura na ovom području zabilježena je čak do 38,5 stupnjeva, a minimalna do -6 stupnjeva. Mirca imaju od 115 do 130 sunčanih dana tijekom godine, odnosno 2.600 sunčanih sati.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 321 stanovnika.[1]
Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[2]
Prije prvog službenog popisa stanovništva održanog 1857. zabilježeno je:
- 1579.: 12 stanovnika
- 1738.: 100 stanovnika
- 1764.: 200 stanovnika
- 1811.: 234 stanovnika
Najveći broj stanovnika u Mircima zabilježio je župnik don Mate Hraste početkom 1941. godine, kada su Mirca imala 104 obitelji s 510 stanovnika.
Toponimija[uredi | uredi kôd]
- Posjedi: Batistera, Blitvišće, Brda, Čelca, Divužja, Dolac, Gnjila, Gomilica, Laščoti Rot, Lasni Dolac, Livele, Konopikovac, Mišićevo, Mlodo Ograda, Močila, Murvice, Mutnik, Nerezine, Njive, Njivica, Obala, Oklod, Pod Storo, Tišenica, Vrsovica itd.
- Buški (Gaji): Mole Rosohe, Vele Rosohe, Bok i Rovan.
- Rtovi: Zozubić, Pliko punta, Grgino i Grižnjoci.
- Uvale: Molo luka, Mutnik, Gumonca, Podstoro i Velo Njiva.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Nikola Kolja Kirigin, hrvatski domoljub, dobrotvor, poduzetnik, intelektualac i hrv. pjesnik
- Martin Josip Kirigin, hrvatski poznati liturgičar, obnovitelj muškog benediktinskog reda u Hrvatskoj te obnovitelj samostana Čokovca
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]
Otkrivajući Mirca[uredi | uredi kôd]
Mirca su sjetna ljubav najvećeg hrvatskog pjesnika (po majci Bračanina) Tina Ujevića, koji je onuda šetao "otkrivajući Mirca".
»U srcu te škrte zemlje i nezahvalnog kamena ima neki trenutak visoke i strasne domaće poezije, neki vrutak ljepote na kojima bi se trebalo zaustaviti. Jer je ovo predgrađe tišine, gdje se na puteljcima viđahu mazge i magarčići kao dirljivo prevozno sredstvo. Jest, trebalo je ovamo doći iz zagušljive pretrpane Skadarlije da bi nam se približila nadohvat ruke Danica. Ovdje ima toliko zvijezda, a njihovi su treptaji diskretni. Mir ulazi u me.«Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011., dzs.hr, preuzeto 3. studenog 2016.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
| ||||||||||||||||||||||||||
|
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |